Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-788/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, na temelju nacrta prijedloga odluke koji je izradio viši sudski savjetnik Dražen Lovretić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku iz Senja, protiv ovršenika Gradskog muzeja Senj, OIB: 17310747046, iz Senja, Ulica Milana Ogrizovića 5, zastupanog po ravnateljici TN, a ona po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuksanović i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi izricanja sudskih penala, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-83/2024 od 1. srpnja 2024., 26. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-83/2024 od 1. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za ovrhu radi naplate sudskih penala koji glasi kako je to navedeno u izreci tog rješenja.
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 153/22. i 155/23. - dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br.112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; i 114/22. - dalje: OZ) s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje. Žalitelj potražuje i trošak sastavljanja žalbe.
3. U odgovoru na žalbu ovršenik se usprotivio žalbenim navodima ovrhovoditelja s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je neosnovana.
5. Iz stanja spisa u bitnom, proizlazi, a što među strankama nije ni sporno:
- da su stranke ovog postupka zaključile sudsku nagodbu u postupku Općin- skog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju, poslovni broj P-46/2014 i tom su na- godbom riješile više sporova koji su postojali među njima,
- da su u prostoru Gradske lože Senj započeti građevinski radovi koji nisu dovršeni, a što je prvostupanjski sud utvrdio očevidom na licu mjesta održanog 6. svibnja 2024.,
- da je ovršenik ishodio izvedbeni projekt kojeg je izradio Ured Vojnović d.o.o. iz Splita T. D. 209/2023. a na kojem se i temelji sudska nagodba.
5.1. Međutim, sporno je pitanje među strankama je li ovršenik u obvezi otvoriti ulaz za stan na prvom katu, a koji bi se trebao otvoriti iz Gradske lože, i to sukladno sklop- ljenoj sudskoj nagodbi, odnosno je li to uopće moguće te u kojem roku je takvo što moguće.
6. Člankom 247. stavkom 1. OZ-a propisano je da kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka.
7. Nadalje, ističe se da su sudski penali sredstvo pojačanja ispunjenja nenovčanih obaveza te da bi ih sud izrekao potrebno je da se ostvare određene pretpostavke, odnosno potrebno je da je ovršnom ispravom utvrđena nenovčana tražbina te da je protekao rok za njeno ispunjenje.
8. U konkretnom slučaju zahtjev ovrhovoditelja je preuranjen jer obveza ovršenika na postupanje sukladno točki III. navedene sudske nagodbe nije dospjela, što je vidljivo iz preslika iste (list 8-12 spisa), odnosno nije precizno određen rok u kojem ovršenik treba izvršiti činidbu, nego je konkretno navedeno "prilikom rekonstrukcije Gradske lože", a koja, prema stanju spisa, još uvijek traje.
8.1. Osim toga, ista bi, prema utvrđenom činjeničnom stanju, bila i nemoguća. Naime, očevidom na licu mjesta od 6. svibnja 2024. utvrđeno je da je prilikom izvedenih, a nedovršenih radova promijenjena katnost unutrašnjosti Gradske lože te je na prvom katu Gradske lože uočeno da su nekada tamo bila vrata (bijeli obrub), no da trenutno to nikako ne mogu biti vrata niti bi se tu mogao napraviti ulaz, a to iz razloga jer je gornji dio obruba visine cca 1 m. Nadalje, nije naodmet spomenuti i činjenicu da se radovi na rekonstrukciji Gradske lože odvijaju po etapama, a u trenutku kad je sud obavljao očevid na licu mjesta nisu zatečeni nikakvi radnici, niti su se izvodili radovi u unutrašnjosti ni na vanjskim strana Gradske lože. Stoga je osnovan stav prvostupanjskog suda da je životno i pravno nelogično da ovrhovoditelj nije ranije reagirao prilikom izmještanja, odnosno promjene katnosti unutrašnjosti Gradske lože, a pri čemu isti navodno nema pristup svom stanu (ulaz), kako ovrhovoditelj tvrdi tijekom postupka. Konačno, treba navesti da u idejnom projektu nije predviđeno niti otvaranje novog stambenog ulaza sa stubišta na II. katu Gradske lože, a predmetna obveza ovršenika veže se upravo na taj ulaz sa stubišta na II. katu, jer su stranke uglavile odredbu sudske nagodbe na način da se ovršenik obvezao izvesti stambeni otvor-ulaz sa stubišta na I. katu istovremeno i na istovjetan način kao što je to predviđeno i za stambeni ulaz sa stubišta na II. katu Gradske lože.
8.2. Nastavno na sve naprijed navedeno, ovaj sud u potpunosti prihvaća stav prvostupanjskog suda gdje navodi da je sporna mogućnost izvršenja sudske nagodbe na način kako je ona sklopljena, a sve s obzirom na činjenicu da je neživotno i nelogično da fizičke osobe, vlasnici susjedne nekretnine imaju ulaz u svoje privatne stanove kroz instituciju (zgradu) gradskog muzeja čija svrha je da služi javnoj namjeni, prima posjetitelje i ima određeno radno vrijeme, a tu je i pitanje sigurnosti eksponata izloženih u muzeju.
8.3. Stoga, ovršna isprava (sudska nagodba), je manjkava i kao takva, u trenutku podnošenja prijedloga za izricanje sudskih penala neprikladna za ovrhu, odnosno nemoguća za izvršenje.
9. S obzirom na to da ovrhovoditelj ne raspolaže takvom ovršnom ispravom protiv ovršenika, na temelju koje bi se mogla provesti ovrha sukladno odredbi članka 247. OZ-a, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je njegov prijedlog za ovrhu odbio kao neosnovan.
10. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastavljanja žalbe nije prihvaćen jer isti nije uspio sa žalbom.
11. Kako je pobijano rješenje doneseno pravilnom primjenom odredbe članka 247. OZ, a kako prilikom donošenja istog nije došlo do kršenja zakona niti njegovog neprimjenjivanja, to je trebalo žalbu odbiti kao neosnovanu i temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Splitu 26. lipnja 2025.
Sutkinja
Marija Šimičić
