Poslovni broj: Gž Ovr-878/2024-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, na temelju prijedloga nacrta odluke sudskog savjetnika Dražena Lovretića, , u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po pu- nomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui d.o.o., Zagreb, Zelinska 4, protiv ovršenika ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku u Zagrebu, Selska cesta 90/B (Hruševečka 3), radi ovrhe, odlučujući o žalbama ovrše- nika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr- 583/2024-7 od 5. lipnja 2024. i protiv rješenja istog suda poslovni broj Ovr-583/2024- 13 od 9. srpnja 2024., 26. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-583/2024-7 od 5. lipnja 2024.
II. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-583/2024-13 od 9. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-583/2024-7 od 5. lipnja 2024. na temelju ovršne isprave, Ugovora o hipotekarnom kreditu br.3229206732, partija: 7105747569, solemniziranog od strane javnog bilježnika Ignaca Vugnera iz [adresa] pod poslovnim brojem: Ov-10358/12 s klauzulom ovršnosti od 17. listopada 2014. a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od: 140.422,49 eura glavnice sa zakonskim zateznim kamatama u iznosu od 86.676,18 eura, te troškova ovršnog postupka u iznosu od 4.998,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama određena je ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika upisanoj u zemljišne knjige Općinskog su- da u [adresa], Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška], u posjedovnici A: I. ZK TIJELO: 1. kat. čestica broj [katastarska čestica], broj D.L. 13, [adresa], u naravi oranica površine 4.748 m², kuća + 3 ZGR površine 285 m² te dvorište povr- šine 500 m², sveukupne površine 5.533 m² povezano s vlasništvom u vlastovnici B: 2. Vlasnički dio i to zabilježbom ovrhe na navedenoj nekretnini u zemljišnim knjiga- ma, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
1.1. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj Ovr-583/2024-13 od 9. srpnja 2024. odbijen je prijedlog ovršenika od 20. lipnja 2024. za odgodu ovrhe određene naprijed navedenim rješenjem o ovrsi kao neosnovan.
2. Protiv navedenih rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12.., 25/13.., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: OZ), kao i zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 1., 2. 5. i 9. OZ- a s prijedlogom da se preinače shodno žalbenim navodima, podredno ukinu i odbaci ovršni prijedlog, odnosno ukinu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
2.1. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
2.2. Žalbe nisu osnovane.
3. U odnosu na žalbu ovršenika protiv rješenja o ovrsi ističe se kako slijedi:
4. Ovršna isprava u ovom predmetu je Ugovor o hipotekarnom kreditu br.3229206732, partija: 7105747569, solemniziran od strane javnog bilježnika Ignaca Vugnera iz [adresa] pod poslovnim brojem: Ov-10358/12 koji je postao ovršan 17. listopada 2014.
5. Sukladno članku 23. točki 5. OZ-a, ovršna isprava je, među ostalim i ovršna javnobilježnička isprava, dok je sukladno članku 28. stavku 1. OZ-a javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.
6. Nadalje, člankom 59. stavkom 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16 i 57/22 - u daljnjem tekstu: ZJB) propisano je da potvrđena (solemnizirana) privatna isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima iz članka 54. tog Zakona ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta.
7. Prema članku 29. stavku 1. OZ-a ovršna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
8. U skladu s tom obvezom i u javnobilježničkom aktu mora biti tako određen predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća dužne činidbe da je na temelju takve isprave moguće odrediti i provesti ovrhu.
9. Ovršna isprava u konkretnom slučaju udovoljava uvjetima iz naprijed citirane zakonske odredbe, kao i odredbe članka 54. stavka 1. ZJB, jer je u njima određen predmet, vrsta opseg i vrijeme dospijeća činidbe, a predmetni javnobilježnički akti sadrži obvezu na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, kao i izjavu ovršenika o tome da se na temelju tih akata može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.
10. Ako je ovršna isprava podobna za ovrhu u smislu određenosti u naznaci vjerovnika, dužnika i obveze, sve dok potvrde pravomoćnosti i ovršnosti nisu ukinute ovršni sud je dužan postupati u određivanju i provođenju ovrhe.
11. Tvrdnje ovršenika iznesene u žalbi ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi jer isto po svom sadržaju udovoljava uvjetima iz članka 41. OZ-a, te je doneseno u skladu s ovršnom ispravom, koja nije ukinuta, preinačena, ni na drugi način stavljena izvan snage niti je na drugi način izgubila svoju djelotvornost niti je utvrđeno da je bez učinka.
12. Ovršeniku se posebice ukazuje na činjenicu da je predmetna ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti, što je vidljivo iz klauzule ovršnosti od 17. listopada 2014. priložene uz prijedlog za ovrhu.
13. U odnosu na žalbeni navod ovršenika koji se odnosi na žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 9. i točke 11. OZ-a (ovršenik osporava visinu tražbine ovrhovoditelja te ističe prigovor zastare potraživanja) prvostupanjski sud je pravilno postupio sukladno članku 52. OZ-a i uputio ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, s obzirom na to da ovršenik osnovanost žalbe nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.
14. Stoga je žalbu ovršenika protiv rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-583/2024-7 od 5. lipnja 2024. na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, trebalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
15. U odnosu na žalbu ovršenika protiv rješenja poslovni broj Ovr-583/2024-13 od 9. srpnja 2024. ističe se kako slijedi:
16. Odredbom članka 65 stavka 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz ispunjenje jednog od uvjeta taksativno navedenih pod točkama 1 - 11.
17. Nadalje, ističe se da ovršenik nije ispunio kumulativno propisane pretpostavke iz naprijed citiranog članka, a temeljem kojih bi prvostupanjski sud mogao odlučiti prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe, jer ovršenik ne dokazuje da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
18. Ovršenikove tvrdnje ne upućuju na to da se radi o okolnosti koja predstavlja nenadoknadivu štetu koja bi ovršeniku nastala u slučaju provedbe ovrhe na nekretnini ovršenika, usprkos neprijepornoj činjenici da je prodaja i predaja nekretnine u ovršnom postupku po prirodi stvari u većini slučajeva otegotna za ovršenika. treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Stoga se ističe da i unatoč tome što bi ovršenik provedbom ovrhe u ovom postupku moguće trpio određenu (no, po ocjeni i ovog suda nikako ne i nenadoknadivu ili teško nadoknadivu) štetu, te unatoč zaštiti njegovog prava i dostojanstva, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine.
18.1. Naime, usvajanjem suprotnog stajališta povrijedilo bi se pravo ovrhovoditelja da na zakonit i brz način ostvari svoje pravo koje je već prethodno utvrđeno ovršnom ispravom donesenom u zakonom propisanom (parničnom) postupku.. Zbog navedenog, a kako ovršenik u prijedlogu za odgodu nije naveo okolnosti iz kojih bi proizlazilo da ovršenik protiv ovrhovoditelja ne bi mogao ostvariti pravo na povrat ukoliko bi u posebnom postupku bilo utvrđeno da je predmetna ovrha nedopuštena, te obzirom da iz podataka u spisu nije vidljivo da bi nad ovrhovoditeljem bio otvoren stečajni ili predstečajni postupak ili da postoji druga okolnost koja upućuje na vjerojatnost da ovršenik u postupku protuovrhe ne bi mogao namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja, žalba ovršenika nije osnovana.
19. S obzirom na navedeno, žalbu ovršenika protiv rješenja o odbijanju odgode ovrhe poslovni broj poslovni broj Ovr-583/2024-13 od 9. srpnja 2024. na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, trebalo odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
U Splitu 26. lipnja 2025.
Sutkinja
Marija Šimičić
