Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1637/2022-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Kristini Vukelić Aničić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Zagorski vodovod d.o.o., OIB: 61979475705, Zabok, Ulica Ksavera Šandora Gjalskog 1, zastupan po direktoru ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koje zastupa punomoćnik Mislav Kancir, odvjetnik iz Zagreba, protiv 1. tuženika ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marku Skukanu, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanje posjeda, odlučujući o žalbi stranaka protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku posl.br. Psp-33/2021-40 od 28. srpnja 2022., 26. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Uvaženjem žalbe prvo tuženika ukida se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku posl.br. Psp-33/2021-40 od 28. srpnja 2022. u točki I., II., III. i VI. izreke a uvaženjem žalbe tužitelja ukida navedeno rješenje u točki V. izreke te se predmet u ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u fazu glavne rasprave.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke utvrđeno je da je prvo tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica , površine 1813 m2, koja nekretnina u katastarskom operatu odgovara nekretnini pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj u [broj] k. o. [katastarska općina], u dijelu prema određenoj trasi služnosti koja prolazi duž središnjeg dijela predmetne parcele u smjeru sjeveroistok – jugozapad u dužini od 51.34 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 15.5-16 m od zapadne međe i sadrži dva reviziona okna dimenzije 1x1, sjeverno udaljeno cca 15.5 m od zapadne i cca 0.3 m od sjeverne međe, a južno cca 16 m od zapadne i cca 0.5 m od južne međe, od sjevernog revizionog okna pruža se krak kanalizacije u smjeru sjeverozapad-jugoistok uz sjevernu među u dužini 7.17 m i širini trase 2 m, površine služnosti od 117.0 m2, na način da je stao ispred bagera koji je trebao izvoditi radove u pojasu služnosti te nije želio odstupiti unatoč upozorenju, za što je tužitelj saznao 27.08.2021. te zapriječio pristup pojasu služnosti stupovima i žičanom ogradom i natpisima, čime da je počinio čin smetanja posljednjeg i mirnog posjeda tužitelja.

2. U točki II. izreke naloženo je prvo tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da oslobodi pristup na dio nekretnine prema trasi služnosti koja prolazi kroz središnji dio predmetne parcele, u smjeru sjeveroistok – jugozapad u dužini od 51.34 m i širini trase 2 m na udaljenosti cca 15.5-16 m od zapadne međe i sadrži dva reviziona okna dimenzije 1x1, sjeverno udaljeno cca 15.5 m od zapadne i cca 0.3 m od sjeverne međe, a južno cca 16 m od zapadne i cca 0.5 m od južne međe, od sjevernog revizionog okna pruža se krak kanalizacije u smjeru sjeverozapad- jugoistok uz sjevernu među u dužini 7.17 m i širini trase 2 m, površine služnosti od 117 m2, sve u roku od 15 dana.

3. U točki III. izreke zabranjeno je prvo tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće. U točki IV. izreke odbijen je tužitelj s tužbenim zahtjevom u odnosu na drugu tuženu, u točki V. izreke odbijen je prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere dok je u točki VI. izreke naloženo prvo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 192,45 eur/1.450,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom.

4. Protiv citiranog rješenja točke I., II., III. i VI. izreke žalbu podnosi tuženik a protiv točke V. izreke tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP- a).

5. U odgovoru na žalbu tuženika tužitelj osporava žalbene navode istoga smatrajući da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je tuženik počinio čin smetanja posjeda prava služnosti tužitelja slijedom čega predlaže odbijanje njegove žalbe uz naknadu mu troška žalbenog postupka.

6. Tuženik nije odgovorio na žalbu tužitelja.

7. Žalbe su osnovane.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem mu posjedovne zaštite prava stvarne služnosti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema određenoj trasi služnosti za koji posjed tužitelj tvrdi da je smetan radnjom tuženika 20. kolovoza 2021.

9. Prvostupanjski sud po provedenom postupku, nakon uvida u isprave te saslušanja svjedoka utvrđuje;

-da je rješenjem Krapinsko-zagorske županije, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave zabok, klasa: UP/I-943-04/16-01/81, urbroj:

2140-09-02-01/4-17-33, od 29. studenog 2017. usvojen prijedlog Zagorskog vodovoda d.o.o. za nepotpuno izvlaštenje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], ustanovljenjem služnosti radi izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije [adresa] – II faza za područje grada [adresa], u površini služnosti od 117 m2, te je utvrđena naknada za nepotpuno izvlaštenje

-da je rješenjem Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opće upravne i imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-943-04/20-01/301, urbroj: 2140/01- 14-5-20-13 od 21.5.2020. utvrđeno je da je tužitelju Zagorskom vodovodu d.o.o. [adresa] odobren prijedlog za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime drugo tužene ĐH, ustanovljenjem služnosti u površini služnosti od 117 m2,

-da je prema navedenom rješenju vlasnik/ posjednik dužan dopustiti ulazak u posjed radi izvođenja radova jer da će u protivnom tijelo države uprave odrediti očevid radi uvođenja korisnika izvlaštenja u posjed predmetne nekretnine,

-da iz Zaključka Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za opće upravu i imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-943-04/20-01/301, urbroj: 2140/01- 14-5-20-24 od 27. studenog 2020. proizlazi da je dana 4. prosinca 2020. određen očevid na k. č. br. [katastarska čestica] radi uvođenja u posjed korisnika izvlaštenja,

-da su saslušani svjedoci djelatnici tužitelja i izvođača radova, EH, SH, LH i ŠH iskazali da su vlasnici okolnih parcela ometali radove predviđene za 20. kolovoza 2021., a da je prema kazivanju EH, tuženik ČH osobno zaustavio radni stroj kojim je on upravljao kod ulaza na parcelu pri čemu da je i svjedok ĆH, zaposlenik Zagorskog vodovoda d.o.o. također 20. kolovoza 2021. nazočio ometanju radova,

-da su svjedoci, vlasnici susjednih parcela, ZH, IH, VH i AH također potvrdili da je došao vozač izvođača radova sa radnim strojem radi ukapanja cijevi u kanal, ali da nije započeo radove, te da su se oni zatekli na parceli kako bi dogovorili izmjenu trase s Zagorskim vodovodom d.o.o. pri čemu da prema kazivanju IH proizlazi da je parcela ČH bila je ograđena žicom, koja je prema navodima prvo tuženika ČH ograđena tijekom 2020.

10. Temeljem navedenog prvostupanjski sud utvrđuje da se je opisano smetanje posjeda dogodilo 20. kolovoza 2020. što da su potvrdili svjedoci, radnici zaposleni kod tužitelj i izvođača radova. Iz iskaza svjedoka, tužitelja i tuženika da proizlazi da su vlasnici susjednih parcela kao i tuženik ČH čija je majka ĐH vlasnica predmetne parcele, znali da će dana 20. kolovoza 2020. izvođač radova "Niskogradnja Hren" d.o.o. na predmetnoj parceli u pojasu služnosti doći kako bi započeo s radovima ukapanja cijevi, da su se okupili kako bi sa izvođačem dogovorili izmještanje trase jer im ucrtana trasa koja prolazi sredinom parcela umanjuje vrijednost zemljišta, te da je prvo tuženik ČH osobno zaustavio radni stroj kod ulaza na predmetnu parcelu, a kako je to iskazao svjedok EH i čiji iskaz sud nalazi uvjerljivim.

11. Kada je ČH pristupio odnosno da li je bio na mjestu događaja u trenutku kada je pristigao EH sa radnim strojem ili je došao kasnije, kako to tvrdi 1. tuženik, ali i dio svjedoka, da nije od odlučnog značaja kao niti okolnost da vozač radnog stroja nije niti pokušao ući na predmetnu parcelu u vlasništvu tuženikove majke smatrajući da je životno i logično da vozač radnog stroja vidjevši okupljenu grupu građana uz predmetnu parcelu i uz znanje da postoji otpor vlasnika susjednih parcela prema zacrtanoj trasi ukapanja cijevi, kao i saznanje da je izvođač u ranijim i sličnim situacijama bio spriječen i/ili odustao od izvođenja radova, da je logično da ovaj nije ušao na predmetnu parcelu kako bi izbjegao mogući sukob s prisutnim građanima, a što da ne umanjuje značaj i ulogu prvo tuženika ČH koji da je zaustavivši radni stroj kojim je upravljao EH počinio smetanje posjeda. Osim toga predmetna parcela da je ograđena žičanom ogradom koju je prvo tuženik ČH postavio 2020., kako je sam iskazao, a potom porekao prilikom davanja svojeg iskaza.

12. Imajući u vidu navedeno prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj bio u posjedu prava služnosti jer da je 4. prosinca 2020. uveden u posjed kojeg dana da je ukopao cijev na trasi služnosti, a što da proizlazi ne samo iz zaključka Upravnog odjela Krapinsko-zagorske županije od 27.11.2020., već i iz iskaza svjedoka ĆH koji je kao djelatnik Zagorskog vodovoda d.o.o. radio na ukapanju cijevi pa zaključuje da tužitelj ima pravo na zaštitu temeljem čl. 21. i čl. 22. ZVDSP-a utvrđujući da je čin smetanja počinio prvo tuženik slijedom čega kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na istoga te odlučuje kao u točki I., II. i III. izreke. Kako tužitelj nije dokazao da bi drugo tužena ĐH počinila čin smetanja posjeda tužitelja te kako na njezinoj strani nije bilo aktivne voljne radnje usmjerene na smetanje posjeda u odnosu na istu prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev tužitelja te odlučuje kao u točki IV. izreke. Isto tako kao neosnovan odbija i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere jer da bi predloženom mjerom bio konzumiran tužbeni zahtjev te odlučuje kao u točki V. izreke. Kako je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom u odnosu na prvo tuženika ali ne i u odnosu na drugo tuženu zaključuje da njegov uspjehu u postupku iznosi 50% pa tužitelju u navedenom postotku priznaje pravo na naknadu parničnog troška koji se sastoji od jednokratne naknade za cijeli prvostupanjski postupka te troška sudske pristojbe pa prvo tuženika obvezuje na naknadu troška tužitelju u visini od 192,45 eur/ 1.450,00 kn te odlučuje kao u točki VI. izreke.

13. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi za istaći je da postupku donošenja pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP- a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st.2. ZPP).

14. Međutim ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354.st.2.t.11. ZPP-a na koju tuženik ukazuje sadržajem žalbe jer pobijano rješenje ne ne sadrži razloge o odlučnim a razlozi koje navodi prvostupanjski sud nisu razlozi koji bi opravdali pobijano rješenje pri čemu iznijeti razlozi za sada nemaju uporišta u sadržaju izvedenih dokaza te su proturječni.

15. Osnovani su žalbeni navodi tuženika da prvostupanjsko rješenje ne sadrži jasne i određene razloge o navodima i tvrdnjama tuženika istaknutim tijekom postupka da tužitelj nije bio posljednji mirni posjednik bilo nekretnine bilo posjeda prava služnosti, iako je u posjed nekretnine bio uveden radi izvođenja radova, s obzirom na u postupku istaknute navode i tvrdnje tuženika da ga je odmah po uvođenju u posjed iz tog posjeda isključio još krajem 2020. od kada da je isključivi posjednik iste pozivajući se pritom i na sadržaj isprava MUP-a, koje prvostupanjski sud ne cijeni, dok o činjenici izvođenja radova tj. uopće polaganja vodova na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud iznosi proturječne razloge.

16. Iz navedenih razloga pobijano rješenje ne sadrži jasne i određene razloge o činjenici posljednjeg mirnog posjeda tužitelja i činu smetanja slijedom čega je opterećeno apsolutno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP-a.

17. Nadalje osnovano tužitelj sadržajem žalbe upire na nepravilnost odluke prvostupanjskog suda sadržane u točki V. izreke u dijelu kojim je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere.

18. Za svoju odluku kojom obrazlaže pobijano rješenje u tom dijelu prvostupanjski sud navodi da prijedlog za određivanje privremene mjere „ konzumira „ tužbeni zahtjev te da ga zbog toga odbija kao neosnovan. Osnovano tužitelj ističe kako je je odlučujući na navedeni način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijano rješenje uopće nema razloga o odlučnim činjenicama zbog čega se isto ne može ispitati.

19. Nadalje, ovaj sud nalazi da je u postupku prvostupanjskog suda ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koji je rezultat pogrešne koncepcije o mjerodavnom pravu temeljem koje je u ovom postupku valjalo primijeniti.

20. Posjed je faktična vlast na nekoj stvari.

21. Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik ( čl. 10.st.1. ZV-a). Prema odredbi čl. 10.st.5. ZV-a s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

22. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.

23. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

24. Prema odredbi čl. 22. st.1. ZV-a da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

25. Sukladno odredbi čl. 22.st.2. ZV-a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

26. Ovaj sud smatra korisnim podsjetiti kako posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, pa tako i posjed prava služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža ovom posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti prava služnosti.

27. Cilj posjedovne parnice kao što je konkretna je uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

28. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava. U konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda podrazumijeva imanje cijevi na tuđem zemljištu radi prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, koji posjed podrazumijeva da ovlaštenik posjeda prava te služnosti prikuplja i odvodi ( otpadne) tekućine preko tuđeg zemljišta.

29. Ovakav posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet.

30. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u redovnom izvršavanje takvog posjeda odvođenja ( otpadne) tekućine preko tuđeg zemljišta.

31. Čin smetanja takvog posjeda čini se svakom radnjom kojom se izvršavanje takvog posjeda odvođenja ( otpadne) tekućine preko tuđeg zemljišta potpuno onemogućava, ograničava, isključuje u odnosu na dotadašnji način vršenja i korištenja.

32. Iako iz stanja proizlazi kako to utvrđuje prvostupanjski sud da je odlukom nadležnog upravnog tijela u postupku izvlaštenja u smislu odredbe čl. 223.st.2. i 3. ZV-a osnovana služnost na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i činjenica da je tužitelj kao korisnik izvlaštenja 4. prosinca 2020. uveden u posjed te nekretnine radi izvođenja radova polaganja vodova, (radi izvođenja radova izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda) ta činjenica, sama po sebi kako to osnovano ukazuje tuženik sadržajem žalbe, ne ukazuje da je tužitelj u kolovozu 2021. bio posjednik prava služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda putem cijevi na istoj, u odnosu na koju služnost zahtjeva pružanje posjedovne zaštite, a niti posljednji mirni posjednik nekretnine.

33. Iz onoga što je do sada utvrđeno u postupku proizlazi, da je tužitelj nositelj prava služnosti na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] no sama činjenica postojanja u korist tužitelja prava stvarne služnosti na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema određenoj trasi služnosti koja prolazi duž središnjeg dijela predmetne parcele ne dokazuje da se je tužitelj nalazio u faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za koji posjed je nužno faktično vršenje iste.

34. Da bi se uopće mogao faktično vršiti posjed prava stvarne služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nužno je uopće postavljanje i ugradnja potrebnih cijevi, te vršenje prikupljanje i odvođenja otpadnih voda putem istih na nekretnini koju činjenicu prvostupanjski sud nije dostatno i potpunosti raspravio te utvrdio niti je kritički cijenio iskaze saslušanih svjedoka.

35. O ovoj odlučnoj činjenici u sadržaju obrazloženja ističe i proturječne razloge najprije zaključujući da je tuženik 20. kolovoza 2020. znao da će radnik izvođača doći kako bi započeo s radovima ugradnje cijevi ( točka 32. obrazloženja) koju ugradnju da je tuženik spriječio, što podrazumijeva da cijevi na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu ni bile položene što bi po ocjeni ovoga suda uopće isključivalo postojanje posjeda prava stvarne služnosti da bi potom zaključio ( točka 33. obrazloženja) da je tužitelj bio u posjedu prava stvarne služnosti jer da je 4. prosinca 2020. uveden u posjed kojeg dana je ukopao cijev na na trasi služnosti što da proizlazi iz zaključka upravnog odjela Krapinsko- zagorske županije od 27. listopada 2020. te iskaza svjedoka ĆH koji je kao radnik tužitelja radio na ukapanju cijevi.

36. S tim u vezi kako to osnovano ukazuje tuženik sadržajem žalbe prvostupanjski sud nije uopće cijenio sadržaj u postupku saslušanog svjedoka SH koji opisuje da je izvođač došao s radovima do parcele tuženika i tu zaustavljen a na što bi upućivao i sadržaj iskaza Svjedoka VH.

37. Kako činjenica posljednjeg mirnog posjeda k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao ni činjenica postave i ugradnje potrebne infrastrukture te služenje istom na nekretnini u odnosu na koju tvrdi da je smetan u služnosti prikupljanja i odvodnje otpadnih voda prvostupanjski sud za sada nije pravilno i potpuno utvrdio to za sada nije potpuno i pravilno raspravljena činjenica posljednjeg mirnog posjeda niti čin smetanja na što osnovano tuženik upire sadržajem žalbe a te su okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke.

38. U nastavku postupka prvostupanjski će sud prvenstveno otkloniti ukazanu bitnu povredu odredaba postupka, pa će ponovnom ocjenom dokaza a po potrebi i dopunskim saslušanjem svjedoka i stranaka utvrditi potrebito činjenično stanje o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju te će nakon toga na temelju pravilne i svestrane ocjene u postupku izvedenih dokaza, kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, vodeći računa i o odredbama članka 221.a ZPP-a o tužbenom zahtjevu za smetanje posjeda u odnosu na tuženika donijeti valjano obrazloženu odluku primjenom odgovarajućeg materijalnog prava, pri čemu će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

39. Isto tako i u odnosu na prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere donijeti će novu i na zakonu utemeljenu odluku navodeći razloge u kojima će cijeniti da li su ispunjene odredbama čl. 346. OZ-a te odredom čl. 442. ZPP-a propisane pretpostavke za njezino određivanje.

40. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari sadržana u točki I., II. i III. izreke te odluka o privremenoj mjeri sadržana u točki V. izreke valjalo je ukinuti u odluku o parničnom trošku u točki VI. izreke tako da će prvostupanjski sud u nastavku postupka odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.

41. Sukladno odredbi čl. 166.st.3. ZPP-a ostavljeno je da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

42. Prvostupanjsko rješenje kao nepobijano u točki IV. izreke ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 26. lipnja 2025.

Sutkinja

Kristina Vukelić Aničić