Poslovni broj: Gž-1256/2021-5

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1256/2021-5

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Stipčića, predsjednika vijeća, Martine Budinski Modronja, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te mr. sc. Ane Beloglavec, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice – protutužene I. K., OIB: …, iz N., K., …, koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva V. i D. d.o.o., odvjetnici u R., protiv tuženika – protutužitelja D. O., OIB: …, iz R., …, kojega zastupa punomoćnica T. S., odvjetnica u R., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika – protutužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: 77 P-4202/2019-30 od 13. listopada 2021., na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2023.  

 

 

p r e s u d i o    j e

 

              I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika – protutužitelja D. O. i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: 77 P-4202/2019-30 od 13. listopada 2021. 

 

              II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjev tuženika – protutužitelja D. O. i zahtjev tužiteljice – protutuženice I. K. za naknadu troškova žalbenog postupka. 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:  

 

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica između I. K. i D. O., na nekretnini upisanoj u zk.ul. 4622, br. poduložak 453, k.o. R., zgrada u R., u …, sagrađena na kč. 793, u popisnom listu AII opisana kao trosobni stan br. 5 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i degažmana, ukupne površine 57,87 m2, civilnom diobom, tj. procjenom i prodajom nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te namirenjem stranaka I. K. i D. O., iz prodajne cijene proporcionalno njihovim suvlasničkim dijelovima, u roku od 15 dana.

II. Odbijaju se kao neosnovani protutužbeni i eventualno kumulirani protutužbeni zahtjevi koji glase:

 

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica između I. K. i D. O., na nekretnini upisanoj u zk.ul. 4622, br. poduložak 453, k.o. R., zgrada u R., u … sagrađena na kč. 793, u popisnom listu AII opisana kao trosobni stan br. 5 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i degažmana, ukupne površine 57,87 m2, geometrijskom diobom sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

 

podredno

 

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica između I. K. i D. O., na nekretnini upisanoj u zk.ul. 4622, br. poduložak 453, k.o. R., zgrada u R., u …, sagrađena na kč. 793, u popisnom listu AII opisana kao trosobni  stan br. 5 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i degažmana, ukupne površine 57,87 m2, uspostavom dvije samostalne uporabne cjeline (posebni dijelovi nekretnine) sukladno nalazu i mišljenju vještaka, na način da I. K. pripada u vlasništvo stan broj 5A na trećem katu, a D. O. stan broj 5B na trećem katu, označen u nalazu i mišljenju vještaka, zajedno sa suvlasničkim dijelom nekretnine uključujući zemljište i zajedničke dijelove i uređaje zgrade, povezano temeljem odredaba čl. 68. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

podredno

 

III. Razvrgava se suvlasnička zajednica između I. K. i D. O., na nekretnini upisanoj u zk.ul. 4622, br. poduložak 453, k.o. R., zgrada u R., u …, sagrađena na kč. 793, u popisnom listu AII opisana kao trosobni stan br. 5 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i degažmana, ukupne površine 57,87 m2, na način da I. K. pripada u vlasništvo ½ dijela predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja ... označen u nalazu i mišljenju vještaka i da D. O. pripada u vlasništvo ½ dijela predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja ... označen nalazu i mišljenju vještaka, zajedno sa suvlasničkim dijelom nekretnine uključujući zemljište i zajedničke dijelove i uređaje zgrade, povezano temeljem odredaba čl. 68. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sve u roku od 15 dana.

 

IV. Ovlašćuju se stranke da temeljem ove odluke kao ovršne isprave u zemljišnim knjigama ishode uknjižbu prava vlasništva na nekretnini iz točke I.“

 

III. Nalaže se tuženiku – protutužitelju naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 52.267,30 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13.10.2021. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."             

 

2. Protiv navedene presude tuženik – protutužitelj (dalje: tuženik) je izjavio pravovremenu žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge označene u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,  dalje: ZPP). Žalbenim navodima osporava pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da se predmetna nekretnina može podijeliti samo civilnom diobom, kao i da se ne može podijeliti uspostavom dvije zasebne i funkcionalne uporabne cjeline razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka, dakle geometrijski. Nadalje navodi da je tuženik istaknuo prigovor prava na dom, a da prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti u odnosu na taj prigovor tuženika. Osporava utvrđenu vrijednost predmeta spora protutužbenog zahtjeva, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, a usvoji protutužbeni zahtjev tuženika, podredno ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka. 

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica – protutuženica (dalje: tužiteljica) osporava žalbene navode tuženika i predlaže žalbu odbiti i prvostupanjsku presudu potvrditi. Potražuje naknadu troškova žalbenog postupka.

 

4. Žalba tuženika je neosnovana.

 

5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u svezi s člankom 338. i člankom 300. ZPP na koju tuženik žalbom ukazuje. Pobijana presuda sadrži sve što sukladno navedenoj zakonskoj odredbi treba sadržavati. Nadalje, prvostupanjski sud ima ovlast odrediti koje će od predloženih dokaza provesti, a koje odbiti. Prvostupanjski sud je pravilno postupio i dao je valjane razloge za svoju odluku kojom je odbio prijedlog tuženika za provođenje dokaza novim građevinskim vještačenjem.  

 

5.1.  Ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ni bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP jer suprotno žalbenim navodima tuženika pobijana presuda je jasna i razumljiva, za svoju odluku prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama koji razlozi nisu u međusobnoj suprotnosti, a nisu u suprotnosti ni s izrekom, te ne postoje razlozi zbog kojih se pobijana presuda ne bi mogla ispitati.  

 

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina stranaka civilnom diobom, kao i zahtjev tuženika da se suvlasnička zajednica razvrgne uspostavom dvije samostalne uporabne cjeline sukladno nalazu i mišljenju vještaka, podredno da svakoj stanci pripada u vlasništvo 1/2 dijela predmetne nekretnine kako će biti označeno u nalazu vještaka.

 

7. Za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu tužiteljice i protutužbenom zahtjevu tuženika, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice pa je neosnovan žalbeni prigovor tuženika da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.

 

7.1. Tako je pravilno utvrđeno da su stranke upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici, svaki u 1/2 dijela nekretnine upisane u z.k.ul. 4622 br. poduloška 453 k.o. R., zgrada u R., …, sagrađena na kč.793 u popisnom listu AII opisana kao trosobni stan br. 5 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i degažmana ukupne površine 57,87 m2, a navedeno nedvojbeno proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige koji prileže spisu (stranica 8). Napominje se da iz spisa proizlazi da je tuženik uz odgovor na tužbu podnio (prvu) protutužbu kojom je tražio da se utvrdi da je vlasnik predmetne nekretnine u 3/4 dijela a tužiteljica u 1/4 dijela, postupak po kojoj je razdvojen i vodio se pod poslovnim brojem P-298/17 te je isti i pravomoćno okončan na način da je zahtjev tuženika odbijen.

 

7.2. Temeljem nalaza i mišljenja građevinskog vještaka pravilno je utvrđeno da geometrijska dioba podrazumijeva uspostavu etažnog vlasništva, da zatečeno stanje je jedinstvena funkcionalna jedinica s jednim ulazom, jednim sanitarnim čvorom i jednim hodnikom iz kojeg se ulazi u ostale prostorije u stanu. Nadalje utvrđeno je da je, da bi se izvele dvije samostalne cjeline, potrebno izvršiti dodatna ulaganja i izvesti građevinske radove  koji po svom karakteru i opsežnosti spadaju u rekonstrukciju građevinskog objekta, a za što je potrebno pribaviti građevinsku dozvolu što je upravni postupak za koji je potrebno prethodno izraditi projektnu dokumentaciju temeljem koje se dobiva dozvola.

 

7.3. Temeljem nalaza vještaka prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i zaključio da razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na predmetnim nekretninama nije moguće uspostavom etažnog vlasništva, već samo civilnom diobom.

 

8. Na tako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje: ZV) i pravilno je postupio kada je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice, a odbio protutužbeni zahtjev tužitelja. U povezanosti s navedenim, neosnovan je i žalbeni prigovor tuženika da materijalno pravo nije pravilno primijenjeno.

 

9.  U povezanosti s navedenim, neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima osporava pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da je suvlasničku zajednicu stranaka moguće razvrgnuti samo civilnom diobom i da se ista ne može razvrgnuti uspostavom etažnog vlasništva kako je predlagao tuženik.

 

9.1.  Naime, geometrijska dioba podrazumijeva uspostavu etažnog vlasništva, te za to moraju postojati dvije zasebne cjeline, a iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je zatečeno stanje jedinstvena funkcionalna cjelina i da u naravi ne postoje dvije posebne funkcionalne cjeline, te da je za uspostavu dvije samostalne i funkcionalne cjeline potrebno izvesti građevinske radove koji po karakteru i opsežnosti spadaju u rekonstrukciju građevinskog objekta za što je potrebna građevinska dozvola. Nadalje, tehnička izvedivost podijele predmetne nekretnine na dva dijela, a na koju ukazuje tuženik i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva su dva različita pojma, kako je to temeljem nalaza vještaka pravilno zaključio i prvostupanjski sud. To stoga što je tehnička izvedivost podjele predmetne nekretnine (stana) na dvije zasebne cjeline jedna od faza u postupku uspostave etažnog vlasništva. Nedvojbeno je da u trenutku razvrgnuća ne postoje dvije posebne cjeline i za izradu dviju posebnih cjelina potrebno je pribaviti građevinsku dozvolu, a razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine u zatečenom stanju.

 

10.  Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da tuženikovo pravo na dom pobijanom presudom o razvrgnuću nije povrijeđeno, pa i bez obzira što je utvrđeno da tuženik živi u predmetnom stanu i isključivo ga koristi. Naime, prodajom predmetne nekretnine tuženik će ostvariti novčana sredstva za kupovinu drugog stana, pri čemu je irelevnatno što neće moći kupiti stan u istom dijelu grada (centru) već u predgrađu, kao što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Irelevantno je, upravo kada bi to i bilo točno, ako bi razvrgnućem civilnom prodajom najviše izgubili tuženikovi nasljednici, nećaci. Napominje se da tuženik u postupku razvrgnuća može otkupiti suvlasnički dio tužiteljice.

 

10.1. Nadalje, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prigovor prava na dom koji je istaknuo tuženik u suprotnosti je s njegovim protutužbenim zahtjevom da se predmetne nekretnine (stan) podijele geometrijski.

 

11. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima osporava odluku prvostupanjskog suda o vrijednosti predmeta spora, a netočni su žalbeni navodi tuženika da tužiteljica nije osporila jer iz spisa proizlazi da je tužiteljica podneskom od 28. veljače 2020. (stranica 93 spisa) prigovorila vrijednosti predmeta spora koju je tuženik istaknuo u protutužbi (10.000,00 kuna).

 

12.  Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita.

 

13. Slijedom svega navedenog, obzirom da žalbeni navodi tuženika nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, žalbu tuženika je  temeljem  članka 368. ZPP valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

14. Temeljem članka 166. ZPP odbijeni su zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka, zahtjev tuženika jer sa žalbom nije uspio, a zahtjev tužiteljice jer sastav odgovora na žalbu nije bio nužan za vođenje postupka.

 

Sisak, 31. kolovoza 2023.

                                                                                        Predsjednik vijeća

                                                                                           Ivan Stipčić,v.r.