Broj: Pp -2382/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KJ, zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23. 145/24), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula, pod brojem Klasa: 211-07/22-1/15285 Ur.broj: 511-08-21-22-3 od dana 24. listopada 2022. godine, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 26. lipnja 2025. god., u prisutnosti okrivljenika osobno i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 171.a Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22), istoga dana objavio je i ,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona,

II okrivljenik:

KJ, od oca K i majke I, r. O, rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju trgovac sa završenom srednjom strukovnom školom, zaposlen u TDR-u Kanfanar, po narodnosti Đ, neoženjen, bez djece, uzdržava se iz plaće u iznosu od oko 1300,00 eura mjesečno, bez drugih prihoda, državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 07. listopada 2022.godine u 22,20 sati, upravljao osobnim automobilom marke "Audi“, reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom Ul. Sant Isepo u Galižani, iz smjera Galižane u smjeru Vodnjana, za vrijeme dok mu je vozačka dozvola ser. broja [serijski broj] bila oduzeta Rješenjem PU Istarske, broj 511-08-18/2-UP/I-682/1-21 od 24. rujna 2021. godine s početkom od 13. listopada 2021.godine, zbog privremene nesposobnosti za vozača AM,B,F, G kategorije za vrijeme od godine dana,

III čime je počinio prekršaj iz članka 289. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo člankom 289. stavkom 4. istog Zakona,

IV

temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u iznosu od 800,00 ( osamsto /00 ) EUR-a

V Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčanu kaznu uplatio u cijelosti ( čl.152. st. 3. PZ).

VI Temeljem članka 139. u svezi sa člankom 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenik je dužan nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka od 40,00 ( četrdeset/00) EUR-a u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika KJ, zbog osnovane sumnje da je ostvario prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog postupka okrivljenik proglasi krivim i kazni novčanom kaznom u iznosu od 10 000,00 kuna/1327,23 eura te da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i da se obveže na nadoknadu troškova tužitelja nastalih u prekršajnom postupku u iznosu od 500,00 kuna/66,36 eura.

2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako je ovlašteni tužitelj u pogledu prekršajnog djela koji čini objektivni identitet optužnog prijedloga već izdao prekršajni nalog, na koji je okrivljenik podnio pravodobni i dopušteni prigovor, zbog čega je sudac izdani prekršajni nalog prihvatio kao optužni prijedlog ( čl.238. st.8. toč. 4. PZ), te nakon otvaranja glavne rasprave i prije ispitivanja okrivljenika, prekršajni nalog policije stavio izvan snage.

3. U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio da je iskaza uredna dostava poziva tužitelju, dok za okrivljenika nije izvršena uredna dostava poziva / pismeno se vratilo neuručeno/. Raspravi se odazvao okrivljenik, dok tužitelj nije pristupio raspravi niti je svoj izostanak opravdao.

3.1. Sudac utvrđuje da su se ostvarili uvjeti za održavanje glavne rasprave te otvara raspravu i objavljuje predmet postupka.

3.2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, okrivljenik izjavljuje da je razumio optužbu i da se smatra krivim, te iznosi žaljenje i iskreno kajanje. Napominje da je kritične prigode upravljao vozilom smatrajući da ne ostvaruje prekršaj, odnosno da mu je istekao rok od godine dana koji mu se rješenjem nadležnog tijela oduzela vozačka dozvola, budući da je potpuno krivo izračunao vrijeme isteka roka. Nakon što mu je policijski službenik ukazao na rokove od kada se računa oduzimanje vozačke dozvole shvatio je svoju grešku, kao i odgovornost za prekršaj. Napominje da mu je u međuvremenu ukinuta vozačka dozvole, zbog čega ne upravlja ni jednom vrstom i kategorijom vozila.

3.2.1. S obzirom da se u odnosu na terećeni prekršaj okrivljenik očitovao krivim, sudac je u nastavku dokaznog postupka sveo dokazivanje na ocjenu suglasnosti priznanja s drugim dokazima u spisu te je proveo uvid i čitanje prigovora okrivljenika na prekršajni nalog od 14.10.2022. godine, Rješenja PU Istarske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove broj 511-08-18/2-UP/I-682/1-21 od 24.09.2021., povratnice/dostavnice o uručenju rješenja te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o kažnjavanju.

3.2.2. Upoznat sa dokazima okrivljenik prihvaća dokaze.

4.Temeljem priznanja okrivljenika te provedenog postupka i u postupku provedenim i ocjenjenim dokazima, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje su mu u korist, ovaj sudac ocijenio je kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze jer je tužitelj pružio dokaze dovoljne uvjerljivosti i kvalitete koje su kod suca stvorile čvrsti zaključak o postajanju prekršaja u opsegu i na način navedenom u optužnici, pa temeljem priznanja okrivljenika i dovođenjem tog priznanja u vezu s dokazima u spisu, sudac je nedvojbeno zaključio da je prekršaj ostvaren na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, slijedom čega je okrivljenika našao prekršajno odgovornim i proglasio ga krivim.

5.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

5.1. Članak 289. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( NN 85/22-114/22 ) , propisuje da vozač kojem je vozačka dozvola oduzeta (članak 284.) ili je isključen iz prometa (članak 285.) ili mu je izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno zabrana korištenja vozačke dozvole ili mu je od strane liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabranog liječnika izdano upozorenje o zdravstvenom stanju zbog kojeg vozač privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom, ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti, dok je stavkom 4. ovoga članka propisano da vozač čini prekršaj i da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, ukoliko upravlja vozilom za vrijeme dok su mu izrečene mjere iz stavka 1. ovoga članka/ u vrijeme izvršenja prekršaja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 10 000,00 do 20 000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana/.

5.2. Članak 289. stavak 5. Zakona, propisuje da će se vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje 12 mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

5.3. Članak 25. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

5.4. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

5.5. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

6.Temeljem svestranog raspravljanja predmeta i savjesne ocjene dokaza, ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju , logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, sudac smatra kako su potpuno i točno utvrđene pravno-relevantne činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i da je tužitelj dokazao djelo, a da je počinitelj počinio prekršaj za koji je zakonom predviđena nehajna odgovornost.

7.Prigodom odmjeravanja vrste i mjere kazne ( čl.36. st.2. PZ ) sudac je otegotnom okolnošću cijenio činjenicu da je prekršaj po svojoj naravi kvalificiran teškim prekršajem iz područja sigurnosti prometa i predstavlja teški oblik nediscipline vozača u prometu. Olakotnom okolnošću uzeo je činjenicu da je okrivljenik iskreno priznao prekršaj i iznio svoje žaljenje, da je obrazložio razloge zbog kojih je upravljao vozilom a koje sudac prihvaća kao uvjerljive i prihvatljive, pa je u ostvarenju prekršaja postupao s nižim oblikom krivnje, da je od dana izvršenja prekršaja proteklo duže vremensko razdoblje zbog čega je logično i prirodno zaključiti da intenzitet zahtjeva i interes društva za kažnjavanjem znatno slabi, a ni sam počinitelj protekom tog vremena ne osjeća pravu težinu ostvarenog djela, kao i to da iz prekršaja nije proizašla štetna posljedica za javno dobro i druge društvene vrijednosti koje se zaštićuju zakonom.

7.1. Katalogiziranjem odlučnih okolnosti, a potom njihovim vrednovanjem, sudac je smatrao da su se u konkretnom predmetu s obzirom na način počinjenja djela, osobine ličnosti počinitelja, te njegovo ponašanje prije i nakon ostvarenog prekršaja stekli uvjeti za izricanje blaže kazne od one propisane zakonom, zbog čega je odmjerio kaznu ispod donje granice propisane za taj prekršaj, smatrajući i da na taj način izrečena novčana kazna nalazi opravdanje u općoj svrsi kažnjavanja, odnosno da je i na taj način novčana kazna u umanjenom iznosu dovoljan izraz društvenog prijekora počinitelju zbog ostvarenog neprava i da je njezin odabir pravedan, svrhovit i odvraćajući.

8. Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljeniku uz kaznu primijeni zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B“ kategorije, smatrajući da je s obzirom na utvrđene olakotne okolnosti, naročito činjenice da je okrivljenik iznio svijest o težini prekršaja i kritički promišljao o svojim postupcima, a da je u međuvremenu okrivljeniku ukinuta vozačka dozvola, zbog čega predložena zaštitna mjera ne bi imala nikakvu svrhu i ne bi postigla praktični značaj jer je rok izvršenja mjere unaprijed neodređen i neizvjestan / neizvjesno je vrijeme stjecanja prava na upravljanje vozilima /, pa samim time ne bi se ostvarila svrha zaštitne mjere iz čl.51. PZ, već bi njeno izricanje u sudskom postupku bilo deklaratorne naravi.

8.1. Tužitelj pak u konkretnom predmetu nije uvjerljivo argumentirao ili zaista tvrdio da je nužno potrebno primijeniti zaštitnu mjeru kako bi se spriječila buduća kršenja propisa, odnosno da sama novčana kazna nije dovoljna da se spriječi počinitelja u ponavljanju prekršaja.

9. Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos plati.

U Puli, 26. lipnja  2025. godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.tužitelju