Republika Hrvatska Trgovački sud u Splitu, 21000 Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj 10 P-571/2022-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari
tužitelja ZORAN RADALJ iz Dugog Rata, Jesenice, Poljička cesta Bajnice 112, vl.
obrta za obalni prijevoz putnika "Mala Ivana", OIB: 08627189185, kojeg zastupa
punomoćnik Stipe Cvitanović, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika CROATIA
OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 31, OIB: 261879994862, radi
naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 5. svibnja 2023. uz
sudjelovanje punomoćnika tužitelja i punomoćnika po zaposleniku tuženika,
objavljene dana 31. kolovoza 2023.

p r e s u d i o j e

Nalaže se tuženiku u rok od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od

8.750,68 EUR/65.932,03 kn1 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče
na taj iznos teče od 20. siječnja 2020. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena za
razdoblje do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se
za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja
banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, dok se
tužitelj u dijelu tužbenog zahtjeva kojim potražuje isplatu zakonske zatezne kamate
za razdoblje od 8. svibnja 2019. pa do 19. siječnja 2019., na iznos glavnice 8.750,68
EUR/65.932,03 kn, odbija kao neosnovan.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

r i j e š i o j e

Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u dijelu tužbenog zahtijeva kojim potražuje
isplatu iznosa od 2.288,51 EUR/17.242,85 kn sa zakonskom zateznom kamatom
koja na taj iznos teče od 8. svibnja 2019. pa do isplate prema stopi koja se određuje
za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet
postotnih poena.

II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju
troškove parničnog postupka u iznosu od 654,44 EUR-a/4.832,46 kn sa zakonskom
zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 31. kolovoza 2023. pa do isplate, prema
stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje
je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih
poena.

Obrazloženje

1.Kod ovog suda je dana 10.listopada.2023. zaprimljena tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika, radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelj navodi da je vlasnik putničkog motornog broda za prijevoz
putnika „Amadeus“ koji brod je dana 23.08.2018. doživio nezgodu na moru
nasukavanje u Korčulanskom arhipelagu. U vrijeme štetnog događaja, tužitelj da je
kod tuženika imao ugovorenu policu osiguranja br.: 308200000002 kojim je osiguran
gubitak najamnine, te policu br.: 223110 - 175202101156 kojom je bio osiguran od
rizika sudara, udara itd., a koja da je vinkulirana u korist Hrvatske banke za obnovu i
razvoj (HBOR). Inače, tužitelj da je imao ugovor s tvrtkom Adriatic Global Brokers
d.o.o. za zastupanje povodom raznih poslova vezanih, između ostalog i za
osiguranje, a u kojoj tvrtki da je ostvarivao dugogodišnju uspješnu suradnju s
brokerom g. Darijanom Štambukom , koji je u ime tužitelja i prijavio predmetnu štetu,
te vodio postupak prije samog utuženja. Tuženik da je odbio isplatiti odštetu jer
tužitelj nije bez odlaganja prijavio štetu sukladno ugovorenim Pravilima osiguranja
.Prilikom nasukavanja broda, tužitelju da je nastala šteta u iznosu od 162.526,00 kn
za popravak broda, sukladno ponudi brodogradilišta Nauta Lamjana, u iznosu od

53.084,38 kn ,potom za za prelazak, odnosno evakuaciju putnika na drugi brod „MB
Ocean“ u vlasništvu tvrtke Adria cruises d.o.o. u trajanju od 3 dana, odnosno od 23.-

25.08.2018. sukladno ranije ugovorenom aranžmanu za 34 putnika. Iznos od

90.590,80 kn za slijedeću rutu od 25.08.-01.09.2022. koju je tužitelj zbog
nasukavanja izgubio, pa ju je Agencija Sail Croatia (u daljnjem tekstu: Agencija)
prepustila brodu „Tvrdi“ u vlasništvu tvrtke Prošpero d.o.o., Kaštel Sućurac. Gubitak
koji je tužitelj pretrpio „prefakturiranjem“ na njegovu štetu od strane Agencije Sail
Croatia da je još i veći i da je razvidan iz njihovog dokumenta pod nazivom „Potvrda
nastalih troškova za potrebe osiguranja“. Tužitelj da u konkretnom slučaju potražuje

30.090,50 kn na ime popravka broda, a koju štetu da je upravo u tom iznosu utvrdio i
prihvatio sam tuženik na preporuku svog vještaka dipl. ing. Petra Vrvila, te iznos od

53.084,38 kn na ime prelaska odnosno evakuacije putnika na drugi brod MB Ocean.
Tužitelju da jedostavljen dokument sačinjen od strane samog tuženika pod nazivom

3 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

„Akt o likvidaciji štete 20 KBD 574/2018“ od 26.06.2019.g. po kojem međutim isplata
nikada nije izvršena, jer je pravna služba tuženika spornim utvrdila osnov za tu
isplatu.

3. Tužitelj da je ipak učinito nespornom, odnosno prihvatio izračun
tuženikovog vještaka dipl. ing. Petra Vrvila i da će se utvrditi da je šteta zbog
oštećenja broda nastala u opravdanom iznosu od 30.090,50 kn, a ne 162.526,00 kn.
Sam tuženik da je došao do onog što sam naziva prihvatljivi iznos od 42.825,50 kn.

4. Tuženik da je i taj iznos pokušao umanjiti za 30 % pravdajući to činjenicom
da se radi samo o „ponudi“. Druga nesporna činjenica tuženiku također prihvatljiva i
ugovorena da je franšiza u iznosu od 12.735,00 kuna., odnosno iznos s kojim i
tužitelj sudjeluje u šteti, pa za taj iznos franšize da valja umanjiti po tuženiku
procijenjenu štetu od 42.825,50 kn. Stoga tužitelj da po toj osnovi naknade za
popravak broda potražuje iznos od konačno 30.090,50 kn. Slijedeći iznos koji tužitelj
potražuje da je onaj u visini od 53.084,38 kn. Iz Izvješća o pomorskoj nesreći da
proizlazi da je brod u vlasništvu tužitelja dana 23.08.2018. oko 06,30 h zalegao
pramčanim dijelom na pjeskoviti dno, te je nagnut na lijevi bok, u prolazu između
otoka Badija i Rogačić (u blizini Korčule),da su se na brodu, uz 5 članova posade
nalazila i 34 inozemna putnika, da su sva 34 inozemna putnika evakuirana da su
brodu oduzete svjedodžbe i izrečena zabrana plovidbe, da je brod pregledan od
strane Hrvatskog registra brodova (HRB) koji je nakon pregleda od strane ronioca
ove iste svjedodžbe osnažio i brod je „bez putnika“ u 17,50 h, dakle gotovo 12 sati
nakon nezgode isplovio za Makarsku. Nezgoda da i nije bila toliko opasna jer da su
djelatnici HRB utvrdili kako unatoč oštećenju trupa, nema prodora mora niti
zagađenja okoliša, no to da su očito utvrdili nakon 12 satnog pregleda, zbog čega
valja zaključiti da je evakuacija putnika bila opravdana i račun za tu evakuaciju u
visini 53.084,38 kn. Svjedodžba da je bila najprije „oduzeta“ pa tek potom ponovo
„osnažena“, no putnici to nisu mogli znati niti su to bili dužni iščekivati. Tužitelj da
traži da mu se naknadi evakuacija i s njom povezano preuzimanje obveze u
nastavku od 3 od ukupnih 7 dana ugovorenog aranžmana ,kako to sve stoji u računu
za usluge korištenja zamjenskog broda MB Ocean, u vlasništvu tvrtke Adria cruises
d.o.o. u visini 53.084,38 kn. Na ukupan iznos od 83.174,88 kn (53.084,38 kn
zamjenski brod + 30.090,50 kn popravak) tužitelj da potražuje i zakonsku zateznu
kamatu tekuću od 08.05.2019.g. obzirom od tada datira tuženikov dokument pod
nazivom „otklon štete“, pa tužitelj zaključuje da je tuženik na taj datum raspolagao
svim potrebnim podacima za rješavanje odštetnog zahtjeva, posebice imajući u vidu
da je dipl. ing. Petar Vrvilo u ime tuženika brod pregledao prije više od mjesec dana
odnosno 28.03.2019.g.

5. Što se tiče osporene treće stavke u visini 90.590,80 kn koliko iznosi račun
za usluge trećeg broda „Tvrdi“ kojem je Agencija prepustila slijedeću turu/rutu u
periodu od 25.08.-01.09., ranije predviđenu za tužitelja, tuženik da se je opravdano u
jednoj od e-mail poruka pitajući gdje je tužitelju dokaz o tome da je u to vrijeme
„popravljao“ brod , a tužitelj odgovor da nema. U odnosu na događaj od

23.08.2018.g. „osigurani slučaj“ za koji odgovara tuženik nastaje u onom trenutku
kada Lučka kapetanija nalaže evakuaciju putnika, tako da je taj račun od 53.084,38
kn ,za razliku od ovog na 90.590,80 kn, ipak osnovan. Tuženiku da je sporan osnov,
jer tužitelj sukladno Pravilima osiguranja, nije bez odlaganja prijavio štetu ,odnosno
prijavio ju je formalno tek dana 20.12.2018.g. tj .gotovo 4 mjeseca nakon nezgode. U

4 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

odnosu na tu činjenicu tužitelj da samo može naglasiti kako je on bez odlaganja
putem mobitela kontaktirao svog agenta g. Darijana Štambuka kao i gospođu Mariju
Smud iz brodogradilišta Nauta Lamjana , a od oboje da je dobio isti odgovor i to da
zove i čeka Lučku kapetaniju. Nakon što su ronioci dali do znanja do postoji
oštećenje trupa , ali nema prodora vode tužitelj se, kako stoji u Izvješću, u 17,50 h
uputio za Makarsku , sa osnaženom dozvolom za plovidbu ali bez putnika , i tada je
ponovo zvao gospođu Smud i Štambuka. Agent g. Štambuk da je uputio tužitelja da
preuzme slijedeću turu 25.08., jer mu je to ionako zadnja tura te sezone , pa da će
nakon toga ionako izvaditi brod na dok i da će vještak procijeniti štetu kada brod
bude na doku ,jer prije toga, dok je u vodi ionako da ne može .Istodobno,
brodograditelj da je putem gospođe Marije Smud obavijestio tužitelja da za slučaj da
je bilo prodora vode tada bi ga on uputio u Brodotrogir jer je Nauta Lamjana puna i
nema slobodne drvne građe, a da brod na suhom čeka narudžbu i rezervaciju nove
drvne građe , tada da bi do dodatne štete došlo zbog „sasušivanja“. Obzirom ipak
nije bilo prodora vode da je dogovoreno dokiranje pri prvom slobodnom terminu , koji
dase doista oduljio 2-3 mjeseca. No tuženik da zbog toga nije oštećen.

6. Unatoč činjenici što šteta „formalno“ nije prijavljena bez odlaganja, nego
naknadno ali ipak u razdoblju pokrića. Tuženiku da nije niti što zatajeno, niti što
onemogućeno ,niti je tuženik na bilo koji način oštećen u smislu da je prijava bila
ranija da bi to nešto bitno mijenjalo na stvari. Da je tome tako najbolje svjedoči
činjenica da je vještak dipl. ing. Vrvilo pregledao oštećenja, te da niti u jednom
trenutku nije posumnjao da bi pravodobnost prijave dovela do drugačijeg ishoda.
Tužitelj poziva sud kao životnu i logičnu činjenicu prihvatiti da je Tuženik bez
odlaganja bio obaviješten o štetu putem telefona te da je upravo tuženik dao do
znanja da ako nema prodora voda da će se šteta utvrditi kada bude „dokiranje“
dakle na kraju sezone, pa da tužitelj smanji štetu odrađivanjem te zadnje ture.
Tužitelj se poziva na odredbu članka 296. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), te
da se ima za ovaj slučaj oglasiti ništetnom odnosno suspendirati odredba Pravila za
osiguranje o dužnosti prijavljivanja štete bez odlaganja, na način da se utvrdi kako se
prijava štete na dan 21.12.2018. ima smatrati pravodobnom jer time osiguratelj nije
doveden u nepovoljniji položaj, dok je na štetu ovog tužitelja u ovom slučaju ista
odredba nepravična i pretjerano stroga, čime je prouzročena neravnopravnost
stranaka suprotna svrsi samog Ugovora. Stoga tužitelj predlaže sudu donijeti
presudu kojom se nalaže tuženiku da isplati tužitelju 83.174,88 kn sa pripadajućim
zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
Prilikom obrade odštetnog zahtjeva da je izvršen izvid štete radi utvrđivanja uzroka i
visine štete, te nije sporan uzrok, nasukavanje što bi bila posljedica osiguranog rizika
iz čl.2 Pravila osiguranja. U odnosu na utvrđenu visinu štete na plovilu po polici br.
175202101156, te osporenu visinu povrh isplaćenog nespornog iznosa osiguranik da
je na dan štetnog događaja bio u sustavu PDV-a, slijedom čega obračun štete da ne
uključuje iznos PDV-a. Nadalje, tuženik specificira stavke koje su priznate temeljem
ponude za popravak plovila „Amadeus“ od 28.03.2019. godine na ime popravka štete
(list 82-83 spisa). Tako prihvatljivi dio ponude u iznosu od 42.825,50 kn da se
umanjio za 30 % s obzirom da se radi o ponudi, pa da je dobiven iznos od 29.977,85
kn, a koji da je umanjenja za ugovorenu franšizu u iznosu od 12.735,00 kn. Tako
utemeljeni iznos za isplatu da je iznos od 17.242,85 kn, a koji da je i isplaćen dana

10.srpnja 2019.godine.

5 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

8. Nadalje, u odgovoru na tužbu, a u odnosu na neutemeljeno potraživanje na
ime podmirenja s osnova najamnine po polici broj 308200000002, dana

21.12.2019.godine da je zaprimljena prijava temeljem te police. Osiguranje da je
pruženo sukladno Pravilima za osiguranje gubitka najamnine za vrijeme
nemogućnosti korištenja plovila u komercijalne svrhe AVP 02.07 za razdoblje
osiguranja od 13.12.2018. – 13.02.2019.godine. Iz zaprimljene prijave štete da
proizlazi da je šteta nastala uslijed gubitka prihoda od komercijalne eksploatacije
broda uslijed imobilnosti tijekom popravka štete. Sukladno ugovorenim Pravilima
osiguranja, osiguranik da je dužan bez odlaganja obavijestiti osiguratelja o nastanku
štete. Poziva se na sadržaj članak 5.Pravilnika. S obzirom da osiguranik nije bez
odlaganja obavijestio osiguratelja o nastanku štete (šteta je nastala 23.08.2018.
godine, a prijavljena je 21.12.2018. godine, niti osiguratelju omogućio pregled
nastalih oštećenja odmah po nastanku oštećenja kako bi ovlašteni vještak mogao
izdati Izvješće o pregledu štete u kojem će biti opisana cjelokupna oštećenja, vrijeme
kada je nastupio štetni događaj, te izvršiti procjenu vremena neophodnog za
otklanjanje nastalih oštećenja, a i iz podnesenog odštetnog zahtjeva od 17. travnja

2019. godine proizlazi da je plovilo privremeno popravljano u razdoblju od

23.08.2018. godine do 01.09.2018. godine o čemu osiguratelj nije obaviješten.
Tužbeni zahtjev da je u cijelosti neosnovanim jer da se radi se o decidiranom
isključenju obveze osiguratelja radi nepravodobnog podnošenja zahtjeva /prijave od
strane osiguranika, a time i onemogućavanja osiguratelja u postupanju sukladno
ugovorenim uvjetima. Tako da se u cijelosti osporava osnov i visina tužbenog
zahtjeva, kao i zakonska zatezna koja se potražuje s obzirom da se radi o
nenovčanoj imovinskoj šteti (nema računa-priložena isključivo ponuda) te kamata na
istu može teći isključivo od presuđenja.

9. U podnesku zaprimljenom kod suda dana 21. prosinca 2022., te dana 29.
studenog 2022. tužitelj ističe kako je iznos od 17.242,85 kn doznačen na žiro-račun
HBOR-a, a ne izravno tužitelju, radi čega da umanjuje tužbeni zahtjev za isplaćeni
iznos na način da sada potražuje isplatu iznosa od 65.932,03 kn, odnosno 8.755,91
EUR-a. Glede kamata se poziva na primjenu odredbe članka 1086. ZOO-a, pa da je
tužitelj "in favore" tuženiku zatražio kamatu od otklona zahtijeva smatrajući da je toga
dana tuženik zasigurno raspolagao svim informacijama potrebnima za objavu
zahtjeva i isplatu naknade. Ista situacija da bi bila i sa isplatom imovinske štete radi
oštećenja trupa broda. Što se tiče popravka odnosno dovođenja broda u prijašnje
stanje navodi kako nije sporno da je tužitelj brod popravio bez računa nakon
pregleda istoga od strane vještaka dipl. ing. Vrvila dana 28. ožujka 2019. odnosno
kroz travanj 2019. pa da je u tom slučaju zahtjev za utvrđenje dospijeća na dan 8.
svibnja 2019. opravdano. Isplatom nespornog dijela iznosa tuženik da je priznao
osnovu potraživanja, obzirom da je tom konkludentnom radnjom utemeljenom na
aktu o likvidaciji štete od 26. rujna 2019. izvršio isplatu dijela kojeg je tuženik smatrao
prihvatljivim, a koji je umanjen za 30%, jer se radi o ponudi. Umanjenje od 30%
tužitelj da ne smatra opravdanim radi čega povrh isplaćenih 17.242,85 kn potražuje
još 12.847,65 kn. Ista stvar da je i s gubitkom najamnine u iznosu od 53.084,38 kn,
zbog čega tužbeni zahtjev da glasi na iznos od 65.932,03 kn, odnosno iznos
od12.847,65 kn te iznos od 53.084,38 kn s kamatama čije će trajanje odrediti sud.

10. Tijekom parničnog postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom
zahtjevu, dok je tuženik ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu.

6 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

11. Kako je tužitelj u podnesku od 29. studenog 2022. povukao tužbu u dijelu
tužbenog zahtijeva kojim traži isplatu iznosa od 17.242,85 kn, a čemu se nije protivio
ni tuženik to je sud temeljem odrede članka 193. stavak 2. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP-a) riješio kao u točci I. izreke
rješenja.

12. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu, pa je na
temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno
odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

13. Predmet spora proizlazi iz ugovora o pomorskom osiguranju tužiteljeve brodice.

14. Iz stanja spisa proizlaze slijedeće činjenice:

-da je tužitelj vlasnik putničkog motornog broda za prijevoz putnika "Amadeus";

-da je brod dana 23. kolovoza 2018. doživio nezgodu na moru nasukavanjem u
Korčulanskom arhipelagu;

- da je tužiteljeva brodica kod tuženika bila osigurana policom osiguranja broj:
308200000002, a sastavni dio koje su sukladno Pravilima za osiguranje pomorskih
brodova T-31/92, te policom osiguranja 223110 broj 175202101156, a sastavni dio
koje su Pravilima za osiguranje gubitka najamnine;

- da je u vezi s predmetnim štetnim događajem sačinjeno Izviješće o pomorskoj
nesreći RH Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava sigurnosti
plovidbe, Lučka kapetanija Dubrovnik (list 18-19 spisa), te zapisnik o saslušanju (list
20 i 21 spisa);

- da je tužitelj vezano za predmetni štetni događaj podnio prijavu štete od 20. prosinca 2018. (list 42-44 spisa);

- da je tuženik dana 8. svibnja 2019. donio odluku o otklonu štete (list 34-35 spisa);
- da je tuženik dana 26. lipnja 2019. donio akt o likvidaciji štete, 20 KBD574/2018 (list
30-32 spisa);

- da je tužitelj sastavio izjavu pred javnim bilježnikom od nadnevka 7. listopada 2022. (list 77-80 spisa);

- da je tužitelj HBOR dana 10. srpnja 2019. isplatio iznos od 17.242,85 kn (list 137 spisa);

- da je predmet ovog spora sukladno konačno uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja
iz podneska od 29. studenog 2022. isplata iznosa od 65.932,03 kn/8.755,91 EUR-a,
time da tužitelj po polici osiguranja 223110 broj 175202101156 potražuje isplatu
iznosa od 12.847,65 kn, dok po polici osiguranja broj 308200000002 potražuje
isplatu iznosa od 53.084,38 kn.

15. Među strankama nije sporno da je tužiteljevo plovilo osigurano, te da je
nastupio osigurani slučaj-nasukavanje što je bila posljedica osiguranog rizika iz
članka 2 Pravila za osiguranje pomorskih brodova T-31/92.

16. Sporno je:

7 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

-je li tuženik po polici 223110 broj 175202101156 osnovano sustegnuo isplatu iznosa
od 12.847,65 kn kao umanjenje za 30% , obzirom da se radi o ponudi, odnosno
temeljem odrede članka 16. i 17. Pravila za osiguranje pomorskih brodova T- 31 /92;
- radi li se o isključenju obveze osiguratelja na isplatu osigurnine po polici osiguranja
broj 308200000002 radi nepravodobnog podnošenja zahtjeva/prijave od strane
osiguranika i time onemogućavanja osiguratelja u postupanju sukladno uvjetima
ugovora;

-zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na iznos štete.

17. Što se tiče tražbine po polici 223110 broj 175202101156 za navesti je slijedeće:

18. Pregledom navedene police proizlazi da sadrži naznaku osigurane svote
za iznos od ukupno 4.406.500,00 kn, dok odbitna franšiza iznosi 0,55 od osigurane
svote, minimalno 1.000,00 kn po štetnom događaju.

19. Nije sporno da je navedena polica vinkulirana u korist Hrvatske banke za
obnovu i razvoj i da je dana suglasnost HBOR-a da tužitelj u svoje ime i za svoj
račun može pokrenuti predmetni postupak (list 17 spisa);

20. Iz akta o likvidaciji štete, 20. KBD 574/18 od 26. lipnja 2019. u pogledu
obračuna štete proizlazi da se ponuda za popravak plovila "Amadeus" od 28. ožujka

2019. na ime popravka štete priznaje za iznose kako je to pobliže specificirano u
istome. Prihvatljivi dio ponude u iznosu od 42.825,50 kn da se umanjuje za 30%
obzirom da se radi o ponudi. Ukupan iznos 29.977,85 kn, da je umanjen za franšizu
u iznosu od 12.735,00 kn. Tako je kao iznos za isplatu naveden iznos od 17.242,85
kn.

21. Nije sporno da je tuženik HBOR-u isplatio iznos od 17.242,85 kn (izvadak
po transakcijskom računu PBZ, nalog za doznaku po štedi 20 KBD 575208/1 - list
137 do 138 spisa).

22. Sud nalazi neosnovanim tuženikovo osporavanje isplate iznosa od 12.735,00 kn.

23. Pregledom Pravila za osiguranje pomorskih brodova T-31/92 (list 126-131
spisa) ne proizlazi da niti jedna odredba istih regulira da u situaciji likvidacije štete
prema ponudi vrijednost iznosa na ime popravka štete treba biti umanjena za 30%.

24. Tuženik tvrdi kako je po navedenoj polici osigurnina utvrđena sukladno
članku 16. i 17. Pravila za osiguranje pomorskih brodova.

25. Člankom 16. Pravila propisano je da ako osiguranik neopravdano
odugovlači s popravkom štete ili mu takva šteta nije predstavljala zapreku da koristi
brod, osiguratelj ima pravo smanjiti iznos naknade štete za onaj dio u kojem je cijena
popravka vremenski porasla u odnosu na cijenu da je popravak izvršen u razumnom
roku.

26. Člankom 17. Pravila propisano je da osiguranik nema pravo na naknadu štete prije nego što se oštećeni brod popravi ili izgubljeni dijelovi zamijene (bez

8 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

obzira da li je to za vrijeme trajanja osiguranja ili poslije toga), osim ako se brod
proda pa takvo oštećenje ili izgubljeni dijelovi budu imali utjecaja na kupoprodajnu
cijenu, ali ne iznad procijenjenih troškova popravka broda, odnosno zamijene u
vrijeme nastanka štete. Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka tog članka
osiguratelj da može naknaditi štetu na temelju postotka gubitka vrijednosti broda
primijenjenog na osiguranu svotu ili na temelju procijenjenih troškova popravka
odnosno zamijene, ali u svakom slučaju iznad procijenjenih troškova popravka broda,
odnosno zamijene broda u vrijeme nastanka štete, ali ako se ukupna šteta neće moći
utvrditi u razumnom roku osiguratelj je dužan, na zahtjev osiguranika isplatiti iznos
nespornog dijela svoje obveze na ime predujma.

27. Tuženik ne obrazlaže primjenu članka 16. Pravila u predmetnoj pravnoj
stvari, pa se sud pa sud nije mogao donijeti zaključak da bi se ista imala primijeniti,
dok primjenu odredbe članka 17. Pravila nalazi suprotno svrsi sklopljenog ugovora,
te je ta odredba po ocjeni ovog suda ništetna.

28. Odredbom članka 296. stavak 1.Zakona o obveznim odnosima ("Narodne
novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO-a) propisano je kako su
ništetne odredbe Općih uvjeta ugovora koje suprotno načelu savjesnosti i poštenja
prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu
suugovaratelja, sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i
ako su opći uvjeti koje sadrže odobreni od strane nadležnog dijela.

29. Prema stavku 2. istog članka zakonodavac daje uputu sudu koje kriterije
treba primijeniti pri ovlasti da ocjeni ništetnost određene odredbe općih uvjeta
ugovora o kojoj odlučuje. Tako je propisano da prilikom ocjene ništetnosti određene
odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme
sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe,
ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih
uvjeta ugovora preuzeta.

30. Prema odredbi članka 921. ZOO-a ugovorom o osiguranju osiguratelj se
obvezuje ugovaratelju osiguranja, ako nastane osigurani slučaj osiguraniku ili
korisniku osiguranja isplatiti osigurninu, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje
osiguratelju platiti premije osiguranja.

31. Svrha svakog osiguranja, je za određenu naknadu (premiju osiguranja)
prenijeti rizik nastupanja štetnog događaja sa osiguranika na osiguratelja (ugovor o
osiguranju je instrument u funkciji naknade za štetu). Kod takve svrhe osiguranja,
uvjetovati isplatu naknade za štetu (osigurnine) osiguraniku (oštećeniku) njegovim
prethodnim popravkom te štete je po ocjeni ovog suda suprotno svrsi ugovora,
odnosno time se ugrožava postizanje svrhe sklopljenog ugovora i zato ta odredba po
ocjeni ovog suda je ništetna.

32. Uobičajena sudska praksa osiguratelja vezana uz isplatu naknada
osiguranicima koji su pretrpjeli štetu, potvrđuje navedeni zaključak. Postavlja se
pitanje kakvog smisla se ima osiguravati ako osiguranik prethodno mora sam snositi
cjelokupni trošak nastale štete, a posebno kada je riječ o osiguranicima koji to
materijalno sebi ne mogu priuštiti, jer da mogu ne bi se ni osiguravali.

9 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

33. Svrha isplate osigurnine za štetni događaj na temelju ugovora o osiguranju
je dovesti oštećenog osiguranika u materijalni položaj što bliži onome u kojemu kao
da do štete nije došlo (članak 921., članak 1089. stavak 1. u svezi s člankom 1090.
Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,
29/18, dalje ZOO-a). Pravo je oštećenoga na iznos utvrđene naknade za štetu koja
ga sukladno Uvjetima (Pravilima) ugovora o osiguranju dovodi u materijalni položaj
kao da do štete nije došlo, posljedično čemu sud zaključuje da tužitelja pripada
isplata iznosa od 12.847,65 kn.

34. Što se tiče tražbine po polici osiguranja broj 308200000002 za navesti je slijedeće:

35. Po navedenoj polici tužitelj potražuje isplatu iznosa od 53.084,38 kn po
osnovi gubitka najamnine za vrijeme nemogućnosti korištenja plovila u komercijalne
svrhe.

36. Navedenu tražbinu tužitelj potkrepljuje spisu priloženim računom Adria
Cruises d.o.o. br. 12-1-1 od 25. kolovoza 2018. u iznosu od 53.084,38 kn kojim je
zaračunato krstarenje s prehranom na MB Ocean za razdoblje od 23. do 25.
kolovoza (7.154,00 EUR-a) - zamjena broda Amadeus.

37. Radi se o troškovima koji su nastali evakuacijom putnika s tužiteljevog broda na drugi brod (MB Ocean), uslijed predmetne nezgode.

38. Tužitelj svoje isključenje obveze na naknadu predmetnog iznosa temelji na
tvrdnji da osiguranik nije bez odlaganja obavijestio osiguratelja o nastanku štete, niti
mu omogućio pregled nastalih oštećenja odmah po nastanku oštećenja kako bi
ovlašteni vještak mogao izdati izviješće o pregledu štete u kojem bi bila opisana
cjelokupna oštećenja, vrijeme kada je nastupio štetni događaj, te izvršiti procjenu
vremena neophodnog za otklanjanje nastalih oštećenja, a sve u smislu odredbe
članka 5. Pravilnika za osiguranje gubitka najamnine za vrijeme nemogućnosti
korištenja plovila (dalje: Pravilnik).

39. Člankom 5. Pravilnika propisano je da je osiguranik dužan bez odlaganja
obavijestiti osiguratelja o nastanku štete. Kasno obavještavanje osiguratelja o šteti te
kašnjenje s dostavom dokumentacije neophodne za utvrđivanje osnova i visine štete
ne smije dovesti osiguratelja u nepovoljniji položaj, te osiguratelj ni u kojem slučaju
neće biti u obvezi naknaditi osiguraniku kamate niti druge štete koje su posljedice
takvog kašnjenja. U slučaju nastanka bilo kojeg oštećenja na plovilu koje je
uzrokovalo stavljanje plovila izvan komercijalne upotrebe, osiguranik treba omogućiti
pregled nastalih oštećenja od strane predstavnika osiguratelja.

40. Nije sporno da je predmetni štetni događaj nastao dana 23. kolovoza 2015. i isti da je prijavljen dana 31. prosinca 2018.

41. Iz izviješća o pomorskoj nesreći RH Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture (list 18-19 spisa) i to sažetku činjeničnog stanja pomorske nesreće
navedeno da je dana 23. kolovoza 2018. oko 6 i 30 u prolazu između otoka Badija i
otočća Rogačić došlo do nasukavanja m/b "Amadeus" pri čemu da je brod zalegao
pramčanim dijelom na pjeskovito dno te da je nagnut na lijevi bok, a na brodu da su

10 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

se nalazila 34 inozemna putnika i 5 članova posade. U činjeničnom opisu je
navedeno da su poduzete mjere i to: evakuirani putnici, brodu i zapovjedniku oduzete
svjedodžbe, zabrana plovidbe, a kao postignuti rezultati je navedeno: da je brod
odsukan u 07:40, da nema prodora mora, da nema zagađenja niti ištete na okolišu,
da je brod pregledan od strane HRB, te da su postojeće svjedodžbe osnažene.

42. Iz potvrde o izvanrednom pregledu od 23. kolovoza 2018. HRB-a (list 92
spisa) proizlazi kako je inspektor HRB-a obavio izvanredni pregled broda u svrhu
utvrđivanja njegove sposobnosti na plovidbu nakon nasukavanja, te da je utvrđeno
da je uslijed istog došlo do manjeg (prihvatljivog) oštećenja zaštitne kobilice od
pramca do sredine broda, da nisu uočena nikakva druga oštećenja trupa kao
posljedica nasukavanja, da kormilarski uređaj i sustav upravljanja porivnim motorom
su u ispravnom stanju, pa da se temeljem navedenog utvrđuje da je brod sposoban
za plovidbu, te da se osnažuju postojeće brodske svjedodžbe.

43. U danim okolnostima u trenutku nezgode (prema Izviješću o pomorskoj
nesreći) – evakuacija putnika, brodu i zapovjedniku oduzete svjedodžbe, zabrana
plovidbe, teško je predvidjeti da je tužitelj mogao bilo što drugo učiniti. Otuda sud
nalazi opravdanim evakuaciju odnosno premještanje putnika na drugi brod u
razdoblju od 23.-25. kolovoza 2018. Činjenica da je brod ipak bio sposoban za
plovidbu, nije od značaja u pogledu ocjene opravdanosti evakuacije, budući iz stanja
spisa proizlazi da je naknadno po izvršenom pregledu broda HRB osnažio postojeće
svjedodžbe, a nakon čega je brod isplovio za Makarsku.

44. Tuženik ničim nije dokazao da je tužitelj obavještavanje o štetnom
događaju od dana 23. kolovoza 2018. tuženika dana 21. prosinca 2018. u
predmetnoj pravnoj stvari u okolnostima predmetne nezgode ičim dovelo u
nepovoljniji položaj tuženika, a niti je takav zaključak sud mogao izvesti prema stanju
spisa. Nije sporno da je tužitelj vršio isplatu štete tj. iznosa od 17.242,85 kn po
predmetnom štetnom događaju (osim iznosa od 12.847,65 kn, kako je to prethodno
navedeno), a što isti zasigurno ne bi činio da se je radilo o situaciji kasnog
obavještavanja osiguratelja o šteti te kašnjenja s dostavom dokumentacije
neophodne za utvrđivanje osnova i visine štete. Visinu štete po osnovi gubitka
najamnine tužitelj potkrepljuje spisu priloženim računom (list 23 spisa). Tuženik
navodi da osporava visinu tužbenog zahtjeva, a taj prigovor kao neodređen i
paušalan sud nije mogao prihvatiti. Stoga je našao osnovanim potraživanje tužitelja u
iznosu od 53.084,38 kn po osnovi štete radi gubitka najamnine.

45. Slijedom svega naprijed navedenog, a temeljem odredbe članka 921.
ZOO-a valjalo je prihvatiti kao osnovan uređeni tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska
od 29. studenog 2022. radi isplate iznosa od 65.932,03 kn na ime ugovorne novčane
naknade imovinske štete.

46. Glede prigovora u pogledu zatraženog tijeka zakonskih zateznih kamata za navesti je slijedeće:

47. Tužitelj je tražio isplatu na glavnicu od 8. svibnja 2019., čemu se tuženik protivio jer da kamate mogu teći isključivo od presuđenja.

11 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

48. Odredbom članka 721. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" 181/04,
76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 56/15, dalje PZ-a), koji je u ovom slučaju, jer se radi
ugovoru o pomorskom osiguranju, "lex specialis" izričito je određeno da je osiguratelj
dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik
dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 720 tog Zakona, sa svim podacima i
dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju. Dakle,
obveza isplate osigurnine u ovom slučaju je dospjela tek mjesec dana nakon dostave
odštetnog zahtijeva, a ne od dana donošenja presude kako to tvrdi tuženik.

49. Nije sporno da je tužitelj tuženiku odštetni zahtjev dostavio dana 21. prosinca 2019.

50. Slijedom navedenoga za zaključiti je da tužitelj ima pravo na isplatu
zateznih kamata na glavnicu u iznosu od 65.932,03 kn/8.750,68 EUR-a od 20.
siječnja 2020. je tuženik bio u obvezi, a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena za
razdoblje do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se
za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja
banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a sve
sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a. Iz iznesenih razloga s viškom zahtjeva
iz osnova kamata za razdoblje od 8. svibnja 2019. pa do 19. siječnja 2020. na iznos
glavnice od 65.932,03 kn/8.750,68 EUR-a, valjalo je odbiti kao neosnovan tužbeni
zahtjev tužitelja. Radi navedenog odlučeno je kao u točci I. izreke presude.

51. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o
parničnom postupku ZPP-a uz primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i
37/22 dalje OT), te važećoj Tarifi sudskih pristojbi prema Zakonu o sudskim
pristojbama ("Narodne novine" 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13, 110/15,
118/18). Tužitelju je kao trošak parničnog postupka obistinjen trošak sastava tužbe
(TBR 7. toč. 1. OT-a) – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 05. svibnja.

2023. (TBR 9. toč. 1. OT-a)-100 bodova, odnosno ukupno 200 bodova. Kako
vrijednost boda iznosi 15,00 kn, tužitelju je valjalo priznati ukupno 3.000,00 kn/398,00
EUR-a, što uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 750,00 kn/99,50 EUR-a daje iznos
od 3.750,00 kn/497,71 EUR-a. Pored toga iznosa tužitelju je priznat i trošak sudske
pristojbe na tužbu u iznosu od 78,47 EUR-a kn, te pristojbe presude u iznosu od
78,47 EUR-a. Tako je tužitelju valjalo priznati ukupan trošak postupka u iznosu od

4.832,46 kn/654,44 EUR-a.

Tužitelju je na dosuđeni trošak parničnog postupka u iznosu od dosuđena i zakonska
zatezna kamata koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude
(31. kolovoza 2023.) pa do isplate, a sukladno odredbi članak 151. stavak 3. ZPP-a
po stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a. Radi navedenoga odlučeno je
kao u točci II. izreke presude.

Novčani iznosi koji su navedeni u izreci ovog rješenja iskazani su u EUR-ima i kunama sukladno Zakonu o uvođenju kao službene valute u Republici Hrvatskoj

12 Poslovni broj 10 P-571/2022-12

("Narodne novine" 57/22 i 88/22), te je prilikom konverzije korišten fiksni tečaj 7,53450.

U Splitu, 31. kolovoza 2023.

S U D A C

IVANA MADUNIĆ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Visokom trgovačkom sudu
RH u Zagrebu. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dostave prijepisa ove
presude, putem ovog suda u pisanom obliku u 3 primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja;
- tuženiku;

- u spis