REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-223/2024-43

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnik Željko Olujić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 26. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku HOK - osiguranje d.d., Capraška ulica 6, 10000 ZAGREB, OIB: 00432869176, platiti tužitelju ĆŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.093,63 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od 15.04.2017. god., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana,

kao i nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka iznos od 3.868,53 eur eur, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 26. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva iznos od 379,58 eur.

III. Tužitelj je dužan tuženiku nadoknaditi trošak parničnog postupka iznos od 588,80 eur sa zakonskom zateznom kamatom, a koje teku od dana 26. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 30. siječnja 2017. stradao u prometnoj nezgodi kao pješak na način da je osiguranik tuženika OŽ vozilom reg. oznake [registarska oznaka] naletio na tužitelja koji je prelazio preko kolnika obzirom da nije bilo prijelaza za pješake te je na taj način izazvao prometnu nezgodu. Radi zadobivenih ozljeda tužitelj potražuje u konačnom tužbenom zahtjevu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 13.500,00 kuna, za tuđu pomoć i njegu 800,00 kuna, ukupno 14.300,00 kuna. Tuženik je izvršio isplatu nespornog iznosa od 3.200,00 kuna na ime naknade neimovinske i imovinske štete stoga tužitelj potražuje zbog povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu 11.100,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2017. pa do isplate kao i nadoknaditi parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, ističe prigovor suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja i posljedice proizašle iz istoga, budući da je isti neoprezno i nepropisno pretrčavao kolnik na mjestu gdje ne postoji obilježeni pješački prijelaz te radi navedenog osiguranik tuženika u konkretnom uvjetu nije mogao predvidjeti niti posljedice iste spriječiti, a radi prelaska tužitelja na dijelu gdje nema pješačkog prijelaza, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, potražuje trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u CD nadzorne kamere, povijest bolesti tužitelja, iskaz tužitelja, nalaz i mišljenje prometnog vještaka Berislava Šimunovića, dopunski iskaz vještaka na ročištu od 7. svibnja 2025., nalaz i mišljenje medicinskog vještaka LŽ, zapisnici s ročišta i priležeći podnesci.

4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, štetni događaj, sporna je odgovornost tužitelja i osiguranika tuženika za dinamiku nastanka štetnog događaja, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

5. Uvidom u CD snimak prometne nezgode, sud je utvrdio da je pješak prelazio kolnik koji nije označen pješačkim prijelazom u trenutku kada je prelazio gledao je ulijevo u smjeru kretanja vozila za taj pravac, nije pogledao desno, kombi se vraćao u rikverc s upaljenim sva 4 žmigavca i naletio je u prvoj traci na tužitelja, a da nije kočio niti usporio kretanje.

6. Vještak Berislav Šimunović u svom vještvu navodi da u ovom štetnom događaju teretno vozilo osiguranika tuženika je pri vožnji unatrag (od juga prema sjeveru), dolazeći tužitelju s desne strane, naletjelo na tužitelja koji je prelazio kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza, krećući se u odnosu na teretno vozilo osiguranika tuženika s desna na lijevo (od zapada prema istoku). Prvi kontakt je uspostavljen između stražnjih desnih vrata tovarnog prostora vozila i desnog ramena tužitelja. U nastavku je tužitelj odbačen lijevo, pri čemu je pao na leđa i zadobio ozljede glave. Mjesto naleta se nalazilo oko 5 m južnije od početka traga kočenja teretnog vozila osiguranika tuženika (po dužini kolnika) i oko 1,5 do 1,7 m od zapadnog ruba kolnika (po širini kolnika). Naletna brzina teretnog vozila iznosila je oko 22,4 km/h. Analiza je pokazala da je u trenutku stupanja tužitelja na kolnik, teretno vozilo osiguranika tuženika bilo udaljeno oko 6,8 m od mjesta naleta. Da je vozač teretnog vozila osiguranika tuženika prilikom vožnje unatrag u desnom bočnom retrovizoru vidio trenutak stupanja tužitelja na kolnik, na raspoloživom putu od oko 6,8 m bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta pri svim brzinama kretanja vozila manjim od 22 km/h. Da je tužitelj prije stupanja s nogostupa na kolnik pogledao u desnu stranu, vidio bi teretno vozilo osiguranika tuženika na udaljenosti od oko 6,8 m od mjesta naleta. Pa da je tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio teretno vozilo osiguranika tuženika da prođe kolnikom, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Na dijelu kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 50 km/h.

7. Na ročištu održanom 7.5.2025. vještak iskazuje da se promet odvija od sjevera prema jugu, da je promet usmjeren tako da vozila nailaze tužitelju s lijeve strane, da je vozač teretnog vozila osiguranika tuženika prilikom vožnje unatrag pratio desni bočni retrovizor i vidio trenutak stupanja tužitelja na kolnik, tada bi tragom kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta pri svim brzinama od 22 km/h. Vještak iskazuje da je u trenutku stupanja tužitelja na kolnik vozilo osiguranika tuženika bilo udaljeno oko 6,8 m od mjesta naleta i da je vozač teretnog vozila u tom trenutku poduzeo radnju intenzivnog kočenja do kontakta između vozila i tužitelja bi došlo, budući je zaustavni put vozila tužitelja radnjom intenzivnog kočenja bio nešto duži i iznosio je oko 7 m, u tom slučaju udarna brzina bi iznosila 6,2 km/h. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka jer je svoje mišljenje iznio u skladu s pravilima znanosti i vještine te objasnio svoj nalaz i mišljenje, a prema odredbi čl. 258 i 259 ZPP-a.

8. Prema odredbi čl. 129. st. 1 ZSPC-a pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. Prema odredbi čl. 131 st. 1 ZSPC-a pješak koji namjerava prijeći preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obilježeni pješački prijelaz, ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. Prema odredbi čl. 43 ZSPC-a vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu te prije započinjavanja radnje vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Odredbom čl. 50 ZSPC-a propisano je da vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ii ne ometa druge sudionike u prometu. Odredbom čl. 51 ZSPC-a propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

9. Sud zaključuje da se vozač teretnog vozila kretao brzinom 22,4 km/h prilikom vožnje unatrag, nije prilagodio brzinu kretanja vidljivosti te da je pratio desni bočni retrovizor tada bi vidio trenutak stupanja tužitelja na kolnik tada bi kočenjem uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta pri svim brzinama od 22 km/h. U trenutku stupanja tužitelja na kolnik teretno vozilo osiguranika tuženika bilo je udaljeno oko 6,8 m od mjesta naleta. Da je tužitelj prije stupanja s nogostupa na kolnik pogledao u desnu stranu, vidio bi teretno vozilo osiguranika tuženika na udaljenosti od oko 6,8 m od mjesta naleta te da je tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio teretno vozilo osiguranika tuženika da prođe kolnikom do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Sud je odlučio da je osiguranik tuženika suodgovoran 80 % za nastanak štetnog događaja jer nije prilikom vožnje unatrag u desnom bočnom retrovizoru vidio trenutak stupanja tužitelja na kolnik te bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo. Osiguranik tuženika nije prilagodio brzinu kretanja vidljivosti, preglednosti i stanju vozila tako da se može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom. Tužitelj je suodgovoran 20% za nastanak štetnog događaja jer prije stupanja s nogostupa na kolnik nije pogledao u desnu stranu, vidio bi teretno vozilo osiguranika tuženika na udaljenosti od oko 6,8 m od mjesta naleta, pa bi tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio teretno vozilo osiguranika tuženika da prođe kolnikom.

10. Prema nalazu i mišljenju vještaka LŽ tužitelj je u štetnom događaju 30.01.2017. godine zadobio natučenje glave, ranu zatiljnog dijela glave, natučenje desnog ramena. Na dan štetnog događaja je pregledan u KB Dubrava gdje su mu utvrđene navedene ozljede. Proveo je liječenje kako je gore opisano. Liječenje zbog ozljeda zadobivenih u ovom događaju je proveo do 22.03.2017. Tada je zatražena audiovestibulološka obrada koju je načinio tri mjeseca kasnije koja je bila uredna. Rana na glavi je kirurški obrađena, a konci su mu odstranjeni na pregledu njegovog liječnika 09.02.20217. Tegobe u obliku vrtoglavica kako se kasnije pokazalo dijagnostičkom obradom nisu vezane za ozljeđivanje u štetnom događaju. Tužitelj je više od godinu dana po štetnom događaju zbog tegoba s lijevim ramenom (koje nije bilo ozlijeđeno u štetnom događaju) liječen od strane fizijatra. Ovo liječenje se ne može dovesti u uzročnu vezu sa predmetnim štetnim događajem. Temeljem medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja mišljenja sam da zadobivene ozljede u ovom štetnom događaju nisu bile takve naravi da bi ostavile trajne posljedice. Time ne postoji smanjenje životne aktivnosti zbog zadobivenih ozljeda. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajao oko 1- 2 dana, srednjeg oko 4-5 dana i manjeg oko mjesec dana. Bol jakog intenziteta je trpio oko 2-3 dana, srednjeg oko 5-6 dana, a manjeg još oko 5 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 10 dana 2 h na dan zbog mirovanja. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 2 tjedna tri puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

11. Sud je dao vjeru vještaku da je svoje vještačenje iznio savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine prema čl. 258. ZPP-a.

12. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020., zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli, pretrpljenog straha, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a i odredbe čl. 1100 ZOO-a, odlučiti da je primjereni iznos pretrpljenih tjelesnih boli 1.008,69 eur, pretrpljenog straha 783,06 eur.

13. Sud je utvrdio da je tužitelju pružena tuđa pomoći njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost, a satnica NKV radnika iznosi oko 3,98 eur, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a, odlučiti da je primjereni iznos neto satnice 3,32, te utvrditi ukupni primjereni iznos od 106,18 eur, a prema odredbi čl. 1095. ZOO-a.

14. Sud je odlučio o ukupnom primjerenom iznosu u odnosu na povrede prava osobnosti i tuđe pomoći i njege, te umanjivši za 20% suodgovornosti i isplaćeni iznos od 424,71 eur, dosudio na ime prava osobnosti i tuđe pomoći i njege ukupni iznos 1.093,63 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate.

15. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate, a prema čl. 1103 ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

16. Sud je dosudio na dosuđenu materijalnu štetu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer prema čl. 12 Zakona obveznim osiguranjima u prometu koji je u svezi sa stavkom 1. točkom 2 i 4 navedenog zakona, ovdje tuženik dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi, ovdje tužitelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni, tužitelj uz presuđeni iznos materijalne štete ima pravo potraživati isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

17. Sud je dosudio parnični trošak tužitelju temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a u iznosu od 3.868,53 eur, a koji se odnosi na: odštetni zahtjev 100 bodova, tužba 100 bodova, podnesak 4.2.2019. 25 bodova, podnesak 12.8.2019. 100 bodova, ročište 21.1.2020. 100 bodova, podnesak 3.11.2020. 100 bodova, ročište 10.2.2021. 100 bodova, podnesak 2.8.2021. 25 bodova, ročište 1.12.2021. 100 bodova, podnesak 29.12.2021. 25 bodova, podnesak 21.3.2022. 100 bodova, podnesak 24.6.2022. 100 bodova, ročište 11.10.2022. 50 bodova, ročište 13.1.2023. 100 bodova, podnesak od 12.4.2024. 25 bodova, ročište 12.6.2024. 100 bodova, podnesak 1.10.2024. 25 bodova, podnesak 6.12.2024. 25 bodova, podnesak 2.1.2025. 100 bodova, podnesak 4.3.2025. 25 bodova, ročište 7.5.2025. 100 bodova, ročište 12.6.2024. 100 bodova, podnesak 6.12.2024. 25 bodova, podnesak 2.1.2025. 50 bodova, ročište 7.5.2025. 100 bodova, a što ukupno iznosi umanjivši za 20% suodgovornosti 2.840,00 eur za rad odvjetnika prema OT kuna, PDV 710,00 eur, vještačenje 199,08 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu 66,36 eur, trošak sudske pristojbe na presudu 53,09 eur.

18. sud je dosudio tuženiku parnični trošak temeljem čl. 154. st. 2 ZPP-a u iznosu od 588,80 eur, a koji se odnosi na: odgovor na tužbu 100 bodova, ročište 21.1.2020. 100 bodova, ročište 10.2.2021. 100 bodova, ročište 1.12.2021. 100 bodova, ročište 11.10.2022. 50 bodova, ročište 13.1.2023. 100 bodova, ročište 12.6.2024. 100 bodova, ročište 7.5.2025. 100 bodova, ročište 12.6.2024. 100 bodova, ročište 7.5.2025. 100 bodova, podnesak 27.4.2022. 100 bodova, podnesak 4.12.2024. 100 bodova, umanjivši za 80 % suodgovornosti ukupno iznosi za rad odvjetnika prema OT 460,00 eur, PDV 128,80 eur.

U Zagrebu, 26. lipnja 2025.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika