Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-1587/2021-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miljenko Marincel, odvjetnik iz Delnica, protiv tuženika 1. Općine Lokve, [adresa], OIB: 28587364712, kao pravnog sljednika iza PN IN, [adresa], ŠN, [adresa] kbr. 155, NN, [adresa], NN P, [adresa], MN, [adresa], LN, [adresa], DN, [adresa], TN, JN i LN, [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić iz Rijeke i 2. EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravnog sljednika iza ĆN, [adresa] , radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.327,01 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 13. svibnja 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, javno objavivši 25. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je 1. tuženik, odnosno, njezini pravni prednici, dužan priznati i trpjeti, da se tužitelj upiše kao vlasnik na tim nekretninama nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama.

II.Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su 1. i 2. tuženici, odnosno, njihovi pravni prednici, dužni priznati i trpjeti, da se tužitelj upiše kao vlasnik na toj nekretnini nakon pravomoćnosti ove presude, u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1.Tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je isti vlasnik kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] te kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], te da je upis tuženika odnosno njihovih prednika na tim nekretninama samo formalan. Naime, on navedene nekretnine kako osobno tako i putem prednika, drži u samostalnom posjedu duže od 100 godina, iste je naslijedio od roditelja I i ŽN. Nekretnine se nalaze u [adresa] cca 400 m udaljene od ranijeg rudnika nemetala na način da se prelaskom preko mosta cestom skreće lijevo u predio naziva Pod Sleme te iste u naravi predstavljaju livade koje su se nekada obrađivale a sada se posjed izvršava obilaskom. Činjenica njegova posjeda evidentirana je i u katastru zemljišta.

U pogledu prednika 1. tuženika navodi da se radi o osobama koje su u zemljišne knjige upisane u razdoblju između 1885. i 1913. pa se s obzirom na općepoznatu činjenicu duljine životnog vijeka radi o umrlim osobama a također u tom vremenskom razdoblju nije izvršen upis njihovih nasljednika, slijedom čega i temeljem čl. 6. te čl. 20. Zakona o nasljeđivanju, ostavina takvih osoba prelazi na jedinicu lokalne samouprave na čijem se području nalaze nekretnine te općina odnosno grad dobivaju položaj nasljednika.

Uz tužbu prilaže povijesni izvadak iz zemljišne knjige za obje kat. čestice, kopiju katastarskog plana i posjedovni list (dalje: PL) br. 321, predlaže saslušanje stranaka i svjedoka SN i BN, očevid i geodetsko vještačenje.

2. Tuženici su rješenjem suda pozvani na podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana, uz prijetnju posljedicama iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP) odnosno donošenja presude zbog ogluhe. Odgovor na tužbu podnio je 1. tuženik (list 25) u kojem je istaknut prigovor promašene pasivne legitimacije jer iz navoda tužitelja ne proizlazi da se radi o osobama bez nasljednika. Dokaze ne predlaže, ne protivi se provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

U spis nije zaprimljen odgovor na tužbu 2. tuženika.

2.1. Naknadnim podneskom tužitelja izvršena je preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva na način da je uz navedene, utužena i kč. br. [katastarska čestica].

2.2. Kako se tuženici nisu očitovali, proizlazi da su isti pristali na opisanu preinaku tužbe.

3. Kako je 1. tuženik osporio tužbeni zahtjev, dok u odnosu na 2. tuženika, bez obzira što isti nije podnio odgovor na tužbu nisu ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe jer na okolnost pravnog sljedništva istog iza upisane vlasnice nisu bili priloženi nikakvi dokazi niti u činjeničnim navodima navedena veza 2. tuženika sa upisanom vlasnicom, provedeni su dokazi predloženi po tužitelju i to čitanje svih priloženih isprava, saslušanje tužitelja i predloženih svjedoka (list 38). Očevid i geodetsko vještačenje u konačnici nisu provedeni s obzirom da je tužitelj odustao od tih dokaza.

3.1. Iz zemljišno knjižnih podataka vidljivo je da kč. br. [katastarska čestica] dolaze upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao suvlasništvo ON iz [adresa] (upisani 1913.), zatim NN, P, MN, LN i DN – svi [adresa] (upisani 1915.), nekretnine se vode kao oranice Pod Sleme. Nadalje, kč. br. [katastarska čestica] dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao oranica Pod Sleme, suvlasništvo TN i VN, bez adrese (upisani od osnutka zemljišne knjige), zatim HN iz [adresa] (upisanog 1912.) te ČN iz [adresa], također upisane 1912. (prednica 2. tuženika).

3.2. Prema katastarskim podacima, kao posjednik utuženih nekretnina upisan je tužitelj te se također radi oranicama, dok je položaj i oblik istih vidljiv iz kopije katastarskog plana pa tako proizlazi da se radi o cjelini koju presijeca put. Zemljišnoknjižni i katastarski podaci suglasni su u pogledu kulture i površine utuženih nekretnina.

3.3. Tužitelj je u stranačkom iskazu naveo da se utužene nekretnine nalaze na početku usjeka te da se dvije nalaze desno a jedna lijevo od puta – makadama koji dalje vodi u Pod Sleme i izlazi na staru cestu Rijeka-Zagreb, da se nekada radilo o kolskom putu koji je u međuvremenu renovirala općina. U naravi se radi o blagoj padini. Kada je bio predškolske dobi, na to je zemljište išao sa roditeljima koji su tu sadili krumpir, kasnije je isto radio on a u međuvremenu se sa sadnjom prestalo te je došlo do zarastanja ali su se za sječu grmlja na tom zemljištu njemu obratili ĐN i ZN. Ni njemu ni njegovim roditeljima se korištenje tog zemljišta nije osporavalo a u blizini zemljište ima obitelj ČN. Njegovi roditelji bili su Š i ŽN, pri čemu je djevojačko prezime majke bilo ČN i ista je rodom bila iz [adresa], bila je rođena 1915. Njegova baka po majci bila je ŽN i ista se udala u [adresa] te se od tada zvala ČN. Djed mu se zvao IN a istog osobno nije upoznao jer je umro prije njegovog rođenja. Njegov otac bio je iz obitelji u kojoj je bilo 12-oro djece i bio je najmlađi, svi ostali stariji završili su u Americi, on se sjeća samo N kojeg je upoznao oko 1966. te sestre koju se zvalo M. U pogledu NN ističe da su roditelji spominjali da bi se radilo o nekoj dalekoj rodbini ali ne zna što su isti bili njegovom ocu, a isto se odnosi i na TN i VN. U [adresa] inače ima puno prezimena VN.

3.4. Svjedok SN zna gdje tužitelj ima zemlju te o položaju iste iskazuje identično kao tužitelj, saznanja o istome ima s kraja 60-ih odnosno početka 70-ih godina jer su ga tada čuvali djed i baka po majci L i GN te su oni na to zemljište išli pomagati roditeljima tužitelja u sadnji krumpira pa su ga u tim situacijama vodili sa sobom. Te parcele se nalaze možda oko 400m dalje od rudnika, s obje strane ceste, znao bi ih pokazati. Njegovi djed i baka po ocu bili su D i ŽN i također su živjeli u [adresa], inače ima nekoliko obitelji tog prezimena. Nitko od navedenih suvlasnika ne bi bio njegov prednik a njegov djed je u [adresa] doselio početkom 30-ih godina s područja Grbajela.

3.5. Svjedok BN u [adresa] živi od početka 90-ih godina te zna da u predjelu Loka tužitelj ima zemljište jer je ona tada njegovoj supruzi pomagala u sadnji krumpira a tamo su znali saditi i djed i baka njenog supruga – L i AN. Zemljište je s obje strane makadama, kasnije je došlo do zarastanja, isto bi u većini znala pokazati. Ne zna da se tužitelju osporavalo korištenje, nisu joj poznate osobe upisane u zemljišne knjige.

4. S obzirom na činjenicu da su prednici 1. i 2. tuženika kao suvlasnici upisani prije više od 100 godina i to kao punoljetne osobe, sud nalazi utvrđenim da se radi o osobama očito rođenim još u 19. stoljeću te uz činjenicu da je od upisa istih pa do podnošenja tužbe proteklo više od 105 godina, evidentno je da se radi o umrlim osobama. Također, u navedenom razdoblju nije izvršena uknjižba prava vlasništva za korist nasljednika, pa je nesporno da se radi o osobama bez nasljednika, jer da isti imaju nasljednike, tada bi kroz to vrijeme zasigurno došlo do upisa istih, pa kako isto nije učinjeno, proizlazi zaključak da se radi o osobama koje su umrle bez nasljednika u odnosu na koje je sukladno ZN-u, bez obzira što na tu okolnost nije doneseno odgovarajuće rješenje o nasljeđivanju, sud isto rješavao kao prethodno pitanje sukladno čl. 12. st. 1. ZPP-a, pa pasivno legitimiran dolazi grad odnosno općina na čijem se području nalaze nekretnine.

Naime, niti tužitelj niti svjedok SN nemaju saznanja da bi upisani suvlasnici predstavljali njihove prednike niti prednike neke druge obitelji prezimena SN na području [adresa].

4.1. U pogledu samog posjeda utuženih nekretnina sud nalazi utvrđenim da se radi o posjedu potrebne kvalitete i trajanja za stjecanje prava vlasništva, prednje s obzirom da su tužitelj i svjedoci potpuno suglasno iskazali o položaju i izgledu nekretnina te vremenu i načinu vršenja posjeda, pri čemu su na te okolnosti iznesena neposredna saznanja, a iskazi tužitelja i svjedoka su potpuno suglasni materijalnim dokazima – kopiji katastarskog plana i posjedovnom listu te sadržaju povijesnog izvatka iz zemljišne knjige. Tako proizlazi da se utužene nekretnine nalaze s obje strane ceste koja vodi u predio Pod Sleme i koja cesta se spaja na staru cestu Rijeka-Zagreb, a koji dio iskaza tužitelja i svjedoka je potvrđen kopijom katastarskog plana. Također, u isključivom posjedu tih nekretnina su ranije bili roditelji tužitelja a kasnije i sam tužitelj, a činjenica posjeda tužitelja evidentirana je i u PL br. 321.

5. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužitelja u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku: ZOVO) koji se primjenjivao od 1980. pa do stupanja na snagu sada važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), koji u čl. 388. st. 2. propisuje da se stjecanje stvarnih prava prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja takvih prava.

Prednje iz razloga što sud kao početak poštenog posjeda prednika tužitelja uzima razdoblje od sredine 60-ih godina (s obzirom na iskaz tužitelja i svjedoka SN rođenog 1961. koji neposredna saznanja ima upravo iz tog razdoblja) te utvrđuje da je pravo vlasništva stečeno protekom 20 godina poštenog (savjesnog) posjeda sukladno čl. 28. ZOVO-a pa je protek 20- godišnjeg roka nastupio upravo u vrijeme važenja navedenog zakona odnosno sredinom/krajem 80-ih godina.

Odredbom čl. 28. st. 4. ZOVO-a bilo je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, dok je čl. 72. st. 2. bilo propisano da je posjed savjestan kad posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema st. 3., savjesnost se pretpostavlja.

Kako je nesporno utvrđeno da prednici 1. i 2. tuženika nikada nisu osporavali posjed tužitelja i njihovih prednika niti su sami na bilo koji način izvršavali posjed na utuženim nekretninama, posjed tužitelja i njihovih prednika je savjestan. Također, tuženik na okolnost prigovora iznesenih u tužbi nije predložio dokaze niti je obeskrijepio prethodno iznesena utvrđenja suda.

Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je prihvaćen te je odlučeno kao u izreci u odnosu na oba tuženika.

6. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 25. lipnja 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.