Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐM, zastupanog po branitelju Domagoju Mrčeliću, odvjetniku Domagoju Mrčeliću iz OD Rašica & Partneri d.o.o. iz Zagreba, zbog djela prekršaja iz čl. 289. st. 4., čl. 51. st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 2. i čl. 175. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), povodom optužnog prijedloga MUP-a, PUZ-a, II. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-5/10332, Ur. broj: 511-19-45-25-1 od 20. travnja 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 26. svibnja 2025., 9. lipnja 2025. i 24. lipnja 2025. bez nazočnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja, 25. lipnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.)

Okrivljenik: ĐM, sin Đ, rođen **.**.1982. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan jednom radi istog prekršaja iz čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

1. što je 20. studenoga 2024. u 23,43 sati, kao vozač upravljao teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], u Zagrebu, zapadnim kolničkim trakom ulice Dragutina Golika u smjeru juga, za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije na teritoriju Republike Hrvatske u vremenu od 26. kolovoza 2024. do 26. veljače 2025. temeljem presude Općinskog suda u Karlovcu, broj Pp-760/2024-4, koja je postala pravomoćna 25. ožujka 2024. i izvršna 26. kolovoza 2024.,

čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 289. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 289. st. 4. istog Zakona,

2. što tom prilikom dolaskom do raskrižja s Vinkovačkom ulicom nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (raskrižje, obilježeni pješački prijelaz), vidljivosti (noć) te situaciji u prometu (zaustavljeno vozilo na kolniku) tako da može zaustaviti vozilo pred svakom preprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti te je prednjim dijelom vozila naletio na stražnji dio osobnog automobila [registarska oznaka], kojim je upravljala IM, a kretala se također zapadnom kolničkom trakom ulice Dragutina Golika u smjeru juga te se nalazila zaustavljena na kolniku ulice Dragutina Golika ispred raskrižja s Vinkovačkom ulicom, poradi izlaza putnika iz vozila,

čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 51. st. 5. istog Zakona,

pa mu se zbog učinjenih djela prekršaja, utvrđuju:

za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke

KAZNA ZATVORA u trajanju od 15 (petnaest) dana

za djelo prekršaja pod točkom 2. izreke

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 eur (sto trideset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka i to troškove prometnog vještačenja u iznosu od 210,00 eur (dvjesto deset eura), troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27,00 eur (dvadeset sedam eura) te troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 eur (četiristo eura), a što ukupno iznosi 637,00 eur (šesto trideset sedam eura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci.

Zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

II.)

Temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik ĐM,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

3. da bi nakon prometne nesreće u kojoj je tjelesne ozljede zadobila putnica iz osobnog automobila [registarska oznaka] PM, vozačica istog vozila MM IM i putnik iz istoga vozila TM, navedenim teretnim automobilom napustio mjesto prometne nesreće, a da o prometnoj nesreći nije obavijestio najbližu policijsku upravu ili postaju, vratio se na mjesto prometne nesreće i sačekao dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid,

čime da bi počinio djelo prekršaja iz čl. 175. st. 1. t. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 175. st. 3. istog Zakona.

Obrazloženje

1. MUP, PUZ, II. PPP Zagreb, pod brojem Klasa: 211-07/25-5/10332, Ur. broj: 511-19-45-25-1, podnijela je 22. travnja 2025. optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je svojoj pisanoj obrani naveo kako se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret te poriče počinjenje istih. Odmah nakon što se dogodila prometna nesreća otišao je provjeriti da su gospoda I i putnici dobro, prilikom čega su oni sami rekli da su dobro i da nisu ozlijeđeni. Na vozilu gospođe IM i na njegovom vozilu nastala je samo materijalna štete, nije bilo ozlijeđenih, slijedom čega nije ni bilo zakonske obveze obavještavati nadležnu policijsku postaju o prometnoj nesreći. Gospođi IM je na ime naknade materijalne štete dao iznos od 1.500,00 eura te joj je ostavio svoj broj mobitela i osobnu iskaznicu, sve u slučaju ako navedeni iznos ne bi bio dovoljan za otklanjanje materijalne štete na vozilu. Navodi da je s mjesta prometne nesreće otišao tek nakon što se uvjerio da su gospođa IM i putnici dobro, tj. da nije bilo tjelesno ozlijeđenih u prometnoj nesreći, i da je na autima nastala samo materijalna šteta. Štoviše, naknadno je i osobno otišao dati izjavu u nadležnu policijsku postaju prilikom čega mu je djelatnica policijske postaje pokazala fotografije koje je gospođa IM napravila na mjestu prometne nesreće, a na kojim fotografijama se i on nalazi, što dokazuje da nije otišao s mjesta prometne nesreće kako mu se to neosnovano stavlja na teret optužnim prijedlogom. Nadalje navodi da se prometna nesreća dogodila otprilike oko 23:05, a ne u 23:49, kako je navedeno u optužnom prijedlogu. Posebno naglašava da je u vozilo gospođe IM udario od straga, a ne sa svih strana kako se to prikazuje na fotografijama i jedino su ta oštećenja u uzročnoposljedičnoj vezi sa ovom prometnom nesrećom. Sva druga oštećenja (retrovizor, vrata, oba blatobrana, itd.) nisu u uzročnoposljedičnoj vezi sa ovom prometnom nesrećom. Imajući sve prethodno izneseno u vidu, ne postoje razlozi za izricanje takve drakonske novčane kazne, a pogotovo ne postoje razlozi za izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i to u trajanju od 9 mjeseci. Izricanje zaštitne mjere u toliko dugom trajanju je u suprotnosti sa odredbama Prekršajnog zakona i sa općom svrhom prekršajnopravnih sankcija. U članku 51.a Prekršajnog zakona koja odredba ima naziv "Načelo razmjernosti" doslovno se navodi: Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti." U potrazi je za poslom te bi mu zabrana upravljanja motornim vozilom u bilo kojem trajanju predstavljala nemogućnost obavljanja radnih zadataka te samim time bi mogla i ugroziti njegovu egzistencije, a što bi se posljedično reflektiralo i na uzdržavanje obitelji koja ovisi o njegovim prihodima. Predložena novčana kazna je uistinu drakonska, dok izrečena zaštitna mjera ograničava slobodu i prava okrivljenika preko mjere koja odgovara svrsi prekršajnopravnih sankcija te predstavlja represiju kojoj nema mjesta u konkretnom slučaju. Slijedom svega navedenog, predlaže donijeti presudu kojom se oslobađa od optužbe, a s obzirom na činjenicu da nije dokazano da bi počinio prekršaje za koje je optužen.

3. U dopuni pisane obrane okrivljenik je naveo kako mu, u odnosu na prekršaj iz čl. 289. st. 1. kažnjiv po čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji mu se također stavlja na teret optužnim prijedlogom, nije dostavljena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj PP-760/2024-4, pravomoćna 25. ožujka 2024. i izvršna 26. kolovoza 2024. Naime, s obzirom da mu predmetna presuda nikada nije dostavljena, ista nije ni mogla postati pravomoćna i izvršna pa slijedom navedenoga ni zabrana upravljanja motornim vozilom B kategorije nije mogla stupiti na snagu. Nadalje, predlaže da se prometnim vještačenjem utvrdi dinamika i uzrok prometne nesreće, jesu li sva oštećenja na vozilu u uzročnoposljedičnoj vezi sa ovom prometnim nesrećom. Slijedom svega navedenog, predlaže sudu donijeti presudu kojom se oslobađa od optužbe, a s obzirom na činjenicu da nije dokazano da bi počinio prekršaje za koje je optužen.

4. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao IM koja je izjavila da je 20. studenoga 2024. oko 23,43 sati u Zagrebu, Ulica Dragutina Golika – Vinkovačka ulica, kao vozač upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka], a kretala se zapadnom kolničkom trakom ulice Dragutina Golika u smjeru juga. Zajedno s njom u vozilu su bili PM i TM. Kada je došla vozilom ispred raskrižja sa Vinkovačkom ulicom, zaustavila je vozilo, radi izlaska putnika odnosno TM iz vozila, te je uključila sva četiri žmigavca. Dok je bila zaustavljena sa vozilom, čekali su da TM koji je sjedio na suvozačevom sjedištu pokupi svoje stvari, a prije nego što je on izašao iz vozila, u jednom trenutku osjetila je snažan udarac u stražnji dio svog vozila, što se manifestiralo i kroz snažan trzaj koji je osjetila u predjelu glave. Pretpostavlja da je vozilo okrivljenika naletjelo i udarilo u stražnji dio njenog vozila velikom brzinom, upravo zbog siline udarca i trzaja koji je osjetila. Ona to vozilo nije registrirala sve do samog trenutka nesreće. Nakon prometne nesreće njih troje su izašli iz vozila, a izašao je i vozač tog drugog vozila koje je udarilo u njeno vozilo. Primijetila je da je on u alkoholiziranom stanju, što je zaključila po njegovom zadahu na alkohol i po tome što je teturao. Primijetila je da krvari iz usta i da pljuje krv, vjerojatno od ozljede zadobivene u prometnoj nesreći. Pitala ga je da li je dobro. Sa njime je razgovarala i PM koja mu je dala do znanja da se ne osjeća dobro od posljedice prometne nesreće te da treba zvati policiju, a s obzirom da su nešto razgovarali o eventualnoj naknadi štete. Kako su okrivljeniku dali do znanja da će zvati policiju, on je postao sve agresivniji, psovao je P, verbalno je bio agresivan prema PM dok je ona pokušala smiriti situaciju. Budući su odlučiti zvati policiju, okrivljenik je ušao u svoj auto i udaljio se sa mjesta prometne nesreće, a neposredno prije toga ona je uspjela mobitelom sačiniti nekoliko fotografija na kojima se vidi mjesto prometne nesreće, njihova vozila, reg. pločica njegovog vozila i na kojoj se vidi okrivljenik prije nego što je pobjegao sa mjesta prometne nesreće. Na upit suca izjavila je kako okrivljenik ukoliko je pitao kako se oni osjećaju, oni su mu dali do znanja da se loše osjećaju nakon prometne nesreće, i da imaju zdravstvene posljedice prometne nesreće te su bili u šoku. Smatra kako on nikako nije smio pobjeći sa mjesta prometne nesreće. Na upit suca izjavila je kako nije točno da bi joj on dao svoje osobne podatke i podatke o vozilu kojim je izazvao prometnu nesreću, nije joj dao na uvid svoju vozačku i prometnu dozvolu, niti bilo kakvu ispravu o svom identitetu. Također, nije točno da bi joj dao bilo kakav novac kao naknadu za materijalnu štetu na njenom vozilu. Naime, od posljedica udarca prednjeg dijela njegovog vozila u stražnji dio njenog vozila na njenom vozilu je oštećen stražnji dio i to branik, reg. pločica, vrata prtljažnika. Kako se okrivljenik udaljio s mjesta prometne nesreće, oni su pozvali policiju te su došli djelatnici policije koji su obavili očevid. U međuvremenu je došla hitna pomoć koju je pozvala policija i koja je odvezla PM u bolnicu. Ona je ostala na očevidu, a TM i ona su 22. studenoga 2024. navečer otišli u bolnicu KBC Sestre Milosrdnice budući su imali tegobe u vidu bolova u vratu. To su im sugerirali i djelatnici hitne pomoći koji su ih pregledali neposredno nakon prometne nesreće. Kod liječnika joj je dijagnosticirana trzajna ozljeda vrata, a poznato joj je da je ista ozljeda dijagnosticirana i M jer su bili obadvoje na pregledu. Sudu je dostavila putem elektroničke pošte fotografije koje je sačinila sa mobitel te je dodala kako je prva fotografija sačinjena 20. studenoga 2024. u 23,43 sati, a prometna nesreća se desila koju minutu prije. Sigurna je da se prometna nesreće nije desila u 23,05 sati već u vrijeme kada je navela, oko 23,45 sati, koju minutu prije.

5. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je u potpunosti povjerovao ispitanoj svjedokinji koja je ovom sucu dala detaljan, precizan, okolnostan i uvjerljiv iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću.

6. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao PM, koja je izjavila da je 20. studenoga 2024. oko 23,43 sati, bila putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala IM, a s njima je bio u vozilu i TM te ih je MM vozila kući, i pri tome se kretala zapadnom kolničkom trakom Ulice Dragutina Golika u smjeru juga. Dolaskom ispred raskrižja sa Vinkovačkom ulicom zaustavila je vozilo kako bi TM izašao iz vozila. Ona je bila na stražnjem sjedalu iza MM. U jednom trenutku osjetili su snažni udarac u stražnji dio njihovog vozila te su tom prilikom svo troje tijelima trznuli prema naprijed od siline tog udarca. Bili su neko vrijeme u šoku te je iz vozila najprije izašla MM koja je razgovarala sa vozačem drugog vozila koje ih je udarilo. Nakon toga je izašla ona pa i TM, te je i ona razgovarala sa vozačem tog vozila. Vidjela je pljuje krv, te je zaključila da je prema svom ponašanju pod utjecajem alkohola, a možda čak i droga, a to je njena pretpostavka s obzirom na njegov izraz lica i izgled očiju. Nije mu se previše približavala. Dala mu je do znanja da se i oni osjećaju loše zdravstveno kao posljedicu prometne nesreće. MM mu je spomenula da bi trebali zvati nekoga s obzirom da se osjećaju loše. On ih nije pitao kako se oni osjećaju zdravstveno nakon prometne nesreće. Također, nije im dao nikakve svoje osobe podatke niti osobne dokumente za sebe i za vozilo kojim je izazvao prometnu nesreću. MM mu je sugerirala da ode u svoje vozila te je za to vrijeme namjeravala pozvati policiju. Međutim, on je krenuo sa svojim vozilom, unatoč tome što je ona stajala ispred njegovog vozila te se morala pomaknuti jer bi ju inače udario. Nakon toga taj vozač se udaljio sa svojim vozilom sa mjesta prometne nesreće i više se nije vraćao. Zatražili su intervenciju policije te je pozvana hitna pomoć koja ih je pregledala, a kako je osjećala tegobe u vidu boli u vratu, hitna pomoć ju je odvezla u bolnicu Sveti Duh gdje joj je dijagnosticirana ozljede istegnuće vratnih mišića. TM i MM su ostali na mjestu događaja premda je i njih pregledala hitna pomoć te misli da su im sugerirali da se naknadno jave u bolnicu radi detaljnog pregleda. Na upit suca izjavila je kako ona nije čula da bi taj vozač MM nudio neku nagodbu u vidu naknade štete niti da bi joj dao neki novac za štetu na njezinom vozilu, to sigurno nije učinio dok je ona bila izvan njihovog vozila. Na upit suca izjavila je kako je vidjela da je MM mobitelom fotografirala mjesto događaja, vozila i tog vozača.

7. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je u potpunosti povjerovao ispitanoj svjedokinji koja je ovom sucu dala detaljan, precizan, okolnostan i uvjerljiv iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću.

8. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu MUP-a, PUZ-a, II. PPP Zagreb od 1. prosinca 2024. na listu 4-6 spisa.

9. U dokaznom postupku sud je pregledao skicu mjesta događaja na listu 7 spisa.

10. Na upit suca svjedokinja IM i PM su izjavila kako skica odgovara situaciji u vrijeme prometne nesreće.

11. U dokaznom postupku sud je pregledao fotografije koje prileže spisu na listu 22-25 spisa.

12. U zapisniku o očevidu su navedeni: točno mjesto prometne nesreće, vrsta ceste, osobine ceste, stanje prometa, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilima, opis mjesta događaja, tragova, položaja vozila i nastradalih te poduzete mjere i radnje. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, dok su oštećenja i mjesto događaji vidljivi na fotografijama koje je sačinila policija.

13. Sud je ove dokaze u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite budući su sačinjeni po ovlaštenoj službenoj osobi koja je obavljala očevid prometne nesreće, a sastavljeni su detaljno, precizno i stručno.

14. U dokaznom postupku sud je pregledao fotografije koje je svjedokinja IM sačinila neposredno nakon prometne nesreće te dostavila sudu tijekom rasprave putem elektroničke pošte (list 68-74 spisa).

15. Sud je navedene fotografije prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje te fotografije prikazuju, poglavito o položaju motornih vozila neposredno nakon prometne nesreće i tome da je na jednoj od fotografija vidljiv okrivljenik koji je nakon prometne nesreće izašao iz svog vozila, kako to proizlazi iz iskaza ispitanih svjedokinja.

16. U dokaznom postupku sud je pročitao bolničku prijavu KBC Sestre Milosrdnice od 22. studenoga 2024. na ime IM na listu 8 spisa.

17. Na upit suca svjedokinja IM je izjavila kako su podaci u liječničkoj dokumentaciji točni, jedino je pogrešno navedeno vrijeme događaja 21. studenoga 2024. u 02,00 sati, budući je prometna nesreća bila 20. studenoga 2024. u 23,43 sati, a hitna pomoć je došla nakon ponoći te je svjedokinja prilikom liječničkog pregleda liječniku predala potvrdu koju je dobila od hitne pomoći.

18. U dokaznom postupku sud je pročitao bolničku prijavu KB Sveti Duh od 21. studenoga 2024. na ime PM na listu 9 spisa.

19. Svjedokinja PM je izjavila kako podaci u bolničkoj prijavi odgovaraju isti te da je zadobila ozljedu koja je navedena.

20. U dokaznom postupku sud je pročitao bolničku prijavu KBC Sestre Milosrdnice od 22. studenoga 2024. na ime TM na listu 10 spisa.

21. Sud je navedenu liječničku dokumentaciju na ime MM, PM i TM prihvatio kao vjerodostojne dokaze o činjenicama koje iz njih proizlaze, no ozljede koje su navedene u liječničkim dokumentacijama nije dovodio u uzročnoposljedičnu vezu sa prometnom nesrećom koja je predmet ovog postupka, sukladno vještačkom nalazu i mišljenju.

22. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o ispitivanju osumnjičenika MUP-a, PUZ-a, II. PPP Zagreb od 5. prosinca 2024. na listu 12-13 spisa, iz kojeg proizlazi da je osumnjičenik ĐM izjavio da je 20. studenoga 2024. oko 23,43 sati upravljao teretnim automobilom [registarska oznaka], a vozio se Golikovom ulicom prema Zagrebačkoj aveniji te kod raskrižja s Vinkovačkom ulicom nije pravovremeno reagirao te je naletio prednjim dijelom svog vozila na stražnji dio vozila kojim je upravljala gospodična SM te je nakon nesreće izašao iz vozila, pitao je vozačicu da li je dobro ona i putnici, rekli su da su dobro, da nisu ozlijeđeni, nakon čega joj je dao svoj broj telefona, htio je uzeti njen broj, međutim mobitel mu se ispraznio i ugasio te je nakon toga otišao s mjesta nesreće.

23. Sud je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz u smislu čl. 158. st. 6. i st. 8. Prekršajnog zakona, u djelu u kojem okrivljenik priznaje počinjenje prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

24. U dokaznom postupku sud je pročitao Ugovor o kupoprodajni motornog vozila od 19. studenoga 2024. na listu 14-15 spisa.

25. Sud je navedeni ugovor prihvatio kao vjerodostojan dokaz o tome da je okrivljenik od 19. studenoga 2024. vlasnik predmetnog vozila [registarska oznaka] kojim je počinio prekršaje.

26. U dokaznom postupku sud je pročitao presudu Općinskog suda u Karlovcu, broj 29 Pp-760/2025-4 od 25. ožujka 2024. sa klauzulom pravomoćnosti i izvršnosti (list 16-18 i 58-59 spisa). Iz navedene presude proizlazi da je okrivljenik pravomoćno prekršajno osuđen radi djela prekršaja iz čl. 289. st. 1. kažnjiv po čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer da je upravljao teretnim automobilom iako mu je na temelju pravomoćne presude od 26. listopada 2023. na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije. Izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1.450,00 eura, a budući su se stranke odrekle prava na žalbu presuda je pravomoćna istog dana kada je donesena.

27. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajnog odjela sastavljen 25. ožujka 2024. u žurnom postupku u predmetu poslovni broj: 29 Pp-760/2024-3 na listu 87-88 spisa, iz kojeg proizlazi da je okrivljenik bio osobno prisutan na ročištu u žurnom postupku navedenog dana pred navedenim sudom, nije imao primjedbi na zapisnik te je zapisnik potpisao bez primjedbe te donošenju i javnoj objavi presude na listu 89-90 spisa, iz kojeg proizlazi da je okrivljenik razumio odluku suda i odrekao se prava na žalbu na priopćenu odluku, što je potvrdio vlastoručnim potpisom.

28. U dokaznom postupku sud je pročitao službenu bilješku Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajnog odjela sastavljena 25. ožujka 2024. u predmetu poslovni broj: 29 Pp-760/2024-5 na listu 93 spisa, iz koje proizlazi da je okrivljenik ĐM svojim potpisom potvrdio primitak presude i primitak uplatnica.

29. Sud je navedenu presudu, zapisnik i službenu bilješku u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze o činjenicama koje iz njih proizlaze, poglavito o tome da je okrivljenik uredno primio presudu nadležnog suda i odrekao se prava na žalbu protiv te presude.

30. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 22. travnja 2025. za okrivljenika, iz koje proizlazi da je okrivljenik do sada jednom prekršajno kažnjavan radi istog prekršaja iz čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to presudom Općinskog suda u Karlovcu, broj Pp-760/2024 od 25. ožujka 2024., koja je postala pravomoćna 25. ožujka 2024., a kojom mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.450,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 mjeseci, te da je prekršajno kažnjavan i radi drugih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to radi prekršaja iz čl. 282. st. 9. i čl. 226. st. 4. presudom Općinskog suda u Bjelovaru, broj Pp-35/2023 koja je pravomoćna od 26. listopada 2023., a kojom mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.560,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 6 mjeseci, te da je prekršajno kažnjavan i radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

31. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika jednom radi istog prekršaja iz čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te radi prekršaja iz čl. 282. st. 9. i čl. 226. st. 4. istog Zakona, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

32. U dokaznom postupku provedeno je prometno vještačenje radi utvrđivanja uzroka i mehanizma nastanka prometne nesreće. Prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć je u svom nalazu i mišljenju, a nakon što je proučio predmet naveo kako je do prometne nesreće došlo 20. studenoga 2024. oko 23,43 sati na kolniku ulice Dragutina Golika ispred raskrižja s kolnikom Vinkovačke ulice. U nesreći je sudjelovao okrivljenik koji je upravljao dostavnim vozilom Citroen, reg. oznake [registarska oznaka] na kojem je u nesreći udarno oštećen prednji desni dio u području branika, reg. pločice s nosačem, maske motora, desnog putnog svijetla sa smjerokazom i desnog blatobrana. U nesreći je sudjelovala IM koja je upravljala osobnim vozilom VW Golf 2.0 TDI, a u kojem se nalazila PM i TM na kojem je oštećen stražnji lijevi dio u području branika, veznog lima, reg. pločice s nosačem i vrata prtljažnika. Fotografije vozila oštećenika pokazuju da je obloga stražnjeg branika bila i od ranije oštećena buduću da je u predmetnom događaju došlo do odvajanja većih komada nalića sa lijeve strane obloge branika pored reg. pločice. Za preciznije utvrđene opsega deformacija bilo bi nužno imati izvid štete za jedno i drugo vozilo zbog čega se nastanak deformacija može opisati kao nalet vozila okrivljenika prednjem desnim dijelom brzinom između 15 i 17 km/h, dakle prosječnom brzinom od 16 km/h na stražnji lijevi dio osobnog vozila oštećenika koje je imalo i ranija oštećenja. Masa vozila okrivljenika iznosi 1295 kg što zajedno sa pretpostavljenom masom okrivljenika od 80 kg iznosi ukupno 1375 kg. Masa vozila oštećenika iznosi 1355 kg, a s prosječnom masom muških i ženskih osoba od 80 odnosno 60 kg, ukupna masa bi iznosila 1555 kg. S obzirom da se dogodio djelomični nalet straga restitucija bi bila u području od oko 0,2. Ako se uzme u obzir srednja vrijednost moguće naletne brzine od oko 16 km/h, a za oštećenja na koja se može zaključivati iz fotografija koje prikazuju vanjske dijelove oba vozila tada je promjena brzine osobnog vozila oštećenika iznosila oko 9 km/h. Pri ovakvim promjenama brzina naletom straga koje su manje od 10 km/h prema literaturi ne dolazi do ozljeđivanja osoba čak i ako imaju neke poteškoće sa zdravljem u području vrata odnosno vratne kralježnice pa s obzirom na tu okolnost tehničkim putem se ne može zaključiti da bi oštećenici zadobili ozljede u predmetnom štetnom događaju. U konkretnom slučaju dakle imamo prometnu nesreću s materijalnom štetom, ali ne i s ozljedama koje bi se mogle na siguran način povezati s predmetnim štetnim događajem. Budući da je došlo do naleta straga vozila okrivljenika na vozilo oštećenika koje se nalazilo ispred njega uzrok nastanka nesreće je nepravodobno zaustavljanje okrivljenika iza vozila oštećenika, a s obzirom na brzinu koju je okrivljenik imao u trenutku prilaska mjestu nesreće. Da je dakle okrivljenik na vrijeme prilagodio svoju brzinu kretanja, okolnosti da se ispred njega nalazi vozilo oštećenika, do nesreće ne bi došlo.

32.1. Na upit suda da li bi se nešto promijenilo u vještačenju nakon ispitivanja svjedoka TM, vještak je naveo da se ništa ne bi promijenilo budući da o njegovom iskazu ne ovisi utvrđenje promijene brzine osobnog vozila u kojem se nalazio jer je to tehnički zaključak, niti bi se promijenilo mišljenje u svezi okolnosti nastanka nesreće, a to je da se okrivljenik brzinom kojom se kretao nije pravodobno počeo zaustavljati.

32.2. Na upit suda da li je u konkretnom slučaju potrebno provesti i sudskomedicinsko vještačenja, vještak je naveo da je dobro poznato i bez provođenja sudskomedicinskog vještačenja gdje su sami sudskomedicinari postavili granice mogućnosti zadobivanja ozljeda vrata na 10 km/h kao brzinu pri kojoj niti osobe koje imaju od ranije oštećenja vratne kralježnice ne mogu zadobiti ozljedu. Ozljeda se u tom slučaju može zadobiti u rasponu brzina između 10 i 15 km/h, a zdrave osobe tek iznad promjena brzina od 15 km/h.

33. Sud je u potpunosti prihvatio vještački nalaz i mišljenje kao vjerodostojan dokaz, jer su dani od strane ovlaštenog sudskog vještaka, pod kaznenom odgovornošću, objektivno, detaljno, okolnostno, precizno i prema pravilima struke.

34. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u optužnom prijedlog, obranu okrivljenika, izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu, nakon iskaza ispitanih svjedoka te provedenog prometnog vještačenja, sud smatra dokazanim djela prekršaja pod točkom 1. i 2. izreke presude, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

35. Naime, kako je okrivljenik postupio protivno izričitim zakonskim odredbama navedenim u izreci ove presude, to su njegovim propustima ostvarena sva bitna obilježja označenih djela prekršaja pa ga je za ta djela valjalo proglasiti krivim. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim za djela pod točkom 1. i 2. izreke.

36. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret.

37. Okrivljenik poriče prekršaj iz čl. 289. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama osporavajući da mu je dostavljena presuda Općinskog suda u Karlovcu, pravomoćna od 25. ožujka 2024. i izvršna od 26. kolovoza 2024., da stoga presuda nije niti mogla postati pravomoćna i izvršena, pa da slijedom navedenog niti zabrana upravljanja motornim vozilom "B" kategorije nije mogla stupiti na snagu. Međutim, uvidom u navedenu presudu, zapisnik i službenu bilješku Općinskog suda u Karlovcu, koje je sud u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze o činjenicama koje iz njih proizlaze, nesporno proizlazi da je okrivljenik uredno primio presudu nadležnog suda i odrekao se prava na žalbu protiv te presude. Stoga je shodno tome presuda postala pravomoćna istoga dana kada je donesena, a izvršna 26. kolovoza 2024. Iz navedene presude i provedenog dokaznog postupka u ovom predmetu nesporno proizlazi da je okrivljenik kritične zgode 20. studenoga 2024. upravljao motornim vozilom "B" kategorije u vremenu od 26. kolovoza 2024. do 28. veljače 2025., za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije na teritoriju Republike Hrvatske. Time je okrivljenik u potpunosti ostvario biće djela prekršaja iz čl. 289. st. 1., kažnjivo po čl. 289. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

38. Premda okrivljenik generalno poriče počinjenje svih prekršaja koji mu se stavljaju na teret, iz njegove pisane obrane kao i iz zapisnika o njegovom ispitivanju u svojstvu osumnjičenika proizlazi kako činjenično priznaje prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, navodeći kako je vozilo oštećenice udario od straga, odnosno navodeći kako nije pravovremeno reagirao te je naletio prednjim dijelom svog vozila na stražnji dio vozila kojim je upravljala oštećenica. Provedenim dokaznim postupkom, poglavito prometnim vještačenjem nesporno je da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na način kako je to navedeno u izreci presude. Naime, iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi, budući da je došlo do naleta straga vozila okrivljenika na vozilo oštećenika koje se nalazilo ispred njega, uzrok nastanka nesreće je nepravodobno zaustavljanje okrivljenika iza vozila oštećenika, a s obzirom na brzinu koju je okrivljenik imao u trenutku prilaska mjestu nesreće. Da je dakle okrivljenik na vrijeme prilagodio svoju brzinu kretanja, okolnosti da se ispred njega nalazi vozilo oštećenika, do nesreće ne bi došlo.

39. Međutim, premda se okrivljenik optužnim prijedlogom tereti za izazivanje prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba, provedenim dokaznim postupkom, poglavito provedenim vještačenjem nije sa potpunom sigurnošću utvrđeno da bi PM, IM i TM zadobili ozlijede koje su posljedica ove prometne nesreće pa je sud primijenio načelo "in dubio pro reo" te okrivljenika nije oglasio krivim za izazivanje prometne nesreće sa posljedicom tjelesne ozljede. Naime, iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi da ako se uzme u obzir srednja vrijednost moguće naletne brzine od oko 16 km/h, a za oštećenja na koja se može zaključivati iz fotografija koje prikazuju vanjske dijelove oba vozila tada je promjena brzine osobnog vozila oštećenika iznosila oko 9 km/h. Pri ovakvim promjenama brzina naletom straga koje su manje od 10 km/h prema literaturi ne dolazi do ozljeđivanja osoba čak i ako imaju neke poteškoće sa zdravljem u području vrata odnosno vratne kralježnice pa s obzirom na tu okolnost tehničkim putem se ne može zaključiti da bi oštećenici zadobili ozljede u predmetnom štetnom događaju. Također, na upit suda da li je u konkretnom slučaju potrebno provesti i sudskomedicinsko vještačenja, vještak je naveo da je dobro poznato i bez provođenja sudskomedicinskog vještačenja gdje su sami sudskomedicinari postavili granice mogućnosti zadobivanja ozljeda vrata na 10 km/h kao brzinu pri kojoj niti osobe koje imaju od ranije oštećenja vratne kralježnice ne mogu zadobiti ozljedu. Ozljeda se u tom slučaju može zadobiti u rasponu brzina između 10 i 15 km/h, a zdrave osobe tek iznad promjena brzina od 15 km/h. S obzirom da u optužnom prijedlogu činjenično nije navedeno da bi u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta na vozilima, već se spominju samo tjelesne ozljede triju osoba kao posljedica prometne nesreće, sud koji je vezan granicama optužnog prijedloga nije mogao prekvalificirati djelo prekršaja izazivanja prometne nesreće u kojoj su ozlijeđene osobe (čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) za što se optužnim prijedlogom tereti okrivljenik, u prekršaj izazivanja prometne nesreće u kojoj je nastala samo materijalna šteta na vozilima (čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Stoga okrivljenik nije oglašen krivim za izazivanje prometne nesreće već samo za osnovi prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način kako je to opisano u izreci presude.

40. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze. Stoga je sud odustao od prvobitne namjere pozivanja i ispitivanja u svojstvu svjedoka TM. Osim toga, na upit suda da li bi se nešto promijenilo u vještačenju nakon ispitivanja svjedoka TM, vještak je naveo da se ništa ne bi promijenilo budući da o njegovom iskazu ne ovisi utvrđenje promjene brzine osobnog vozila u kojem se nalazio jer je to tehnički zaključak, niti bi se promijenilo mišljenje u svezi okolnosti nastanka nesreće, a to je da se okrivljenik brzinom kojom se kretao nije pravodobno počeo zaustavljati.

41. Kod odmjeravanja kazni uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazni.

42. Olakotne okolnosti kod prekršaja pod točkom 1. izreke nisu utvrđene, dok je olakotna okolnost kod prekršaja pod točkom 2. izreke činjenično priznanje prekršaja i dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenika radi istog ili istovrsnog prekršaja.

43. Otegotna okolnost kod prekršaja pod točkom 1. izreke je dosadašnja prekršajna kažnjavanost okrivljenika radi istog prekršaja, dok otegotne okolnosti kod prekršaja pod točkom 2. izreke nisu utvrđene.

44. S obzirom na sve navedeno, sud je okrivljeniku za prekršaj pod točkom 1. izreke presude izrekao strožu vrstu kazne odnosno kaznu zatvoru (za prekršaj je Zakonom propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana), držeći dužinu trajanja izrečene kazne zatvore primjerenom utvrđenoj otegotnoj okolnosti. Naime, okrivljenik je u povratu počinio isti prekršaj za koji već jednom pravomoćno prekršajno osuđen te radi kojeg mu je ranijom presudom izrečena novčana kazna, koja očito nije dovoljno djelovala na okrivljenika da više ne čini ovaj prekršaj, radi čega se izricanje bezuvjetne kazne zatvora ukazuje neophodnim u svrhu specijalne i generalne prevencije. Ovakva odluka suda je u skladu i sa pravnim stajalištem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženim u presudi broj Pž-2235/17.

45. Za prekršaj pod točkom 2. izreke, sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u zakonom propisnom fiksnom iznosu od 130,00 eura.

46. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

47. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka i to troškove prometnog vještačenja, troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće po zahtjevu II. PPP Zagreb, te troškove suda u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, a budući je okrivljenik poricao počinjenje prekršaja, proveden je obiman dokazni postupak, kojim je nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret pa je stoga dužan snositi naprijed navedene troškove postupka. Sud je najprije okrivljenika pozivao na raspravu pozivom poslanim na adresu njegovog prebivališta u [adresa], a kako se poziv vratio neuručen zatražena je terenska provjera po nadležnoj policijskoj postaji kojom je utvrđeno da se okrivljenik nalazi u Zatvoru u Zagrebu. Potom je sa zatvorom u Zagrebu dogovoreno ispitivanje okrivljenika putem video linka, uz njegov pristanak, koje nije realizirano budući je okrivljenik otpušten na slobodu prije zakazanog ročišta. Okrivljenik se nije odazvao pozivu na ročište već se sudu putem elektroničke pošte javio branitelj okrivljenika koji je dostavio punomoć i pisanu obranu okrivljenika. Budući je okrivljenik u pisanoj obrani poricao počinjenje prekršaja bilo je potrebno provesti dokazni postupak. Budući se okrivljenik nije očitovao o svim prekršajima koji mu se stavljaju na teret, sud je sa time upoznao branitelja okrivljenika koji je dostavio dopunu pisane obrane okrivljenika. Budući je okrivljenik u dopuni svoje pisane obrane poricao počinjenje prekršaja bilo je potrebno provesti dodatne dokaze, između ostalog pribavljanjem dokaza od strane Općinskog suda u Karlovcu. Sud je zakazao novo ročište u predmetu na koje se okrivljenik opetovano nije odazvao, kao niti branitelj okrivljenika, a na kojem su provedeni dokazi ispitivanjem svjedoka te uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu. Konačno, sud je po službenoj dužnosti i na prijedlog obrane proveo dokaz prometnim vještačenjem dinamike prometne nesreće te je zakazao novo ročište na koje se okrivljenik i branitelj nisu odazvali, a na kojem je vještak iznio svoj vještački nalaz i mišljenje. Sve ove poduzete radnje tijekom postupka utjecale su na veće troškove postupka po osnovi paušala koji padaju na teret okrivljenika.

48. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, a temeljem u izreci citirane zakonske odredbe. Naime, okrivljenik je pod točkom 1. izreke ove presude počinio teži prekršaj protiv sigurnosti prometna na cestama, a za koji prekršaj je već jednom pravomoćno prekršajno osuđen i već mu je jednom izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od šest mjeseci, te je također pravomoćno osuđen i radi drugih prometnih prekršaja, između ostalog i radi težeg prekršaja protiv sigurnosti prometna na cestama iz čl. 282. st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega mu je također izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" u trajanju od šest mjeseci, što ukazuje na to da okrivljenik opetovano čini teže prometne prekršaje, a što ukazuje na opasnost da će isti eventualno upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Iz tog razloga okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, odnosno kategorije kojom je upravljao u vrijeme počinjenja prekršaja, držeći dužinu trajanja izrečene zaštitne mjere primjerenu utvrđenim okolnostima, ocjenjujući da će se upravo ovako izrečenom zaštitnom mjerom postići svrha generalne, a posebice specijalne prevencije. Naime, temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona zaštitna mjera se može izreći u trajanju od jednog mjeseca do 2 godine.

49. Temeljem u izreci citirane zakonske odredbe okrivljenik je oslobođen od optužbe za djelo pod točkom 3. izreke presude. Naime, okrivljenik se optužnim prijedlogom tereti da je, nakon prometne nesreće u kojoj su tjelesne ozljede zadobile tri osobe, teretnim automobilom napustio mjesto prometne nesreće, a da o prometnoj nesreći nije obavijestio najbližu policijsku upravu ili postaju, vratio se na mjesto prometne nesreće i sačekao dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. Provedenim dokaznim postupku, poglavito provedenim vještačenjem, kako je to navedeno ranije u obrazloženju ove presude, primjenom načela "in dubio pro reo" nije sa potpunom sigurnošću utvrđeno da su zadobivene ozljede posljedica prometne nesreće. S obzirom da se okrivljenik optužnim prijedlogom činjenično i pravno ne tereti za prekršaj iz čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sud nije mogao djelo prekršaja prekvalificirati te je stoga okrivljenika oslobodio optužbe za prekršaj iz čl. 175. st. 1. t. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji se okrivljenik tereti optužnim prijedlogom.

U Zagrebu 25. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku: ĐM, [adresa],

2. branitelju: Odvjetnik Domagoj Mrčelić iz OD Rašica & Partneri d.o.o., Praška ulica 10, Zagreb,

3. tužitelju: MUP, PUZ, II. PPP Zagreb,

4. spis.