Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-49/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ŠL iz [adresa], Kbr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Ljubomiru Vranjašu, odvjetniku u Orebiću, povodom prijedloga za pokretanje o otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: Z-13839/2024 od 1. travnja 2025., dana 25. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja, kao neosnovana te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj: Z-13839/2024 od 1. travnja 2025.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu u Korčuli brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] – vinograd površine 2476m2. Ujedno je Zemljišnoknjižnom odjelu u Korčuli naloženo zabilježiti odbijanje tog prijedloga.

2. Protiv tog rješenja predlagatelj je podnio žalbu pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14., 70/19., 80/22; dalje ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a i u vezi sa čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje ZZK) ovaj sud je ocijenio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] – vinograd površine 2476m2.

6. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za otvaranje predmetnog pojedinačnog ispravnog postupka, ocjenjujući da nisu ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, cijeneći da je predlagatelj dostavio samo posjedovni list br. 4 k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da su kao posjednici u jednakim dijelovima upisani ČL, ĆL i CL, nalog za plaćanje u inozemstvu te prijepis ugovora o kupoprodaji sklopljenog s ĆL, kao prodavateljem, koji je ugovor ovjeren u prosincu 2024., odnosno nakon podnošenja predmetnog prijedloga.

7. U odnosu na tvrdnju da bi ĆL bio stvarni vlasnik predmetne nekretnine predlagatelj da nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerojatnost da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, a koje je pravo upisano u korist Rimsko katoličko apostolskog manastira Dominikanaca svetog Nikole i ističe da se i sam predlagatelj poziva na tvrdnju da je njegov prednik dugogodišnjim posjedom stekao dosjelošću vlasništvo predmetne nekretnine.

8. Stoga prvostupanjski sud, cijeneći da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist, primjenom čl. 208. i 209. odlučuje kao u izreci.

9. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ovom slučaju.

10. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Prema odredbi čl. 209. ZZK-a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. U prijedlogu za otvaranje moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.).

12. Istim je člankom propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog upravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabelarne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

13. Predlagatelj uz prijedlog nije priložio ni jednu privatnu ili javnu odnosno javno ovjerovljenu ispravu iz koje bi proizlazilo da na strani predlagatelja i njegovih pravnih prednika postoji pravni temelj stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine.

14. Činjenica da bi nekretnina bila u posjedu prodavatelja ĆL te da bi na njoj najmanje 80 godina bio zasađen vinograd. čime se upućuje na dosjelost kao pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine, ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

15. Naime, zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak (čl. 99. ZZK-a). Prema odredbi čl. 199. st. 3. ZZK-a, zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

16. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

17. Po ocjeni ovog suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo. U protivnom, jer je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću skopčano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

18. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede predmetne nekretnine, i slijedom toga odbijen prijedlog.

19. Slijedom svega navedenog temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 25. lipnja 2025.

Sudac

Larisa Gačanin