Poslovni broj: P-200/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sutkinji tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: DU DUM“ pok. ŽUM, OIB, [osobni identifikacijski broj] [adresa], koju zastupa punomoćnik Nikola Prižmić, odvjetnik u Blatu, protiv tuženika: 1. ŽU, Šeparović OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21400 Supetar, 2. CU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje tuženike ad. 1 i 2 zastupa punomoćnik Zoran Vulović, odvjetnik u Supetru, 3. DUM (tužiteljičin stric), i 4. CUM (tužiteljičina teta), asd. 3 i 4 odsutni i nepoznata boravka kojima je postavljen privremeni zastupnik u osobi Ines Žanetić, odvjetnice u Blatu, nakon glavne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, Marka Baničevića, odvjetnika u Splitu, kao zamjenika punomoćnika tuženika ad. 1 i 2, a u odsutnosti uredno obaviještenih tuženika ad. 3 i 4, na ročištu zakazanom radi objave odluke, dana 25. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica DU“ pok. ŽUM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnica za 1/2 dijela čest. zemlje 27443površine 1392 m2, 27442/1 površine 3823 m2, 27442/2 površine 986 m2 i 27489/1 površine 14042 m2, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je suvlasnica za 1/2 dijela čest. Zemlje [katastarska čestica], površine 12294 m2 z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i ishodi upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, uz prethodno brisanje tog prava sa imena OUM za 11/120, ŽUM za 11/120, TUM za 1/24, ŽU, OIB; [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 41/120, ŽU CU, OIB; [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 41/120 dijela, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima ad. 1. ŽU, Šeparović OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21400 Supetar, 2. CU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.402,50 eur (tisuću četiristo dva eura i pedeset centi).

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 7. ožujka 2024. navodi se da je tužiteljica suvlasnica u 1/2 dijela nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao i suvlasnica u 1/2 dijela nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koje vlasništvo temelji na nasljedstvu iza smrti pok. oca MUM pok. OUM. Uvidom u zemljišnu knjigu tužiteljica je utvrdila kako su na predmetnim nekretninama upisani tuženici tj. njihovi zajednički prednici, što ne odgovara stvarnom stanju. Naime, da tužiteljica svoje pravo vlasništva temelji prvenstveno na: dijelom na darovanju, a dijelom na nasljedstvu iza smrti pok. oca LUM pok. OUM koji se je podijelio sa svojim bratom GUM pok. OUM na način da je svakome od njih pripala po 1/2 dijela gore navedenih nekretnina od svoga pok. oca tj. djeda, KUM pok. OUM, sve to temeljem Obraničkog diobenog spisa od 01. travnja 1932. Prednje rečeno da tužiteljica nadlaje temelji na Diobenom spisu od 15. rujna1959. kojim dokumentom je razvrgnuta zajednica između nasljednika pok. djeda KUM pok. OUM, konačno i na Diobenoj nagodbi od 01. studenog 1973., kojim dokumentom je trajno razvrgnuta zajednica imovine između njezina pok. oca i njegovog brata ZUM. Radi svega navedenog predloženo je da sud po provedenom postupku prihvati tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 10. travnja 2024. tuženici ŽU i CU ne osporavaju tužiteljici suvlasnički udio na nekretninama označenim kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji udio je uknjižen na njenog oca EUM pok. OUM za udio 11/120 cjeline istih te nije niti bilo razloga za tužbu niti tužiteljica ima pravni interes u svezi istog dok se za više tužbom traženo (do 1/2 cjeline predmetnih nekretnina) tužba i tužbeni zahtjev osporava. Opreza radi ustraje se u prigovoru nepotpune aktivne legitimacije s obzirom da tužiteljica ima još brata i sestru. Naime, tužiteljica ne uzima da su suvlasnici navedenih nekretnina i drugi slijednici OU pok. OUM te da ona odnosno njen otac ne baštini ovog za cijelo pa nije jasno na temelju čega potražuje više od upisanih 11/120 cjeline istih. U svezi pak kčbr. [katastarska čestica] ZU 7194 k. o. [katastarska općina] osporava se tužba u cijelosti pri čemu se u odgovoru na tužbu navodi da su isključivi vlasnici tako označene nekretnine bili pok. PUM pok. PUM i JUM pok.PUM temeljem Agrara 1931. godine, a slijednici imenovanih da su tom nekretninom raspolagali darovanjem u korist TU – oca tuženika pod 1. i 2. temeljem: - Ugovora o poklonu nekretnina „U [adresa], dne 5.studenog 1987.god.“ i - Darovnim ugovorom „u [adresa], dana 02.07.2008.godine“. Citiranim Darovnim ugovorom „u [adresa], dana 02.07.2008.godine“ nasljednica AUM – kćerka MU rođ. AUM pok. JUM je osim nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] ZU 7194 k. o. [katastarska općina] darovala i ostale predmetne nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica] ZU 7196 k. o. [katastarska općina] ocu tuženika pod 1.i 2. za cijeli svoj udio. Ujedno tuženici pod 1. i 2. ukazuju na činjenicu da se u ugovorima, Odabranički diobeni spis od 01.travnja 1932.godine“ i Diobeni spis „U Blatu, dana 15.IX.1959.godine“ niti ne navodi nekretnina kčbr. [katastarska čestica] ZU 7194 k. o. [katastarska općina], upravo iz razloga jer ista nije predstavljala obiteljsku imovinu, te se tek spominje u ugovoru Diobenog spisa „U [adresa], dne.1.studenog 1973.godine“ između LU EUM pok. PUM (oca tužiteljice) i LU ZUM pok. PUM koji istu dijele između sebe ali očito bez valjanog osnova jer niti njihovi prednici nisu bili vlasnici te nekretnine. Napose, Diobeni spis „U Blatu, dana 15.IX.1959.godine“, na koji se tužiteljica poziva u tužbi je bio, može se reći, samo prijedlog diobe od strane LU PUM D. PUM i GU Ž. PUM a koji Diobeni spis nikada nije potpisan od strane drugih diobenika što je očito, tako da pozivanje tužiteljice na taj ugovor nije osnovano niti pravno valjano. Sukladno navedenom predlaže se tužbu i tužbeni zahtjev odbaciti podredno odbiti kao neosnovan uz naknadu nastalog troška.

3. Tijekom prethodnog postupka tužiteljica je ostala kao u tužbi, osporila je sve navode iz podnesenog odgovora na tužbu u dijelu koji su u suprotnosti s navodima tužbe. Podneskom zaprimljenim 5. srpnja 2024. tužiteljica dopunjuje historijat tužbe pa tako tvrdi da su predmetne čestice zemlje položene u k. o. [katastarska općina], u predjelu Gršćica i u predjelu Gršćica- Podjamlje. Za odlučivanje o meritumu spora smatra ključnim krenuti od Obraničkog diobenog spisa od 01. travnja 1932. kojim dokumentom je trajno razvrgnuta zajednica između DUMI pok. PUM i njegove nevjeste KU ud. ZU, (supruge ranije umrlog mu brata SUM) tj. djece joj OU, OU JUM i kćerke EU, te mldb. EU ZUM , EU EUM i EU DUMI. Ovim dokumentom je na stranici 17 istog, SKUPU „II“ kako drugom dijelu, u zajednici svim nasljednicima pok. LU C. DUMI, i to mldb. LU EUM, ZUM i DUMI pripalo svakome za po 11/60 dijela a sestri im EU 5/60 dijela s teretom plodouživanja njihove majke LU ZU za 30/60, onog što su dobili njezini sinovi. Točkom 7 i 8 (stranica 18 i 19 Spisa) da je jasno objašnjeno što je ovoj zajednici pripalo na ime diobe, između ostalih sve predmetne čestice zemlje osim kčbr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tako zaključenom diobom koja je i grafički prikazana na stranicama koje nisu numerirane, ali su sastavni dio ove Nagodbe jasno je označeno i rečeno da ovoj zajednici pripada od predmetnih čestica i to čest. zemlje [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] onaj dio označen slovom „b“, a na čest. zemlje [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], onaj dio označen slovom „a“. Diobenim spisom od 15.rujna 1959., a temeljem NAGODBE sklopljene 14. kolovoza 1959. između svih nasljednika, ranijih sudionika Odabraničkog diobenog Spisa iz 1932., sada živih nasljednika VUM pok. PUM, sina O, kćeri T i njegove udovice M r. L iz [adresa], sada boravištem u [adresa], o. [adresa], nasljednika pok. AUM, kći G udata za PU, Marije, bivše udate za AUM pok. PUM, sada udate za JU, nasljednika pok. SUM pok. PUM, kćerke UUM, i njezine majke AU ud. PUM, obe tada u Australiji, ali uredno zastupane pok punomoćniku ĆUM i ŠUM, te TUM, udatoj za ČUM, uredno zastupana po LU ZUM i naposljetku LU RUM ud. ZU zastupana po sini ZUM, razvrgavaju suvlasničku zajednicu koja je bila pripala njihovim prednicima i samima njima, temeljem Obraničkog diobenog spisa od 01.travnja 1932., a sve poštujući ostavštinu im pok. oca tj. djeda A-45/30 od 12.travnja,1930., kojom dosudnicom je sinu JUM pripalo 11/60 dijela, sinu PUM 11/60 dijela, sinu VUM 11/60 dijela sinu EUM 11/60 dijela i sinu ZUM 11/60 dijela, a sestri im TUM 5/60. Temeljem navedenog dokumenta je na str. 2 SKUPU I i II i to LU EUM i njegovom bratu ZUM na ime 11/60 dijela svakome za po ½ dijela, između ostalih nekretnina pripale čest.zemlj.27442/1,27442/2,27489/1, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] onaj dio označen slovom „b“, a na čest. zemlje [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], onaj dio označen slovom „a“ (stari obranički diobeni spis), opisano točkama b i c. Ostalim dilbenicima su pripale druge nekretnine, ali svakako ne predmetne, pa tvrdnja tuženih da oni ne spore da bi tužiteljica bila suvlasnica onog dijela od 11/120 za koji dio je upisan njezin prednik, zapravo ne stoji. Upravo suprotno, svima tuženicima uključujući i tužene SU, OIB; [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CU, OIB; [osobni identifikacijski broj], [adresa], na svima utuženim nekretninama ne pripada nikakav suvlasnički dio. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] (šuma, površine 12294m2) točno je da su RUM r. ZU i njezina dva sina OUM i JUM spornu nekretninu stavili pod agrar, ali samo zato što im je otac, tj. suprug umro 1929. agrar je prijavljen 03. ožujka 1931. Razvidno je da su agrar prijavili jedni punoljetni nasljednici pok. LU OUM pok. OUM i to supruga RUM i njezini sinovi, OUM i JUM, dočim ostala djeca nisu obuhvaćena, jer su bili malodobni. Jedan od najvažnijih razloga i uvjeta stjecanja vlasništva agrarom je to da je „Kmetski odnos“ nastao prije 11. siječnja 1878. a što jedan od sinova LU OUM pok. OUM koji je je bio rođen **.**.1905., moguće brat mu JUM malo ranije ili kasnije, nikako nisu mogli imati status kmetova. Naposljetku, iz povijesti promjena na katastarskoj čestici [katastarska čestica], revizijom 1959. razvidno je da je ista upisana u posjedovnom listu 947, na imenu ĐUM ud. OUM i u p.l. 952, ŽUMI pok. OUM (djever ove potonje) svakome za po ½ dijela. 1966. briše se ŽUMI i upisuje se njegov živući sin FUM pok. K(87 god)- Australija, Kasnijim dokumentom (Z- 742/14)se posjed mijenja, ali s pravom prednik tužiteljice sa svojim bratom sklapa nagodbu o diobi ove nekretnine, jer su podijelili posjed koji im je glasio na majku. Naposljetku, darovni ugovori na koje se tuženici pozivaju imaju takve pravne nedostatke koji nedostaci ih čine pravno nevaljanim, jer da su isti valjani, ne bi se pred ovim Sudom u predmetu Z- 7331/19, ranije oznake Z-10367/18, vodio z.k. Ispravni postupak radi uknjižbe prava vlasništva, koji postupak je okončan prihvaćanjem prijedloga te upisom predlagatelja za 1/1 vlasništva na čest. zemlje [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] Ovaj upis je nezakonit, i zato ga tužiteljica s pravom pobija.

4. Očitujući se na navode iz podneska sadržaj kojeg je iznesen u prethodnoj točki, tuženici ad. 1 ŽU i ad. 2 CU osporavaju da bi „velika dioba“ bila izvršena između IUM pok. F r a n k a već pok. OUM - u redu 8 stranica 2. „Ovim dokumentom je na stranici 17 istog, SKUPU „II“ kako drugom dijelu u zajednici svim nasljednicima pok.LU OUM pok.Z treba glasiti pok. OUM i to: Mldb. LU EUM, ZUM i Z pripalo svakome za po 11/60 dijela a sestri im TUM 5/60 dijela, sa teretom plodouživanja njihove majke ĐUM r. ZU za 30/60 ..“ jer su i braći OUM i JUM pripale po 11/60 dijela kao što su neosnovani i paušalni ostali navodi koji su više „mišljenje i stav“ tužiteljice nego činjenice pokrijepljene dokazima. Prvenstveno se to odnosi na činjenicu da je dioba izvršena na dva dijela između HUM K. OUM te nevjeste KU ud. OUM i njene djece a što predstavlja diobenu skupinu i tužiteljice i tuženika te se odnosi na 1/2 kako to i sama tužiteljica navodi pa nije jasno na temelju čega tužiteljica potražuje cijelu 1/2 kao da je sama nasljednica svih iz te diobene skupine. Nadalje, posebno su neosnovana objašnjenja tužiteljice u svezi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer iz dokumentacije i povijesnog vlasničkog lista jasno i nedvojbeno ima proizlaziti tko su vlasnici tako označene nekretnine te da su njihovi nasljednici raspolagali ovom nekretninom u korist prednika tuženika pod 1. i 2. te se ova nekretnina kao „diobena“ prvi put spominje u ugovoru Diobenog spisa „U Blatu, dne.1.studenog 1973.godine“ iz čega proizlazi da ta nekretnina nije predstavljala obiteljsku imovinu već isključivo vlasništvo OU i JUM. Radi toga su neprihvatljivi navodi tužiteljice da bi ti ugovori i postupak bili nevaljani kad je temeljem istog izvršena i provedba u zemljišnim knjigama. Svi ostali navodi i objašnjenja, „stavovi i mišljenja“ tužiteljice su očito neutemeljeni i u suprotnosti sa priloženim dokazima te zakonu i sudskoj praksi pa se meritorno ne mogu prihvatiti radi čega se i predlaže tužbeni zahtjev odbaciti kao neuredan podredno odbiti kao neosnovan ovo tim prije što tužiteljica ne navodi svog oca kao tuženika a predlaže brisanje 11/120 dijela upisanog na istog. Ujedno potražuje 1/2 cjeline što je očito kako neosnovano tako i nelogičnom dok u izreci presude traži brisanje tog prava sa navedenih tuženika za udio koji u zbroju znatno premašuje i ovaj udio. Očito je to neosnovano iz razloga što tužiteljica nije niti jedini nasljednik niti jedini diobenik u skupini a niti iz priložene dokumentacije proizlazi da su uopće izvršene diobe koje ona želi prikazati valjanima iako nema potpisanih ugovora već su oni očito služili samo kao želja i nacrt prednika tužiteljice a to se naročito odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Udovoljavajući prijedlogu tužiteljice, sud je tuženima ad. 3 VU "Burćina" i tuženici ad. 4 EU "Burćina" kao odsutnim i nepoznata boravišta u ovoj parnici postavio privremenu zastupnicu u osobi Ines Žanetić, odvjetnice u [adresa], u skladu s odredbom čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23– u daljnjem tekstu ZPP). O tome je izdan oglas koji je objavljen na oglasnoj ploči ovoga suda i u "Narodnim novinama" br. 62/2024 na str. 98 od 22. svibnja 2024. Inače, privremeni zastupnik jest zakonski zastupnik kojeg stranci postavlja sud kad su za to ispunjene zakonske pretpostavke, koju stranku zastupa samo u postupku za koji je postavljen i čije ovlasti prestaju završetkom parnice, odnosno po određenim zakonskim uvjetima i prije toga. Pretpostavke za određivanje privremenog zastupnika određene su po odredbi čl. 84 ZPP-a. Sama činjenica da su tuženici ad. 3 i 4 srodnici tužiteljice i da bi u momentu podnošenja tužbe bile u dobi više od sto godina ne isključuje mogućnost da su doista i živi. Budući dakle tuženici ad. 1 i 2 koji upiru na činjenicu smrti tuženika ad. 3 i 4 nisu dostavili odgovarajuću javnu ispravu iz kojeg bi sud nedvojbeno utvrdio činjenicu smrti, sud je udovoljiavajući prijedlogu tužiteljice odlučio o postavljanju privremenog zastupnika.

6. U postupku je potom na održanoj glavnoj raspravi proveden dokaz pregledom isprava priloženih spisu i to: e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. ožujka 2024., e-zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 7. ožujka 2024., Odabraničkog diobenog spisa od 1. travnja 1932., diobenog spisa od 15. rujna 1959., diobene nagodbe od 1. studenog 1973., potvrdnice Župe svih svetih Blato Broj: 163/2018 od 14. lipnja 2018., ugovora o poklonu nekretnine od 5. studenog 1987., darovnog ugovora od 3. srpnja 2008., saslušanjem tužiteljice i tuženika ad. 1 UU i tuženika ad. 2 CU u svojstvu parničnih stranaka.

7. Na temelju tako provedenih dokaza, a ocjenjujući ih sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je na temelju diobe i nasljedstva stekla u 1/2 dijela nekretnine pobliže opisane u izreci presude te da se utvrdi da su tuženici dužni trpjeti brisanja prava vlasništva sa svojeg imena i upis prava vlasništva tužiteljice.

9. Analizom sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije u postupku je kao nedvojbeno utvrđeno sljedeće činjenično stanje:

- da u zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolaze upisane utužene kčbr [katastarska čestica] upisana po kulturi kao pašnjak, Gršćica površine 3823m2, kčbr. [katastarska čestica] upisana po kulturi kao oranica Gršćica, kčbr. [katastarska čestica] upisana po kulturi kao oranica Gršćica i kčbr. [katastarska čestica] upisana po kulturi kao šuma Gršćica površine 14042m2 na kojim je još od 1932. upis uknjižbe prava vlasništva proveden na ime: E“ C za 11/120 dijela, E“ P za 11/120 dijela, E“ J pok. OUM za 11/120 dijela, TUM pok. OUM za 1/24 dijela, dok su za po 41/120 dijela naknadno uknjiženi ovdje tuženici ad. 1 ŽU i ad. 2 CU koji su prema utvrđenjima u postupku nasljednici pok. ĆU " TUM" pok. OUM.

- da je, kako je to utvrđeno čitanjem uvodnog dijela Odabraničkog diobenog spisa od 1. travnja 1932., iza smrti pok. VU pok. Z, prednika tamo imenovanih diobenika, u ondašenjem Kotarskom sudu u Blatu, proveden ostavinski postupak pod br. A-93/28 po okončanju kojeg je temeljem oporuke ostavinska imovina raspoređena na utvrđene nasljednike i to VU“ pok. OUM i Z ŠU“ pok. OUM za po 1/2 dijela.

- da je ostavinsko rješenje A-93/28 u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] provedeno u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] pod DZ-290/30

- da je nedugo nakon toga preminuo VU“ pok. OUM koji je svojom imovinom raspolagao oporučno u korist svoje djece OUM, JUM, P (oca tužiteljice), Z (djeda tuženika po očevoj lozi), ZUM i TUM s ustanovljenim pravom plodouživanja u korist udove KU rođ. ZU time da je ostavinsko rješenje provedeno pod DZ-342/32 kada je uknjiženo pravo suvlasništva na utvrđene suvlasničke dijelove.

- da je pod Z-664/52 na temelju rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Supetru O-43/45 izvršen upis brisanja ĆU pok. OUM, djeda tuženika ad. 1 i 2, ali i, očito greškom, istoimenog Z (DUMI) Šeparovića pok. OUM, strica djeda tuženika ad. 1 i 2.

- da je prema Skupu I Odabraničkog diobenog spisa diobeniku A ŠU pok. OUM pripala cit: „U predjelu Gršćica zemljište dijelom u lazima, sijanica s jednim stablom smokve i jedna praskva mjeri aea 7 met. čet.40 površine, sa strane jugoistočno…, a dijelom ledina u ogradah sa dva stabla maslina, osam stabala smokava i jedno stablo rogača dijelom pod vinogradom…, a dijelom pod šumom visokog i niskog rasta te se proteže do vrha brijega zvato Grška Glava štp u priloženom nacrtu predstavlja ispravljenu dio pod slovom a čest. zemlje. 27442/2 dio pod slovo a) čest. zemlje [katastarska čestica] (list12, toč.4), u istom predjelu zemljište sijanica dva laza mjeri ara 7met čet. [katastarska čestica]

- da je prema Skupu II Odabraničkog diobenog spisa diobenicima ŠU „ TUM“ OUM, JUM, mldb. ČU i ZUM za po 11/60, EU za 5/60 (op. kao nasljednicima pok. VU „ [adresa] pok. OUM, pripala cit: „U predjelu Gršćica zemljište dijelom u lazima, sijanica s jednim stablom smokv ei jedna praskva mjeri aea 7 met. čet.40 površine, sa strane jugoistočno…, a dijelom ledina u ogradah sa dva stabla maslina, osam stabala smokava i jedno stablo rogača dijelom pod vinogradom…, a dijelom pod šumom visokog i niskog rasta te se proteže do vrha brijega zvato Grška Glava što u priloženom nacrtu predstavlja dio pod slovom b čest. zemlje [katastarska čestica] dio pod slovo b) čest. zemlje [katastarska čestica] (list 1, 19, toč.7), u istom predjelu zemljište vrtli iza mora u mjeri ara 5 met. čet 88 površine, što u priloženom nacrtu predstavlja dio pod slovo a/ čest. zemlje [katastarska čestica]

- da je sastavni dio Odabraničkog diobenog spisa i nacrt na kojem je prikazan način podjele i crtat razgraničenja po slovnim oznakama kako je to označeno u navedenim Skupovima

- da je potom 15. rujna 1959. razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina naslijeđenih iza smrti VU“ pok. OUM, djeda tužiteljice po očevoj lozi i pradjeda tuženika ad. 1 i 2 po očevoj lozi, i to na način da je Skup I i II pripao RU pok. OUM i ĐU pok. OUM (ocu i stricu tužiteljice), Skup III nasljednici pok. ĆU (sin OUM, kći S, udova M), Skup IV nasljednicima pok. FU (G i IU), Skup V nasljednicima pok. VU (G i AU), Skup VI EU pok. C, Skup VII KU TUM“ ud. OUM, rođ. ZU.

- da je temeljem tako zaključene diobe u Skupu I toč. b/ u istom predjelu zemljište po kulturi oranica u površini od 5met čet 88 što u priloženom nacrtu predstavlja dio pod slovom a/ čestice zemlje [katastarska čestica] kao i u toč. c/ zemljište u istom predjelu, po kulturi sijanica, u dva laza, sa dva stabla smokava, mjeri površine ara 7met čet 40….što u priloženom nacrtu predstavlja dio pod slovom b/ čestice zemlje [katastarska čestica] i dio pod slovom b/ čestice zemlje27442/1 i 27489/1 pripalo braći P i ĐU pod OUM (ocu i stricu tužiteljice)

- da je 1. studenog 1973. između RU pok. OUM (oca tužiteljice) i ĐU pok. OUM (strica tužiteljica), između kojih postoji zajednica, nepodijeljene nepokretne imovine, koju su naslijedili od ostavštine svog pokojnog oca, dodijeljena im putem diobenog spisa sačinjenog u [adresa] 1. travnja 1932. i nagodbe o razvrgnuću zajednice sačinjene u [adresa] 14. kolovoza 1959. po 1/2 dijela nepokretne imovine i to isključivo nekretnine u predjelu Gršćica, raskinuli tu svoju zajednicu diobenom nagodbom na temelju koje je RU (ocu tužiteljice) u toč. I, pripalo laz uz more, sjeverna polovina po površini što predstavlja dio čestice zemlje [katastarska čestica] (toč. 2/) i zemljište u istom predjelu, gornji lazi sa stranom, sjevero istočna plovica po površini, što predstavlja dio čestice zemlje [katastarska čestica] kao i dio čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. 3/), dok je ĐU, stricu tužiteljice, u toč. II, pripalo laz uz more, južna polovina po površini uz Mikuliša kao dio čestice zemlje [katastarska čestica] (toč. 2/) i zemljište u istom predjelu, gornji lazi sa stranom, jugozapadna polovina po površini što predstavlja dio 27442/1 i 27489/1 i česticu zemlje [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

- da je na temelju u prethodnoj stavci citirane Diobene nagodbe utanačeno postavljanje međaša na licu mjesta i odcjepljivanje zemljišta (parcelacija) putem geometra kao preduvjet uknjižbi prava vlasništva na ime svakog od diob- enika.

- da se u diobenoj nagodbi iz 1973. između oca i strica tužitelja navodi utužena kčbr. [katastarska čestica] koja je dodijeljena po 1/2 dijela imenovanim na strani diobenika time da tako označena nekretnina nije bila predmetom niti Odabraničkog diobenog spisa od 1. travnja 1932. niti diobenog spisa od 15. rujna 1959.

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju agrarne presude Agr-4020/31 i Agr- 4077/31 pod Z-468/54, 469/54 bila uknjižena po ½ dijela na ime OUM ĐU pok. OUM i FU pok. OUM, stričeve tužiteljice, a danas na temelju darovanja i nasljedstva u obitelji kao i po provedenom pojedinačnom ispravnom postupku Z-7331/2019 na ime tuženika ad. 1 UU i ad. 2 CU.

- da je utužena kčbr. [katastarska čestica] bila predmetom ugovora o poklonu nekretnine zaključenog 5. studenog 1987. između HU pok. JUM, IU, NU i AU, kao daroprimatelja s jedne strane (kao nasljednika pok. FU "Burćina" pok. OUM i pok. VU "Burćina" pok. OUM), i BU sina Z (oca tuženika ad. 1 UU i ad. 2 CU), kao daroprimca s druge strane

- da su ostale utužene nekretnine (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bile predmetom darovnog ugovora zaključenog između HU, rođ. CU, kao darovateljice, s jedne strane, i BU "Burćina" pok. Z, kao daroprimatelja, s druge strane.

- da je tužiteljica u svom iskazu navela kako je rođena i živjela u [adresa] pa je za vrijeme dolaska u [adresa] u djetinjstvu utužene nekretnina obilazila s roditeljima mada te nekretnine nisu bile pod kulturom i kao takve se nisu obrađivale, da je njen otac od nasljednika ostavio i sina danas pok. DO i kći, danas pok. ŽO kao i da je CO, otac tuženika ad. 1 i 2 na utuženim nekretninama zasadio masline.

- da su tuženici ad. 1 i 2 potvrdili kako je njihov otac u gornjem dijelu utuženih nekretnina zasadio masline, dok je u donjem dijelu nešto vinove loze i verdura. Potvrđuju da tužiteljici na svim utuženim nekretninama, izuzev kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripada određeni udio, no osporavaju tužiteljici bilo kakvo pravo na utuženoj kčbr. [katastarska čestica] s tvrdnjom da je riječ o zemljištu koje su im poklonile rođakinje, inače nasljednice pok. FU pok. OUM.

10. Tužiteljica u predmetnom sporu tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da je između pravnih prednika stranaka izvršena dioba suvlasničke zajednice nasljednika iza smrti djeda/pradjeda stranaka u okviru koje je njen prednik-otac stekao vlasništvo spornih nekretnina u 1/2 dijela, koje nekretnine, u dijelu koji je pripao predniku tužiteljice u diobi, je tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza pokojnog oca.

11. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (,„Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV-a) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.). S obzirom da tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama na temelju nasljeđivanja iza pokojnog oca, a koji da je iste nekretnine stekao na temelju izvršene diobe nakon smrti djeda/pradjeda stranaka, za prihvaćanje takvog tužbenog zahtjeva potrebno je utvrditi neprekinuti slijed pravnih temelja stjecanja prava vlasništva, dakle, je li pravni prednik tužiteljice pravo vlasništva stekao na temelju pravnog posla, a tužiteljica nasljeđivanjem. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP. Međutim, iako izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, dužan je stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu. U ovoj pravnoj stvari od odlučnog je značaja činjenica da li je prednik tužiteljice, prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, stekao u vlasništvo predmetne nekretnine. Odredbom čl. 388. st. 2. ZV propisano da će se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđivati prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) su se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, broj 73/91) primjenjivala do 1. rujna 1980. - dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim i vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, 53/91, dalje ZOVO), a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997. Na ugovore o diobi prije 1. rujna 1980. primjenjuju se pravna pravila paragrafa 380. OGZ prema kojem je za stjecanje prava vlasništva bila potrebna valjana pravna osnova i pravni način stjecanja, a prema pravnom pravilu paragrafa 431. OGZ, prijenos prava vlasništva na nekretninama se vršio uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja. Navedena pravna pravila sudska praksa tumačila je tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja, a te pretpostavke u pogledu eventualnog ugovora o diobi ovdje nisu ostvarene (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x-307/2013-2 od 18. veljače 2020.). Naime, prema odredbi čl. 33. ZOVO (kao i prema odredbi čl. 119. st. 1. ZV), vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla, a ugovor o diobi nekretnina jeste pravni posao, stjecalo se tek upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi ili na drugi odgovarajući zakonom određen način. Iz stanja zemljišne knjige, prije svega preslike ručno vođenog dijela zemljišne knjige za utužene nekretnine proizlazi da niti Odabranički diobeni spis iz 1932. niti Diobeni spis od 15. rujna 1959. niti diobena nagodba od 1. studenog 1973. nisu provedene u zemljišnu knjigu. Uostalom, takve isprave posve očito i nisu bile podobne za ishođenje upisa prava suvlasništva utuženih nekretnina jer je očito temeljem tako zaključenih dioba sudionicima- potpisnicima diobe pripao točno opisno određeni i na nacrtu prikazani materijalizirani (a ne idealni-suvlasnički) dio utuženih nekretnina. Pored iznesenog netočni su navodi tužiteljice da je onaj dio koji je temeljem Diobe iz 1932. pripao njenom ocu i njegovoj braći sestri temeljem naknadnih dioba pripao u isključivo vlasništvo ocu joj RU "Burćina" jer je dio i to opet materijalizirani točno opisno određeni pripao i ĐU "Burćina". Za primijetiti je i da Dioba zaključena između braće P i ĐU pok. OUM također nije realizirana. Naime, da je kojim slučajem takva dioba realizirana za pretpostaviti je da bi tužiteljica sudu podastrijela dokaze iz kojih bi proizlazilo da li su netom imenovani angažirali geometra sa svrhom ishođenja upisa zasebnih dijelova kako su to i sami utanačili u Diobi iz 1973. K tomu iz iskaza parničnih stranaka jasno proizlazi da prednik tužiteljice, danas pok. OO " [adresa] nije ušao u vlasnički posjed predmetnih nekretnina niti neposredno niti posredno. Samim time nameće se pitanje na temelju čega je to prednik tužiteljice, danas pok. OO "Burćina" stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina u 1/2 dijela. Tužiteljica, dakle, dakako u okviru činjeničnih okolnosti iz tužbe, nije dokaza valjani pravni osnov i način stjecanja prava suvlasništva utuženih nekretnina u korist svog prednika-oca u 1/2 dijela.

12. Nasljeđivanje predstavlja zasebnu pravnu osnovu stjecanja vlasništva (čl. 20. st. 1. ZOVO, ranije pravna pravila OGZ), pri čemu se ostavina sastoji od svega onog što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti (čl. 2. ZN). S obzirom da tužiteljica nije predložila dokaze na okolnosti da su predmetne nekretnine bile predmetom ostavinske imovine u postupku koji se vodio iza pokojnog RU, oca tužiteljice, niti kao knjižna, niti kao izvanknjižna imovina, niti su ove nekretnine tretirane kao naknadno pronađena ostavinska imovina sud je tužbeni zahtjev ocijenio kao neosnovan. Na temelju predloženih dokaza sud nije mogao utvrditi niti da je tužiteljica stekla vlasništvo barem u obujmu zakonskog nasljednog dijela koji bi pripadao i pokojnom joj brati i pokojnoj sestri, odnosno njihovim nasljednicima. Istina, skladu s odredbom čl. 2. st. 2. ZPP-a sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. To se naravno ne odnosi na pravnu osnovu tužbenog zahtjeva iz odredbe čl. 186. st. 3. ZPP, za koju sud nije vezan, nego o tužbenom zahtjevu granice kojeg su određene činjeničnom osnovom u okviru kojeg je tužiteljica tražila da se utvrdi kako je na temelju diobe i nasljedstva stekla vlasništvo u ½ dijelu, a kako u tijeku postupka drugačiji zahtjev nije činjenično niti pravno obrazložen, niti ima činjeničnih elemenata na osnovu kojih bi se utvrdio zakonski nasljedni dio tužiteljice to se sud i nije upuštao u takva utvrđenja. U pravcu dokazivanja istinitosti svoje tvrdnje tužiteljica nije bila u stanju ponuditi još kakav dokaz da bi sud mogao sa stupnjem izvjesnosti mogao formirati uvjerenje o navedenim odlučnim činjenicama slijedom čega je o postojanju takvih činjenica zaključeno primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi čl. 221 a ZPP-a.

13. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. i čl. 154. ZPP-a pa je sud obvezao tužiteljicu naknaditi tuženicima ad. 1 i 2 one troškove za koje je utvrđeno da su bili potrebni za vođenje parnice, a koji se sastoje od izdataka tuženika za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu, pristupa na ročišta 29. travnja 2024., 9. srpnja 2024., 25. listopada 2024 i 9. svibnja 2025. kao i za sastav pisanih obrazloženih podnesaka od 25. srpnja 2024. i 18. prosinca 2024.

– sve po 75 bodova, za pristup na ročište 7. veljače 2025. koje je odgođeno prije raspravljanja -37,5 bodova uvećano za zastupanje tuženika ad. 2 (10%) sve sukladno Tbr. 8. toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 i 2, Tbr. 40. toč. 1, i Tbr. 54 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23). Tuženicima ad. 1 i 2 nije priznat trošak za sastav pisanog obrazloženog podneska od 4. veljače 2025. jer se sadržaj tako dostavljenog podneska svodi na ponavljanje već iznesenih tvrdnji.

U Korčuli, 25. lipnja 2025.

Sudac

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).