Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-549/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u pravnoj stvari tužitelja ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Uzur, odvjetnik u Zagrebu, te punomoćnica i supruga ND, dipl. iur. iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika JD iz [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu poslovni broj Psp-34/2023-6 od 27. siječnja 2025., 25. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu poslovni broj Psp-34/2023-6 od 27. siječnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška podnošenja žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

''I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik GD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], samovlasno smetao tužitelja ŠD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obje upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je dane 27. travnja, 24. svibnja i 06. lipnja 2023. godine neovlašteno pristupio na predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, te se tuženome zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od

453,08EUR, u roku od 8 dana.''

III. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 497,71EUR, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.''

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. U postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a na koju povredu u žalbi ukazuje tužitelj.

5. Pobijano prvostupanjsko rješenje ima nedostatke radi kojih se ne može ispitati. Ovo stoga što unatoč preopširnom i nepotrebno deskriptivnom iznošenju procesne građe (što prvostupanjsko rješenje čini granično razumljivim) prvostupanjski sud nije dao jasne i potpune razloge zbog kojih odbija predmetni tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Iz sadržaja obrazloženja pobijanog prvostupanjskog rješenja tek se naslućuju moguća tri razloga zbog kojih prvostupanjski sud odbija predmetni tužbeni zahtjev tužitelja. Prvi bi razlog bio da je tuženiku temeljem zakona bilo dopušteno pristupiti na posjed tužitelja. Drugi razlog bi bio da je tuženiku bilo dopušteno pristupiti na posjed tužitelja i to po pozivu Državnog inspektorata. Treći razlog bi bio da spornim činima tuženika tužitelj niti ne bi bio smetan u posjedu predmetnih nekretnina. Svaki od ta tri eventualna razloga za odbijanje predmetnog tužbenog zahtjeva tužitelja su nepotpuni i nejasni.

7. Naime, iz obrazloženja pobijanog prvostupanjskog rješenja nije vidljivo temeljem kojeg bi to zakona (temeljem koje određene pravne norme) tuženiku bilo dopušteno zalaziti na posjed predmetnih nekretnina (sve u smislu odredbe čl. 20. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP).

8. Isto tako, iz obrazloženja pobijanog prvostupanjskog rješenja nije vidljivo da bi postojala određena konkretna odluka određenog javnopravnog tijela koja bi dopuštala tuženiku ulazak na posjed tužitelja. Kako bi u tom smislu proizlazilo da prvostupanjski sud ima u vidu činjenicu da je tuženik bio pozvan dana 6. lipnja 2023. od strane Državnog inspektorata u svojstvu pašnog povjerenika, ovdje valja ukazati na slijedeće. Ostalo je nejasno je li tuženik kao svjedok, vještak ili drugi sudionik u određenom postupku bio pozvan da sudjeluje u tom postupku, a osim toga ostalo je nejasno o kakvom bi se to konkretnom postupku radilo. Ova posljednja okolnost je posebno od značaja jer se otvara pitanje i nadležnosti i ovlaštenja Državnog inspektorata da ovlašćuje tijekom samog postupka treće osobe da ulaze u tuđi posjed.

9. Konačno, ostalo je nejasno zbog čega prvostupanjski sud smatra da spornim radnjama tuženik tužitelja ne bi smetao u postupku predmetnih nekretnina. Kako prvostupanjski sud u tom smislu ukazuje da spornim radnjama tužitelj ne bi bio ograničen u faktičnom izvršavanju vlasti na predmetnim nekretninama te da nije niti došlo do izmjene načina ostvarivanja faktične vlasti tužitelja, ovdje valja ukazati na slijedeće. Smetanje posjeda nije samo oduzimanje posjeda, već je smetanje posjeda i uznemiravanje posjednika (čl. 20. st. 2. ZVDSP).

10. S obzirom da je smetanje posjeda i uznemiravanje posjednika, ostalo je nejasno zašto prvostupanjski sud smatra da niti na takav način tužitelj nije smetan u posjedu predmetnih nekretnina. Ovo posebno pored činjenice koju navodi prvostupanjski sud tj. da je tužitelj tuženiku verbalno zabranjivao pristup na predmetne nekretnine.

11. Ista bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena je i u pogledu razloga zbog kojih prvostupanjski sud smatra da tužitelj nije dokazao da bi tuženik i 27. travnja 2023. uznemiravao tužitelja u posjedu predmetnih nekretnina. Uz ovakvu ocjenu prvostupanjski sud ne daje razloge, a posebno ne o tome koji su to dokazni prijedlozi po tužitelju na tu okolnost predloženi, što iz njih proizlazi te jesu li vjerodostojni ili nisu. Bez ocjene dokaznih prijedloga, o potrebi njihovih izvođenja te ocjene cjelokupnog dokaznog materijala na određenu okolnost, nije niti moguće (a niti dopušteno) iznositi ocjenu da stranka na kojoj je teret dokaza nije dokazala određenu okolnost.

12. Radi nepravilnosti odluke o tužbenom zahtjevu, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

13. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja te o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška, a u kojoj odluci će na razumljiv način iznijeti jasne i potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.

15. Odluka o zahtjevu tužitelja za naknadu troška podnošenja žalbe osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 25. lipnja 2025.

Sudac

Jasminka Pavković