Poslovni broj: Pn-2451/2022-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja UM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja SM, odvjetničke vježbenice, i zamjenice punomoćnice tuženika Domenice Vulin, odvjetnice, 25. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE D.D., sa sjedištem u [adresa], ΟΙΒ 00432869176, platiti tužitelju UM iz [adresa], ΟΙΒ: 974659900331, zastupanom po punomoćniku

Luki Mardešiću, odvjetniku u Zagrebu

-iznos od 1.459,95 eur/11.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 19.04.2021. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se za razdoblje do 01. siječnja 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana

-iznos od 132,72 eur/1.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do konačne isplate po prosječnoj kamatnoj stopi koja se odreduje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana".

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 1.960,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 7. srpnja 2021. navodi da je 12. travnja 2021. sudjelovao u prometnoj nesreći kao vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] kojom prilikom je zadobio tjelesne ozljede, da je za prometnu nesreću odgovoran IM koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koje vozilo da je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, broj police [broj police]. Smatra da mu pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 11.000,00 kuna te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.000,00 kuna. Navodi da mu je tuženik nakon podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku odbio zahtjev kao pravno neosnovan, pa tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za neimovinsku štete u iznosu od 11.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. pa do isplate te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, kao i uzročno-posljedičnu vezu između navodne dinamike štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj uz tužbu. Tuženik ističe kako iz dokumentacije kojom raspolaže ništa ne ukazuje na mogućnost da je moglo doći do navedenih ozljeda imajući u vidu minorna oštećenja na vozilu kao i samu dinamiku prometne nezgode. Također, ističe da iz same dinamike predmetne prometne nezgode, nedvojbeno ne proizlazi zaključak kako promjena brzine uzrokovana navedenim štetnim događajem bila toliko snažna da bi tužitelj mogao zadobiti ozljede navedene u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. Podneskom od 24. svibnja 2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je u istome samo novčane vrijednosti iskazao dvojno u valutama EUR/kn s obzirom na u međuvremenu stupanje na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te potražuje isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 1.459,95 EUR / 11.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. pa do isplate te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 132,72 EUR / 1.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu, kao i onima iznesenim tijekom postupka koje dodatno obrazlaže. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

5. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Izvješće o prometnoj nesreći od 12. travnja 2021. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 6-8 i 54- 55 spisa), fotografije (listovi 9-11 spisa), odštetni zahtjev od 16. travnja 2021. (listovi 12-13 spisa), utemeljeni odgovor od 19. travnja 2021. (listovi 14-15 spisa), prometnu dozvolu (listovi 25-26 spisa), Izvid štete broj: ST10/2101458 od 15. travnja 2021. (list 27 spisa), Prvi naknadni izvid štete broj: ST10/2101458 od 5. svibnja 2021. (list 28 spisa), prometnu dozvolu (listovi 29-30 spisa), Izvid štete broj: ST10/2102002 od 16. travnja 2021. (list 31 spisa), fotografije (listovi 32-35 spisa), sudsku praksu (listovi 90- 95 spisa) te je provedeno kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl. ing. strojarstva Peri Todoroviću i po stalnom sudskom vještaku sudske medicine prof. dr. sc. Davoru Mayeru (listovi 70-73, 80-81 i 97-98 spisa).

6. Temeljem ocjene svih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Između stranaka je sporna odgovornost, osnov, visina kao i uzročno- posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i svih ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj uz tužbu.

8. Na okolnost utvrđenja osnovanosti i uzročno-posljedične veze između ozljeda tužitelja navedenih u medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj uz tužbu i predmetnog štetnog događaja proveden je dokaz kombiniranog sudskomedicinskog- prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl. ing. strojarstva Peri Todoroviću i po stalnom sudskom vještaku sudske medicine prof. dr. sc. Davoru Mayeru.

9. Tako u nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. strojarstva Pere Todorovića stoji kako je vozilo osiguranika tuženika neznatno ukoso s desne strane naletjelo na stražnju stranu vozila tužitelja, kao i da je vozilo tužitelja u sudaru bilo izloženo promjeni (porastu) brzine od 9 km/h. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera proizlazi da je tužitelj sudjelovao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog vozila na čiju stražnju stranu je naletjelo drugo vozilo. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, došlo je do blagog trzajnog gibanja tijela tužitelja, a da uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine, tužitelj nije mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća vrata (trzajne ozljede), ovo iz razloga što je njegovo tijelo bilo izloženo manjim sudarnim silama čiji je intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede. Prema tome, vještak navodi da se dijagnoza istegnuća vrata postavljena prilikom medicinske obrade tužitelja ne može se uzročnoposljedično povezati s predmetnim štetnim događajem.

10. Obzirom na istaknute primjedbe na predmetne nalaze i mišljenja, sud je proveo dokaz usmenim obrazloženjima vještaka dipl. ing. strojarstva Pere Todorovića i prof. dr. sc. Davora Mayera na ročištu održanom 5. svibnja 2025. koji su tom prilikom naveli kako u cijelosti ostaju kod svojih pisanih nalaza i mišljenja. Sudski vještak dipl. ing. Pero Todorović se u odnosu na prigovore tužitelja očitovao kako je nalaz i mišljenje sačinio na temelju pravila struke i na transparentan način te da prema tom nalazu i mišljenju proizlazi da je vozilo tužitelja u trenutku štetnog događaja bilo izloženo promjeni brzine od 9 km/h. S tim u vezi, vještak je pojasnio da se energiji ekvivalentna brzina vozila utvrđuje temeljem usporedbe s vozilima sličnih oštećenja za koja su utvrđene vrijednosti ekvivalenta energije deformiranja (EES). Na poseban upit punomoćnice tužitelja pri kojim brzinama dolazi do oštećenja metalnih dijelova na vozilu naveo je da ne postoji univerzalno pravilo uz dodatno pojašnjenje kako postoje vozila koja imaju slična oštećenja metalnih dijelova temeljem kojih se onda utvrđuje energiji deformiranja ekvivalenta brzina, a primjenom elementarnih fizikalnih zakona onda i promjena brzine vozila u trenutku sudara. Na poseban upit punomoćnice tužitelja pri kojoj brzini dolazi do pucanja plastičnog branika odgovorio je kako u tom smislu nema univerzalnog pravila pa je moguće da u jednom slučaju dođe do pucanja branika odnosno plastične obloge branika pri manjim brzinama, a u drugom slučaju niti pri većim brzinama ne uslijedi lom plastike branika dok da je u konkretnom slučaju kod pisanja nalaza i mišljenja razmatrao vozila sličnih oštećenja iz kataloga, a primjerice analizirajući oštećenje ojačanja stražnjeg branika na vozilu čija masa iznosi 1.410 kg utvrđena je S vrijednost od 9 km/h. Kako je vozilo tužitelja teže od usporednog vozila korekcijom preko masa se došlo do nešto niže vrijednosti na vozilu tužitelja, ali je vještak istaknuo da je kod pisanja nalaza prihvatio da je to 9 km/h čime se išlo u prilog tužitelju. Na poseban upit punomoćnice tužitelja da opišem što se nalazi na slici 4 mojeg nalaza i mišljenja (list 72 spisa), vještak odgovara da je na slici 4 predočena deformacija ojačanja stražnjeg branika na vozilu tužitelja te da se na slici naravno vidi deformacija na ojačanju nastala naletom vozila osiguranika tuženika. Na poseban upit punomoćnice tužitelja kolika je najmanja brzina potrebna da bi došlo do udubljenja kako je vidljivo na slici 4 nalaza i mišljenja, odgovara da u tom smislu nema publiciranih podataka, već se na već opisani način utvrđuje kolika energija je utrošena na deformiranje ojačanja branika ili općenito metalnih dijelova vozila.

11. Sudski vještak prof. dr. sc. Davor Mayer se prvenstveno očitovao kako je pratio iskazivanje kolege prometnog vještaka pa zaključuje da u istom nema novih elemenata koji bi utjecali na njegove zaključke. U odnosu na prigovore tužitelja navodi prije svega da je mogućnost postojanja degenerativnih promjena kralježnice na strani tužitelja uzeo u obzir prilikom ocjene mogućnosti ozljeđivanja. U odnosu na tezu tužitelja da je do ozljeđivanja moglo doći i u okolnostima koje je utvrdio prometni vještak, a pri čemu tužitelj argumentira svoj stav citatima iz presude u drugom sudskom predmetu u kojem je očigledno bila u pitanju slična prometna situacija, vještak navodi da ova argumentacija tužitelja nije valjana jer je u tom drugom slučaju prometnim vještačenjem utvrđena promjena brzine u rasponu vrijednosti od 8 do 10 km/h što pak znači da je u slučaju da bi stvarna promjena brzina bila uz gornju granicu tog raspona, moglo doći do ozljeđivanja. Tome nasuprot, u konkretnoj prometnoj situaciji promjena brzine nije prelazila vrijednost od 9 km/h što znači da je bila ispod praga vrijednosti potrebne za ozljeđivanje. Na poseban upit punomoćnice tužitelja vještak navodi da ni u kojem slučaju ne negira tužiteljevu zdravstvenu problematiku od strane vratne kralježnice, već da samo zaključuje da ona nije uzročno vezana uz predmetni štetni događaj, a sve temeljem izračuna prometnog vještaka. Na poseban upit punomoćnice tužitelja može li povezati tegobe tužitelja iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu uz ovaj štetni događaj od 12. travnja 2021., odgovara kako navedeno nije moguće dovesti u vezu.

12. Tužitelj je nakon provedenog usmenog obrazloženja vještaka predložio provođenje novog kombiniranog sudskomedicinsko-prometnog vještačenja. Sud nije proveo dokaz novim kombiniranim sudskomedicinskim-prometnim vještačenjem obzirom su nakon usmenog obrazloženja vještaka otklonjeni svi prigovori i primjedbe istaknuti na predmetni nalaz i mišljenje, dok je prijedlog tužitelja za provođenjem novog vještačenja paušalan i usmjeren na odugovlačenje postupka, a što je u suprotnosti s načelom ekonomičnosti i efikasnosti parničnog postupka.

13. Sud ističe kako je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. strojarstva Peri Todoroviću i vještaka sudske medicine prof. dr. sc. Davoru Mayeru, obzirom su navedeni nalaz i mišljenje dani po stručnim osobama nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju, a nalazi i mišljenja, kako pisani tako i usmeni dio, valjano su obrazloženi, te dani u suglasju sa suvremenim dostignućima prometne znanosti i sudske medicine. Također, sud smatra kako su vještaci i svojim usmenim obrazloženjem na ročištu održanom 5. svibnja 2025. u cijelosti otklonili sve istaknute prigovore i primjedbe na predmetne nalaze i mišljenja.

14. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO) propisano je da onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) te povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest veza između štetne radnje, kao uzroka, i nastale štete, kao posljedice. Od više mogućih uzroka koji mogu biti u bližoj ili daljoj vezi s nastalom štetom uzima se u obzir onaj koji je pravno relevantan, jer je adekvatan i tipičan. Tipičan je onaj uzrok koji redovno dovodi do određene štete, za koji životno iskustvo pokazuje da uzrokuje određene štetne posljedice. Isključuju se svi događaji koji su na određeni način ušli u kompleks uzroka koji su prethodili šteti, ali nisu tipični za nastanak takve štete.

15. Sud ovdje ukazuje kako je u postupcima naknade štete potrebno utvrditi je li nastala šteta, a u ovom konkretnom slučaju neimovinska štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, odnosno postojanje pretpostavki u smislu čl. 1045. ZOO-a, posebice uzimajući u obzir navode tuženika koji osporava uzročno- posljedičnu vezu između navodne dinamike predmetnog sudara i nastalih ozljeda tužitelja kao jedne od kumulativno postavljenih pretpostavki, pa kako je dakle postojanje uzročno-posljedične veze osnovna pretpostavka odgovornosti za štetu prema čl. 1045. ZOO-a, a koju tužitelj nije dokazao obzirom na gore istaknuta utvrđenja iz provedenog kombiniranog sudskomedicinsko-prometnog vještačenja, to je u nedostatku iste valjalo odbiti tužbeni zahtjev, gdje se nedostatak očituje upravo u provedenom kombiniranom sudskomedicinsko-prometnom vještačenju prema kojem uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i nastalih ozljeda tužitelja nije utvrđena.

16. Naime, odgovornost za štetu predstavlja obvezno pravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti štetu prouzročenoj drugoj strani, a jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu jest i postojanje uzročno-posljedične veze, odnosno kauzalnog neksusa, između nastanka štetnog događaja i štete. Bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema niti štetnikove odgovornosti za štetu. Uzročna veza se ne predmnijeva, već oštećenik mora dokazati njezino postojanje. Kauzalni neksus predstavlja vezu koja mora postojati između štetne radnje i štete tako da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje, što proizlazi iz odredbe čl. 1045. ZOO-a, koji određuje da štetu treba nadoknaditi onaj tko ju je prouzročio. Budući je u konkretnom slučaju po provedbi dokaza kombiniranog sudsko medicinsko prometnog vještačenja nije utvrđena navedena uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastalih ozljeda tužitelj, a za koje tužitelj tvrdi da su nastale u navedenom štetnom događaju, slijedom čega nema mjesta primjeni odredbe čl. 1045. ZOO-a.

17. Slijedom prethodno navedenih utvrđenja, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan ( toč. I/ izreke).

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

19. Tuženiku je u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku priznat trošak za sastav odgovora na tužbu u visini 100 bodova primjenom Tbr. 8. toč. 1. važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., dalje: Tarifa), za sastav podneska od 10. svibnja 2022., prema Tbr. 8/1-100 bodova, za sastav podneska od 30. lipnja 2022., prema Tbr. 8/1-100 bodova, za zastupanje na ročištu 6. rujna 2022., prema Tbr. 9/1-100 bodova, za sastav podneska od 18. listopada 2022., prema Tbr. 8/4-25 bodova, za sastav podneska od 14. veljače 2025., prema Tbr. 8/1-100 bodova te za zastupanje na ročištu 5. svibnja 2025., prema Tbr. 9/1-100 bodova. Ukupno je tuženiku priznato 625 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.562,50 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak kombiniranog sudskomedicinsko-prometnog vještačenja (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 398,17 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tuženiku iznosi 1.960,67 EUR (toč. II/ izreke).

20. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO).

21. Tuženiku nije priznati zatraženi trošak za sastav podneska od 13. rujna 2024., jer nije bio potreban za vođenje predmetne parnice. Također tuženiku nije priznat niti zatraženi trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 53,09 EUR jer spisu ne prileži dokaz da bi tuženik predmetnu pristojbu uplatio.

22. S obzirom da je tužitelj u cijelosti izgubio predmetni spor, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. III/ izreke).

U Zagrebu 25. lipnja 2025.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz pristojbu na presudu

2. tuženiku po punomoćnici