Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-1004/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Tihana Cišper, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Božidara Horvata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Filipu Miličiću, odvjetniku u Vukovaru, protiv tuženika ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Cvrković i partneri d.o.o. Vukovar, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-27/2023-22 od 25. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika ZG kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-27/2023-22 od 25. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod st. I. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika ZG kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-27/2023-22 od 25. srpnja 2024. pod st. I. izreke, u dijelu pod st. II. izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 2.233,96 eura s pripadajućim zateznim kamatama i pod st. III. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška za sastav žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.076,94 eura s pripadajućim zateznim kamatama te iznos od 600,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama (st. I. izreke), te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za iznos od 802,90 eura s pripadajućim zateznim kamatama (st. II. izreke).

1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda dopuštena je preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva na iznos od 9.479,84 eura (st. I. izreke), naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.233,96 eura s pripadajućim zateznim kamatama, dok je u preostalom dijelu, za iznos od 292,83 eura zahtjeva tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan (st. II. izreke) te je odbijen i zahtjev tuženika za naknadu troškova u cijelosti, kao neosnovan (st. III. izreke).

2. Tuženik pobija navedenu presudu pod st. I. izreke, te rješenje pod stavcima I., II. (u dosuđujućem dijelu) i III. izreke, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, u vezi s čl. 190. ZPP, na koju ukazuje tuženik u žalbi, jer je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe rješenjem koje je donio isti dan kada je donio i presudu kojom je odlučio o tako preinačenoj tužbi, a pritom je nebitno to što je u redoslijedu odlučivanja prvo odlučeno presudom a tek potom rješenjem, tako da je trebalo temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijanog rješenja.

5. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi, jer pobijana presuda sadrži jasne razloge o tome po kojem je vidu štete dosuđen koji iznos. Tako je navedeno da je tužitelju po osnovi pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti dosuđen iznos od 8.076,94 eura (neimovinska šteta), a po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 600,00 eura (imovinska šteta).

6. Jednako tako, presuda sadrži razloge o tome zašto sud nije utvrdio postojanje doprinosa tužitelja nastanku štete u smislu čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) pa stoga tuženik neosnovano u žalbi ukazuje da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio 13. srpnja 2018. kada mu je tuženik nanio teške tjelesne ozljede. Po osnovi neimovinske štete tužitelj potražuje iznos od 8.763,54 eura, a po osnovi imovinske štete iznos od 716,30 eura.

9. U ovom stadiju postupka ostalo je sporno je li tužitelj sve ozljede koju su evidentirane u medicinskoj dokumentaciji zadobio u predmetnom štetnom događaju te je li pravilno utvrđeno i obrazloženo da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štete.

10. Prije svega treba reći da je tuženik tijekom prvostupanjskog postupka samo paušalno prigovorio nalazu i mišljenje medicinskog vještaka, a svakako ne na način na koji prigovora tom nalazu i mišljenju u žalbi, a u žalbi ukazuje da sve ozljede koju su evidentirane u medicinskoj dokumentaciji tužitelj nije zadobio u predmetnom štetnog događaju, već da je dio ozljeda zadobiven na nogometnoj utakmici. Stoga takvi žalbeni navodi predstavljaju nove činjenice koje se ne mogu iznositi u žalbi sukladno čl. 352. st. 1. ZPP, tako da takve žalbene navode tuženika ovaj sud nije posebno razmatrao.

11. U odnosu na žalbene navode tuženika kojima se ukazuje da sud nije na pravilan način utvrdio postojanje doprinosa tužitelja nastanku štete, treba reći da tuženik, na kojem je teret dokaza da je tužitelj svojim ponašanjem i postupcima doprinio nastanku štete, nije na tu okolnost predložio nikakve dokaze, dok je odgovornost tuženika za nastalu štetu prvostupanjski sud pravilno utvrdio na temelju činjeničnog opisa kaznenog dijela iz pravomoćne presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Kmp-10/2019-36 od 4. ožujka 2022., za koji je vezan temeljem čl. 12. st. 3. ZPP, jer je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

12. Slijedom svega izloženog, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štete (čl. 1092. ZOO), kao i da je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koju je nanio tužitelju (čl. 1045. st. 1. ZOO).

13. Na činjenično stanje koje je pravilno utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, te da mu temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZPP pripada pravična novčana naknada zbog takve povrede u iznosu od 8.076,94 eura, te da mu pripada i pravo na naknadu imovinske štete tuđe pomoći i njege sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO, u iznosu od 600,00 eura, tako da je trebalo temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijane presude.

14. Odluku o troškovima postupka iz pobijanog rješenja tuženik samo paušalno osporava, a kako na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), trebalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi st. II. (u dosuđujućem dijelu) i III. izreke rješenja.

15. Tuženik nije uspio u žalbenom postupku, pa je njegov zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe odbijen kao neosnovan (čl. 166. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 25. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Tihana Cišper