REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Zk-64/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice SB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Gordani Knezović, odvjetnici iz Zagreba, Ulica popa Dukljanina 1, radi upisa zabilježbe da je za objekt priložen akt za uporabu i brisanja zabilježbe da je posebni dio E-5 upisan bez uporabne dozvole, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Z-5390/2025-4 od 23. travnja 2024., 25. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Z-5390/2025-4 od 23. travnja 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-5) pod poslovnim brojem: Z-23709/2025.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni br. Z-378/2025 od 17. siječnja 2025. (točka I.). Određena je zabilježba odbijenog prigovora pod Z-5390/2025 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-5) (točka II.) i naložena je provedba (točka III.).

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica. U žalbi navodi da zemljišno knjižni sud samo djelomično tumači Odobrenje za uporabu, UP/1-05/4-9-21689/4-1974 od 23.12.1974. i zanemaruje cijelu izreku Uporabne dozvole koja glasi: „ODOBRENJE ZA UPORABU stambene ugrađene zgrade sa podrumom i tri etaže stambene tj. tri dvosobna komforna stana po jedan na svakoj etaži za koju je izdana građevinska dozvola Rješenjem Općine Trešnjevka, Odjela za građevinarstvo i komunalne poslove broj 05/2-18761/1-1962 od 17.01.1063.g. i dopune broj 06/2- 11349/1-1963 od 03.10.1963.g. te odobrenje za nadogradnju za jednu etažu izdano po Sekretarijatu za komunalne poslove građevinarstvo i saobraćaj, Odjela za građevinarstvo i urbanizam, Odsjeka za građevinske dozvole Grada Zagreba, br. UP/I-05/13-2582/9-1972 od 19.02.1973.g., a koji je izgrađene na kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]." Ukazuje da je Odobrenje za uporabu izdano za stambenu ugrađenu zgradu koja se sastoji od podruma i tri etaže stambene i nadogradnju još jedne etaže, koja predstavlja zadnju etažu zgrade koja je upisana u zk. ispravnom postupku kao E-5 u kojoj je sagrađen stan predlagateljice, da je iz rješenja toga suda posl.br. Z-2380/2022 od 19. veljače 2024. u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], upisana etaža 5, zadnja etaža zgrade, samostalna cjelina posebni dio zgrade koji predstavlja stan, u vlasništvu predlagatelice i etaža 1 suteren zgrade koja predstavlja stan u vlasništvu AB. Navodi da je prilikom predmetnog upisa sud imao svu relevantnu dokumentaciju za upis predmetnih stanova kao posebnih dijelova zgrade te da su Suvlasnici zgrade sačinili Sporazum dana 14. prosinca 2017. koji se nalazi u spisu Z-2380/22, kojim su u naravi podijelili kuću [adresa], između ostalog na način da predlagateljici pripada tavan kuće površine 90 m2 u isključivo vlasništvo, sada E-5, a AB podrum zgrade sada E-1. Smatra da ne postoji zapreka da se upiše pozitivna zabilježba za zgradu [adresa], da ima Odobrenje za uporabu, koju zabilježbu zgrada obvezno mora imati sukladno Zakonu. Predlaže uvažiti žalbu i pobijano rješenje preinačiti na način kako je to predloženo u Prijedlogu za upis pozitivne zabilježbe Odobrenja za uporabu UP/I-05/4-9-21689/4- 1974 od 23.12.1974.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je rješenjem broj Z-378/2025 od 17. siječnja 2025. odbio prijedlog radi upisa zabilježbe da je za objekt priložen akt za uporabu i brisanje zabilježbe da je posebni dio E-5 upisan bez uporabne dozvole, uz obrazloženje u bitnom, da je iz stanja zemljišne knjige utvrđeno da je na nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kući u [adresa] sagrađenoj na zgr. k. č. broj [katastarska čestica] (prije zk. čbr. [katastarska čestica] k.o, Grad Zagreb) upisano pet posebnih dijelova – stanova i to u sutrenu, prvom i drugom katu, te jedan dvoetažni na petoj posljednjoj etaži, dok iz priloženog odobrenja za upotrebu Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj UP/1-05/4-9-21689/4- 1974 od 23.12.1974. proizlazi da se dozvola uporabe odnosi samo na tri dvosobna konformna stana na svakoj etaži, slijedom čega zaključuje da za predloženi upis postoji zapreka iz stanja zemljišne knjige obzirom da navedeni akt za uporabu ne obuhvaća dvoetažni stan sagrađen na petom katu te stoga prijedlogu u dijelu u kojem se predlaže upis brisanja negativne zabilježbe za stan na 5.-oj etaži nije bilo moguće udovoljiti u smislu čl. 117. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne Novine“ broj: 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24.- dalje: ZZK). U obrazloženju dalje navodi da se pozitivna zabilježba upisuje u posjedovnicu zemljišne knjige u kojoj je upisana građevina za zgradu u cjelini sa svim pripadajućim posebnim dijelovima, a kako je u zemljišnoj knjizi za predmetnu zgradu upisano pet posebnih dijelova dok se priloženo odobrenje za upotrebu odnosi na zgradu s tri stana, to imajući u vidu odredbe čl. 174. st.1. i 2. i čl. 175. st. 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) nije moguće dopustiti upis zabilježbe da je za predmetnu zgradu priložen akt za uporabu (pozitivna zabilježba).

5. Protiv tog rješenja predlagateljica je podnijela prigovor koji je sadržajno identičan žalbi.

6. Odlučujući o prigovoru protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, zemljišnoknjižni sudac je donio pobijano rješenje, s obrazloženjem, u bitnom; da se građevna dozvola od 19. veljače 1973. i odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974. ne odnose se na posebni dio upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao E-5.; da je uvidom u spis Z-2380/22, utvrđeno da je predmetni posebni dio u naravi prenamijenjeni tavan, dakle etaža na koju se ne odnose ni građevna dozvola od 19. veljače 1973. niti odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974., slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke za brisanje upisane zabilježbe; da se dokumentacija na koju se predlagateljica poziva: građevna dozvola od 19. veljače 1973., odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974., rješenje o građevnoj dozvoli od 17. siječnja 1963. te rješenje od 3. listopada 1963. odnosi na tri posebna dijela od kojih se jedan nalazi u prizemlju, jedan na prvom te jedan na drugom katu, dok je posebni dio upisan na E-5, izgrađen u potkrovlju zgrade, odnosno na njezinom tavanu. Za izgradnju navedene etaže nije izdana građevna dozvola od 19. veljače 1973. te se na nju se ne odnosi niti odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974., dok predlagateljica ne dostavlja naknadni akt koji bi predstavljao uporabnu dozvolu za predmetnu etažu pa je posljedično tome prvostupanjski sud imajući u vidu odredbu čl. 145. st.4. ZZK odbio prigovor predlagateljice kao neosnovan te je potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žaliteljice a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

8. U pobijanom rješenju i postupku koji mu je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

9. Člankom 174. Zakona o gradnji propisano je da za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine, u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. Stavkom 2. propisano je da vlasnik građevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže odgovarajući akt za uporabu građevine, odnosno potvrdu nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu.

9.1. Člankom 175. Zakona o gradnji propisano je da akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Prema stavku 2. akti za uporabu građevine su uporabna dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, pravomoćna građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije i dozvola za upotrebu. Stavkom 3. propisano je da akti za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja.

9.2. Nadalje, odredbom članka 182. stavka 1. Zakona o gradnji je propisano da za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje nadležnog tijela izdane do 1. listopada 2007. tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007., a stavkom 2. da uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. tog članka podnositelj zahtjeva prilaže građevinsku dozvolu, odnosno drugi akt iz stavka 1. tog članka. Stavkom 3. propisano da se dozvola iz stavka 1. tog članka izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu namjene najvećih, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.

10. Člankom 116. ZZK propisano je da za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Nadalje, upisi u zemljišnu knjigu mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost (čl. 48. st. 1. ZZK) i to onih koji nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost (čl. 49. st. 1. ZZK). Da bi se dopustio zatraženi upis nužno je, pored ostalog, da utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava (čl. 117. st. 1. al. c. ZZK).

11. Dakle, odbijanjem prigovora i prijedloga za upis zabilježbe da je za objekt priložen akt za uporabu te brisanje zabilježbe da je posebni dio E-5 upisan bez uporabne dozvole prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo jer prema dostavljenim ispravama nisu ispunjene pretpostavke za zatraženi upis. To iz razloga jer odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974. i priložene isprave nisu isprave iz citiranih odredbi na temelju kojih bi sud dopustio zatraženi upis. Naime, građevna dozvola od 19. veljače 1973. i odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974. ne odnose se na posebni dio upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao E-5. Dokumentacija na koju se predlagateljica poziva odnosi se na tri posebna dijela od kojih se jedan nalazi u prizemlju, jedan na prvom te jedan na drugom katu, dok je posebni dio upisan na E-5, u naravi prenamijenjen tavan (kako to proizlazi iz spisa Z- 2380/22), dakle, etaža na koju se ne odnose ni građevna dozvola od 19. veljače 1973. niti odobrenje za upotrebu od 23. prosinca 1974.

12. Zemljišnoknjižni sud mora respektirati isključivo isprave koje su podobne za upis. Dakle, predlagateljica za predmetni upis zabilježbe mora priložiti isprave, odnosno uporabnu dozvolu koja nedvojbeno ukazuje da je zahtjev predlagateljice osnovan u odnosu na stanje koje je upisano u zemljišnoj knjizi. S obzirom da predlagateljica nije dostavila ispravu koja bi predstavljala uporabnu dozvolu za predmetnu etažu, to nisu ispunjene pretpostavke za zatraženi upis.

13. Slijedom navedenog, kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Pula - Pola, 25. lipnja 2025.

Sudac

Biljana Pamić