Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-945/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Miljenko Marincel, odvjetnik iz Delnica, protiv tuženika Grada Delnice, Delnice, Trg 138. brigade HV 4, OIB: 03944325629, kao pravnog sljednika iza S, [adresa], Brat Jedin. 12, kojeg zastupa generalna punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.327,23 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 21. svibnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, javno objavivši 25. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] II, pa je tuženik, odnosno njegov pravni prednik, dužan priznati i trpjeti, da se tužiteljica upiše kao vlasnica na toj nekretnini, nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1.Tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je ista vlasnica nekretnine opisane u izreci, temeljem činjenice da su ona i sada pok. suprug HP te prednik tuženika ŠP 1984. sklopili kupoprodajni ugovor kojim su ona i suprug kupili kuću sa okućnicom i vrtom u [adresa], da su odmah nakon kupnje stupili u posjed na način da je prodavatelj pokazao što sve predstavlja predmet kupoprodaje pri čemu se radilo o jednoj cjelini. Naknadno je suprug tužiteljice istoj darovao svoj suvlasnički dio.

Nadalje navodi da je bila uvjerenja da nekretnina – vrt iza kuće na kojoj je sadila povrće, odgovara oznaci nekretnine iz kupoprodajnog ugovora međutim je tek nedavno, uvidom u katastarske i zemljišnoknjižne podatke, utvrdila da se radi o zasebnoj nekretnini.

Kako je ista cijelo vrijeme u poštenom i istinitom posjedu koji ni od kog nije ometan niti osporavan te nema drugog načina za sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, predlaže donošenje presude kao u izreci.

Uz tužbu prilaže izvatke iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] II, izvadak iz matice umrlih za prednika tuženika, kupoprodajni ugovor od 17.05.1984., ugovor o darovanju od 19.06.1984., kopiju katastarskog plana i posjedovni list (PL) br.134, predlaže saslušanje stranaka te svjedoka JP i DP, očevid i geodetsko vještačenje.

U opisanoj tužbi kao tuženik je bila naznačena FP i to kao pravni sljednik upisanog vlasnika.

2. Tuženica je podnijela odgovor na tužbu (list 21) u kojem je prvenstveno istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, dok je u ostalom dijelu osporila posjed tužiteljice te ukazala na oprečnost površine kupljene nekretnine prema ugovoru u odnosu na zemljišnoknjižno stanje. Istakla je i prigovor računanja dosjelosti s obzirom da se radi o nekretnini u društvenom vlasništvu. opreza radi osporio navode iz iste te predložio provođenje dokaza predloženih u tužbi.

Prigovorila je i vrijednosti predmeta spora.

2.1. S obzirom na istaknuti prigovor tuženice, tužiteljica je naknadnim podneskom (list 27) navela da je u kontaktu stranaka prije podnošenja tužbe tuženica navela da stanuje u stanu pok. ŠP međutim da je tužiteljica naknadno utvrdila da tuženica nije njegova zakonska ni oporučna nasljednica već je stan stekla po drugoj osnovi, slijedom čega a kako iza prodavatelja nije proveden ostavinski postupak jer nije imao nasljednika, ista je kao tuženika naznačila sada tuženika grad [adresa] i to temeljem činjenice da se radi o ošasnoj imovini.

Ujedno je u spis dostavila povijesni izvadak iz zemljišne knjige (list 32).

2.2. Prethodno opisana procesna dispozicija tužiteljice predstavlja preinaku tužbe u smislu čl. 192. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), slijedom čega je na prednju okolnost zatražen pristanak ranijeg i novog tuženika.

Ranije tuženica pristala je na preinaku tužbe te je zatražila troškove postupka (list 47).

Sada tuženik je također pristao na preinaku tužbe (zapisnik od 22.01.2025. – list 48), slijedom čega je rješenjem na istom ročištu i temeljem čl. 192. st. 2. ZPP-a dopuštena preinaka tužbe na način da je umjesto ranije tuženice FP kao tuženik u parnicu stupio grad [adresa].

Sada tuženik je podnio odgovor na tužbu (list 49) u kojem je istakao prigovor promašene pasivne legitimacije. Nije predložio dokaze.

Ujedno je kao vrijednost predmeta spora utvrđen iznos naveden u tužbi. O zatraženim troškovima ranije tuženice odlučeno je zasebnim rješenjem.

3. Sukladno prijedlozima iznesenim do zaključenja prethodnog postupka, u ovoj pravnoj stvari provedeni su dokazi čitanjem isprava priloženih uz tužbu te naknadno dostavljene ortofoto snimke (list 51), saslušanjem tužiteljice i predloženih svjedoka (list 53) . Tužiteljica je naknadno odustala od provođenja očevida i geodetskog vještačenja a cijeneći sadržaj ostalih provedenih dokaza, i po ocjeni ovog suda se provođenje očevida i geodetskog vještačenja ukazuje nepotrebnim.

Također, temeljem čl. 7. ZPP-a, određena je pribava smrtovnice odnosno ostavinskog spisa iza prednika tuženika - prodavatelja ŠP, pri čemu je Općinski građanski sud u Zagrebu dostavio na uvid spis O-799/1990.

3.1. Nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženiku. Prednje iz razloga što iz spisa Općinskog suda u Zagrebu Posl.br. O- 799/90 (zapisnik od 02.04.1990. i rješenje o nasljeđivanju od 26.04.1990.) proizlazi da je ostavitelj ŠP umro **.**.1990., da je bračni drug umro prije njega, da ostavitelj u tom braku kao ni izvan braka nije imao potomaka. Također, roditelji ostavitelja HP i H umrli su prije ostavitelja, da su uz ostavitelja imali još dvoje djece koja su umrla u dječjoj dobi, drugih krvnih srodnika nije bilo. Nadalje, ostavitelj je sačinio pisanu oporuku kojom je svojom imovinom – grobnim mjestom na groblju Mirogoj raspolagao za korist nesrodnih CP i OP koje su nećakinje njegove pok. supruge LP, a prednje je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju.

Kako je u opisanom ostavinskom postupku nesporno utvrđeno da ostavitelj nije imao nasljednika, u smislu čl. 6. Zakona o nasljeđivanju, smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu odnosno grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici a čega se ne mogu odreći. Pri tome nekretnine ostavitelja prelaze na općinu odnosno grad na čijem se području nalaze (čl. 20. st. 1.).

3.2. Prema podacima iz zemljišne knjige, kč. br. [katastarska čestica] vodi se kao oranica vrt iza kuće od 259 m2, upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja ŠP, pri čemu je isti kao korisnik upisan u postupku osnivanja nove zemljišne knjige i nove izmjere. Istovremeno je iz povijesnog izvatka vidljivo da su u navedeni zk. ul. br. [broj ZK uloška] bile upisane kč. br. [katastarska čestica] i kč.br. 14273

– kuća u [adresa] i zemljište pod kućom, a da je pod brojem Z- 305/97 izvršen otpis kč. br. [katastarska čestica] u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] temeljem kupoprodajnog ugovora od 17.05.1984.

Evidentno je da se radi o kupoprodajnom ugovoru sklopljenom između HP i ŠP od 17.05.1984. predmet kojeg su "nekretnine sa kućom (kuća sa okućnicom) na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 86 čhv", a na kojem je rukom i u zagradi nadopisano "14273". Također, ista nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] bila je predmet darovnog ugovora od 19.06.1984. sklopljenog između tužiteljice i njenog supruga.

3.3. Iz kopije katastarskog plana vidljiv je položaj i oblik kako utužene nekretnine tako i kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je tužiteljica prema priloženom izvatku upisana kao vlasnica.

3.4. Tužiteljica u stranačkom iskazu u bitnom navodi da se utužena nekretnina nalazi iza kuće u [adresa] u [adresa], u kojoj i živi, da je ranije između tih nekretnina bila i jedna stara kuća u vlasništvu ĐP odnosno njegove supruge AP a koja kuća je u međuvremenu srušena. Gledajući s ceste, lijevo se nalazi vrt navedenog ĐP a desno je utužena nekretnina odnosno njezin vrt. Desno od njenog vrta je vrt ZP odnosno sada njene kćeri i između tih nekretnina postoji suhozid kao međa a prema drugoj strani joj je među pokazala AP. U naravi se radi o ravnoj površini koju ona koristi za sadnju povrća i isto joj nitko nikada nije osporavao. Prodavatelj nije živio u [adresa] ali se njen pok. suprug preko susjeda povezao s istim, prema njenim saznanjima isti je bio vlasnik temeljem činjenice da mu je majka bila rodom iz [adresa]. Prilikom prodaje je bilo rečeno da se prodaje i vrt i isti im je prodavatelj i pokazao.

3.5. Svjedok DP zna da su tužiteljica i njen pok. suprug oko 1984. kupili kuću i vrt u [adresa] u [adresa], po priči tužiteljice zna da je prodavatelj bio liječnik, vrt je sa stražnje strane kuće i do istog se pristupa preko vrta ŽP, vrt je pravokutni i možda oko 20m udaljen od kuće tužiteljice. S jedne strane graniči sa vrtom ŽP a sa druge strane je vlasnik bio AP a poslije je to kupila ŽP. U tom vrtu su on i njegova sada pok. supruga pomagali u sadnji tužiteljici i njenom sada pok. suprugu. Znao bi ga pokazati na licu mjesta. Tužiteljica vrt koristi od kada je kupila kuću i nema saznanja da se istoj to osporavalo. Ranije je tu bio i nekakav objekt koji je srušen.

3.6. Svjedok PP živi nasuprot tužiteljice te potvrđuje da su ona i pok. suprug kupili kuću i zemljište a što je bilo prije Domovinskog rata. Kupili su komad zemlje sa stražnje strane a između kuće i tog vrta se nalazi dvorište, s desne strane je zid a lijevo je bilo zemljište obitelji AP a tu je bila i kuća koja je u međuvremenu srušena. Vrt se koristi od trenutka kupnje kuće. Prodavatelja je upoznao kada se realizirala kupnja ali isti nije živio u kući već su ranije tu živjele tri žene.

4. S obzirom na sadržaj priloženih isprava te suglasne iskaze tužiteljice i svjedoka, sud nalazi nesporno utvrđenim da su tužiteljica i pok. suprug prilikom kupnje kuće na kč. br. [katastarska čestica] kupili i vrt sa stražnje strane.

Naime, iz priloženog ugovora vidljivo je da je isti sastavljen prema ranije važećim zemljišnoknjižnim podacima odnosno da je predmet ugovora bila kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisana kao kuća i okućnica, a iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige vidljivo je da je vođen postupak osnivanja nove zemljišne knjige za ranije k. o. [katastarska općina] pa predmetna kuća kao i utužena nekretnina sada dolaze upisane u k. o. [katastarska općina] II.

S obzirom da je ugovor predan na uknjižbu tek 1997. (što je utvrđeno iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka), sa sadržanim starim podacima o oznaci nekretnine, moguće je da je prilikom uknjižbe propušteno istu izvršiti i na kč. br. [katastarska čestica].

Na prednji zaključak ukazuje i činjenica da je u ugovoru određeno navedeno da se prodaju nekretnine – kuća sa okućnicom kao i to da prodavatelj nije živio u predmetnoj kući (o čemu su iskazi tužiteljice i svjedoka suglasni) pa stoga ukoliko je istu evidentno prodao, nelogično je da bi prilikom prodaje prodavatelj zadržao vrt sa stražnje strane kuće već se očito radilo o prodaji cjelokupnog posjeda.

4.1. Nadalje, s obzirom na suglasnost iskaza, sud nalazi utvrđenim i da se tužiteljica nalazi u posjedu utužene kč. br. [katastarska čestica] te da se radi o posjedu koji je pošten i samostalan te u dovoljnom trajanju za stjecanje prava vlasništva. Naime, kupnja nekretnina i stupanje u posjed nesporno su realizirani 1984. a što je potvrđeno priloženim ugovorom a sadržaj istog u svojim iskazima potvrđuju oba saslušana svjedoka koji određeno navode čije se nekretnine nalaze sa desne i lijeve strane utuženog vrta. Također su svjedoci određeno naveli odnosno opisali izgled i položaj utužene nekretnine u odnosu na susjedne nekretnine te nemaju saznanja da bi se posjed tužiteljice od ikog osporavao.

5. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužitelja u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), koji u čl. 159. st. 3.. propisuje da se vlasništvo nepokretne stvari stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, pri čemu se treba raditi o poštenom posjedu. Uz navedenu odredbu čl. 159. st. 3., ZV u čl. 18. st. 3. propisuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prednje iz razloga što sud kao početak poštenog posjeda tužiteljice uzima razdoblje od 1984. te utvrđuje da je pravo vlasništva stečeno protekom 20 godina samostalnog i poštenog posjeda pa je protek 20-godišnjeg roka nastupio upravo u vrijeme važenja ZV-a.

Samostalan i pošten posjed je onaj posjed kojim posjednik drži stvar kao da je njezin vlasnik te nema razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Kako je tužiteljica posjed stekla od prodavatelja te se nakon toga u pogledu utužene nekretnine ponašala kao vlasnica i nitko joj takav posjed nije osporavao, ispunjeni su uvjeti iz navedene odredbe ZV-a.

Također, pošten posjed se pretpostavlja, a teret dokaza suprotnog je na onome tko se na isto poziva. Tuženik, iako je osporio tužbeni zahtjev, nije obeskrijepio prednja utvrđenja odnosno to da bi se na strani tužitelja radilo o poštenom posjedu, slijedom čega je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen.

6. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 25. lipnja 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.