- 1 -              Rev 1137/2022-2

 

 

 

 

Broj: Rev 1137/2022-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ured ..., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik J. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. & L. u Z., protiv tuženika H. c. d.o.o., Z., OIB ..., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika, protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-232/2017-2 od 20. studenog 2017. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4079/2011-34 od 7. prosinca 2016., u sjednici održanoj 30. kolovoza 2023.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-232/2017-2 od 20. studenog 2017. u dijelu u kojem je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4079/2011-34 od 7. prosinca 2016. i naloženo tuženiku isplatiti tužitelju: iznos od 38.747,87 kn sa zateznim kamatama tekućim od 8. siječnja 2011. do isplate; parnični trošak u iznosu od 12.755,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 7. prosinca 2016. do isplate i trošak drugostupanjskog postupka u iznosu od 2.746,00 kn, i u tom dijelu predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-4079/2011-34 od 7. prosinca 2016. suđeno je:

 

„Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik H. c. d.o.o., Z. dužan je tužitelju ured ..., Z. platiti iznos od ukupno 39.771,87 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 38.747,87 kn teče od 08.01.2011.g. do do isplate, po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5%-tnih poena (trenutno iznosi 14% godišnje), na iznos od 475,00 kn od 26.09.2009.g. do isplate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5%-tnih poena (trenutno iznosi 14% godišnje), na iznos od 366,00 kn od 18.11.2008.g. do isplate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5%-tnih poena (trenutno iznosi 14% godišnje), na iznos od 183,00 kn od 07.07.2007.g. do 31.12.2007.g. po stopi od 15% godišnje, a od 01.01.2008.g. do isplate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5%-tnih poena (trenutno iznosi 14% godišnje), kao i naknaditi mu parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 5%-tnih poena (trenutno iznosi 14% godišnje), tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“.

 

2. Presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-232/2017-2 od 20. studenog 2017. suđeno je:

 

„Žalba tužitelja se uvažava, te se preinačava presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4079/2011-34 od 7. prosinca 2016., i sudi:

 

Tuženik H. c. d.o.o., Z. dužan je tužitelju ured ..., Z. platiti iznos od 38.747,87 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 08.01.2011. do isplate, po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. uvećanoj za tri postotna poena do isplate, kao i naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 12.755,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena tekućom od 7. prosinca 2016. pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

Tuženik je dužan naknaditi tužitelju trošak drugostupanjskog postupka u iznosu od 2.746,00 kn, u roku od 15 dana.

 

S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj se odbija.“.

 

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik, pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, a podredno ukine.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Predmet spora je zahtjev za isplatom iznosa od 39.771,87 kn. Navedeni iznos predstavlja 50% isplaćenoga iznosa od strane tužitelja, oštećeniku iz prometne nezgode od 14. srpnja 1999., N. V. Tvrdi tužitelj da je prometnu nezgodu, u omjeru od 50%, uzrokovalo nepoznato vozilo (te da bi u tom omjeru postojala obveza tužitelja za naknadom štete) dok je preostali uzrok od 50% za nastanak prometne nezgode, propust tuženika da ukloni masnu mrlju sa ceste.

 

8. Nesporno je među strankama, da je 14. srpnja 1999. na kolniku državne ceste 501, došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake ZG ... (kojim je upravljao N. V.) i nepoznato vozilo, te da je tužitelj na temelju presude suda prvoga stupnja poslovni broj Pn-3919/02 i presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn 3478/09 isplatio oštećeniku N. V. iznos od 77.495,74 kn i daljnji iznos na ime sudskih pristojbi i troškova vještaka u iznosu od 1.998,00 kn.

 

9. Prvostupanjski sud u tijeku postupka u bitnome utvrđuje, da u tehničkom smislu stanje površine kolnika u trenutku prometne nezgode nije moglo biti uzrokom njezina nastanka te da tijekom postupka nije utvrđeno postojanje masne mrlje na mjestu nezgode. Navedeno, prvostupanjski sud utvrđuje temeljem izvedenih dokaza u postupku, a posebno pri tome cijeneći rezultate provedenoga prometnog vještačenja po vještaku ing. N. E.

 

10. Suprotno utvrđenju prvostupanjskoga suda, temeljem svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP-a, drugostupanjski sud utvrđuje, da je na mjestu prometne nezgode u trenutku njezina nastanka, postojala masna mrlja na kolniku, te zaključuje da postoji solidarna odgovornost tuženika i tužitelja za naknadu nastale štete oštećeniku N. V.

 

10.1. Do navedenoga utvrđenja, drugostupanjski sud dolazi temeljem rezultata provedenoga prometnoga vještačenja u parničnom predmetu poslovni broj Pn-3919/02 (postupku za naknadu štetu koji je oštećenik N. V. vodio protiv tužitelja iz ovoga postupka) te se poziva i na utvrđenje postojanja solidarne odgovornosti tuženika i tužitelja, utvrđene upravo u tom predmetu. Stoga, drugostupanjski sud preinačenjem prvostupanjske presude odbija tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 38.747,87 kn.

 

11. Pozivajući se u obrazloženju pobijane odluke, na činjenicu utvrđenu temeljem provedenog prometnog vještačenja u parničnom predmetu poslovni broj Pn-3919/02 (o postojanju masne mrlje na kolniku) za zaključiti je da je drugostupanjski sud primjenjivao odredbu čl. 208. ZPP-a (kojom je reguliran pravni položaj umješača), odnosno odredbu čl. 211. ZPP-a (koja se odnosi na treću osobu obaviještenoj o parnici). Proizlazilo bi iz sadržaja pobijane odluke, da je drugostupanjski sud shvaćanja kako je tuženik iz ovoga postupka, vezan rezultatima parnice vođene pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem Pn-3919/02.

 

11.1. Međutim, zanemaruje drugostupanjski sud da iz te presude ne proizlazi, da bi tuženik iz ovoga postupka sudjelovao u parničnom postupku vođenim pred prvostupanjskim sudom pod brojem Pn-3919/02 ni kao umješač, a niti da bi kao treća osoba bio obaviješten o toj parnici. Tužitelj to tijekom postupka niti ne tvrdi.

 

11.2. Pravomoćna presuda može djelovati samo između parničnih stranaka, a ne i prema trećim osobama, pa zato takva presuda ne veže tuženika koji nije bio stranka u takvoj parnici. Kako dakle, u konkretnom slučaju tuženik iz ovoga postupka nije sudjelovao u navedenom postupku poslovni broj Pn-3919/02, to niti presuda donesena u tome postupku ne može u odnosu na tuženika imati intervencijski efekt.

 

12. Ujedno, zanemaruje drugostupanjski sud, da pravomoćna postaje jedino izreka presude, a ne njezini razlozi koju mogu samo poslužiti identifikaciji pravnog odnosa o kojemu je odlučeno u izreci. Kako to proizlazi iz presude suda prvoga stupnja poslovni broj Pn-3919/02, utvrđena suodgovornost stranaka iz ovoga postupka za nastanak predmetnog štetnog događaja unesena je samo u obrazloženje te presude, a ne u njezinu izreku.

 

13. Opravdano stoga, tuženik u reviziji ističe da je drugostupanjski sud učinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a, donošenjem pobijane presude.

 

14. S obzirom na sve navedeno, pobijana drugostupanjska presuda nema niti valjanih razloga o odlučnim činjenicama nastanaka predmetnog štetnog događaja i odgovornosti za isti, a čime je počinjenja i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju također osnovano ukazuje revident.

 

15. Stoga je, temeljem svega navedenoga, osnovano istaknutih bitnih povreda odredaba parničnoga postupka od strane revidenta, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a, valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

16. U nastavku postupka, drugostupanjski sud će otkloniti počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem i ponovno odlučiti o žalbi tužitelja, pri čemu će imati u vidu i navode revizije.

 

Zagreb, 30. kolovoza 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.