Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-11/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Rubić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku iz Biograda na Moru, protiv tuženika: 1) ŠS ud. pok. E, odsutne i nepoznata boravišta, 2) NS pok. E, odsutna i nepoznata boravišta, 3) ESĐ, odsutna i nepoznata boravišta, 4) DS pok. Š, odsutna i nepoznata boravišta, 5) PS iz [adresa], za sebe i kao nasljednica pok. US. N, 6) CS pok. D, odsutna i nepoznata boravišta, 7) BS, odsutna i nepoznata boravišta, 8) ČS iz [adresa], 9) TS, odsutne i nepoznata boravišta, 10) ŽS, odsutne i nepoznata boravišta, 11) IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12) OS pok. Ivana, odsutna i nepoznata boravišta, 13) ŠSĐ, odsutna i nepoznata boravišta, 14) MS iz [adresa], za sebe i kao nasljednik pok. HS pok. HS, tuženici pod 1), 2), 3), 4), 6), 7), 9), 10), 12) i 13) zastupani po privremenom zastupniku Ivanu Galiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-2504/2021-18 od 3. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-2504/2021-18 od 3. studenoga 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je suđeno:
"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva, za cijelo, na nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] stara izmjera, a koja nekretnina u novoj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] stara izmjera, a koja nekretnina u novoj izmjeri odgovara kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina, za cijelo, na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.".
2. Protiv te presude žali se tužitelj, pobijajući istu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno podredno da se ista preinači.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba je osnovana zbog slijedećih razloga.
6. Predmet spora je, kako proizlazi iz spisa, zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama označenim u zemljišnim knjigama kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koje prema tvrdnji tužitelja odgovaraju katastarskim česticama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te za ovlaštenje za uknjižbu tog prava u zemljišne knjigama.
7. Prema članku 186. stavku 1. ZPP, tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.
8. Obvezni sadržaj podnesaka uređen je člankom 106. stavkom 2. ZPP, po kojem podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.
9. Svoj zahtjev, kako se može razabrati iz sadržaja tužbe podnesene sudu 29. prosinca 2021., tužitelj temelji na tvrdnjama:
- da je nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog sa svojom majkom US,
- kako osobe koje su upisane u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama nemaju nikakve veze sa tim nekretninama, kao ni izvjesni SS pokojnog D koji je kao posjednik upisan u posjedovnom listu [posjedovni list] k. o. [katastarska općina], te
- kako je tužitelj više od 40 godina u savjesnom posjedu predmetnih nekretnina.
10. Navedena tužba je nerazumljiva jer:
- tužitelj uopće nije naveo činjenice iz kojih proizlazi pasivna legitimacija tuženika, odnosno pravni interes tužitelja da u odnosu na te tuženike traži deklaratornu pravnu zaštitu,
- tužitelj nije konkretizirao kojim dokazima se utvrđuju pojedine činjenice na koje se u tužbi poziva, već je samo na kraju tužbe skupno pobrojao "dokaze" koji nisu niti precizno određeni.
11. Osim toga, iako sud po odredbi članka 186. stavka 3. ZPP nije vezan pravnom osnovom tužbenog zahtjeva, već sad treba primijetiti kako je tužitelj u tužbi, makar u pogledu stjecanja vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naveo dvije osnove koje se međusobno isključuju, sve pod pretpostavkom da je majka tužitelja US u međuvremenu umrla (što se u tužbi ne tvrdi), jer bi krajnje oskudni činjenični navodi u tužbi upućivali na zaključak kako tužitelj smatra da je vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenoga sa svojom majkom (pa je za stjecanje prava vlasništva relevantan trenutak smrti primateljice uzdržavanja, pod pretpostavkom da je ista bila vlasnica predmetnih nekretnina), dok s druge strane tvrdi da je u savjesnom posjedu predmetnih nekretnina više od 40 godina, što upućuje na zaključak da se poziva na dosjelost kao osnovu za stjecanje prava vlasništva.
12. Osim toga, navedena tužba je i nepotpuna jer tužitelj u tužbi nije naveo prebivalište, odnosno boravište svih tuženika, a što je minimum da bi sud o tužbi uopće mogao meritorno odlučivati.
13. Ovdje treba dodati kako je, pod pretpostavkom da su tuženici osobe koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasnici nekretnina koje su predmet ovog postupka, tužitelj mogao i trebao utvrditi posljednje poznate adrese onih tuženika za koje je naveo da su odsutni i nepoznata boravišta prema ispravama temeljem kojih su isti uknjiženi kao vlasnici u zemljišnim knjigama. Navedene isprave mogu biti od značaja i za zaključak mogu li tuženici, obzirom na starost upisa i razumni vijek ljudskog života, biti stranke u postupku pred sudom, a na što sud pazi po službenoj dužnosti po odredbi članka 82. ZPP.
14. Utoliko je suvišno prvostupanjski sud, postupajući po tužbi od 29. prosinca 2021., izvršio provjeru adresa tuženika za koje tužitelj nije dostavio minimum podataka za postupanje kroz podatke Ministarstva unutarnjih poslova, što je rezultiralo utvrđenjem kako je tuženik FS preminuo **.**.1997. i donošenjem rješenja od 10. veljače 2022. kojom se odbacuje tužba u odnosu na tog tuženika, a tužitelja, unatoč odbacivanju tužbe, poziva da uredi tužbu označavanjem nasljednika tog tuženika.
16. U "uređenoj" tužbi od 10. veljače 2022. tužitelj je, doduše, naveo adresu za tuženika ČS, te kao navodnog nasljednika FS, bez dokaza za tu činjenicu, označio tuženika MS iz [adresa], ali je tužba i dalje ostala nepotpuna u pogledu posljednjeg poznatog prebivališta, odnosno boravišta ostalih tuženika za koje tvrdi da su odsutni i nepoznata boravišta, te nerazumljiva u činjeničnom dijelu zbog svih naprijed navedenih razloga.
17. O takvoj tužbi sud ne može meritorno raspravljati, a, suprotno pravnom shvaćanju žalitelja, ne može ni donijeti presudu zbog ogluhe u odnosu na one tuženike koji nisu odgovorili na tužbu, odnosno presudu na temelju priznanja u odnosu na one tuženike koji su priznali tužbeni zahtjev, jer nisu ispunjene pretpostavke iz članka 331.b stavka 1. točke 2) i stavka 2. ZPP, odnosno članka 331. stavka 2. ZPP, već je prvostupanjski sud prije dostave tužbe tuženicima na odgovor, po odredbi članka 281. ZPP, trebao pozvati tužitelja da dopuni i uredi tužbu uz upozorenje na posljedice iz članka 109. ZPP. Tužitelj prije svega u tužbi treba navesti barem posljednje poznate adrese tuženika za koje tvrdi da su odsutni i nepoznatog boravišta, a potom i navesti činjenice temeljem kojih bi se mogla ispitati pasivna legitimacija tuženika, u koje činjenice spada i odnos između tuženika i osoba koje su kao vlasnici predmetnih nekretnina upisani u zemljišne knjiga, te predložiti konkretne dokaze navodeći na koju okolnost svaki pojedini dokaz predlaže, pri čemu je na tužitelju i obveza dokazivanja eventualnog pravnog slijeda između tuženika i osoba koje su kao vlasnici predmetnih nekretnina upisane u zemljišnim knjigama, ukoliko se na pravni slijed poziva, a dužan je predložiti dokaze i na okolnost da su nekretnine označene u zemljišnim knjigama kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], kako tvrdi, istovjetne katastarskim česticama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].
18. Tek ukoliko tuženik u roku koji mu sud ostavi dopuni i uredi tužbu na opisani način moguće je po istoj dalje postupati, pri čemu je prvostupanjski sud dužan sa tužiteljem raspraviti pravnu osnovu na kojoj tužitelj temelji svoj zahtjev, kako bi odlučio koje će dokaze izvesti u postupku, Već sad treba napomenuti kako se u situaciji ukoliko tužitelj tvrdi da je vlasništvo predmetnih nekretnina stečeno dosjelošću nužnim ukazuje eventualno predložene svjedoke na tu okolnost saslušati na mjestu spora, uz identifikaciju predmetnih nekretnina, kako bi se otklonila svaka dvojba o kojim nekretninama svjedoci iskazuju. Obzirom na, za sada, krajnje oskudan činjenični supstrat tužbe, treba naglasiti kako je u činjeničnom dijelu također bitno utvrditi kada je eventualna dosjelost počela teći, kada je majka tužitelja umrla, ako je umrla, te tko su njeni pravni sljednici, pri čemu je teret dokazivanja tih činjenica na tužitelju.
19. Zbog izloženih razloga, odlučne činjenice u ovom postupku ostale su nepotpuno utvrđene, pa je po odredbi članka 370. ZPP riješeno je kao u izreci.
20. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud provesti novi prethodni postupak (članak 377. stavak 1. ZPP), pozvati tužitelja da dopuni i uredi tužbu prema izloženim pravnim shvaćanjima i uputi ovog suda, i tek ukoliko isti po tom rješenju postupi, takvu tužbu dostaviti tuženicima, a u slučaju spora, raspraviti i utvrditi činjenice na koje je ukazano i ovisno o tim utvrđenjima donijeti novu odluku o zahtjevu tužitelja.
Split, 25. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Marko Pribisalić
