Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-2/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Emiru Čustoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Pero Tolić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ines Milić, odvjetnica u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj Psp-31/16-54 od 19. listopada 2023., 25. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbijaju se žalbe kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu broj Psp-31/16-54 od 19. listopada 2023.

II Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I.Utvrđuje se da je tuženik KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], zasmetao tužiteljicu UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilom preko čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 459/2) i čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 459/5) k. o. [katastarska općina] do nekretnine tužiteljice označene kao 5774 (stara oznaka čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] time što je u periodu od 1. veljače 2016. g. do 18. veljače 2016. g. sagradio betonski zidić te postavio metalne ogradne stupove uzduž zapadne, južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i time onemogućio tužiteljici pristup kako pješice, tako i vozilom do njene nekretnine na kojoj se nalazi sagrađena kuća i garaža, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se tuženiku nalaže u roku od 8 dana uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da ukloni metalne ogradne stupove na dijelu nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzduž zapadne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označene u skici izmjere vještaka Ante Duvančića od 13. rujna 2018. g. na crti koja spaja točke A, B i C, te se tuženiku zabranjuje takvo i slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće,

dok se u preostalom dijelu, kojim je tužiteljica zatražila utvrđenje da je tuženik počinio smetanje njenog posjeda prava stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilom postavljanjem metalnih ogradnih stupova uzduž južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kojim je zatraženo da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da ukloni metalne ogradne stupove na dijelu nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzduž južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na crti između točaka C, D, F i G te da se tuženiku takvo smetanje zabrani ubuduće, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II.Ne dopušta se preinaka tužbe izvršena u podnescima od 20. lipnja i 31. kolovoza 2023. g. u dijelu kojim je tužiteljica zatražila sudsku zaštitu radi novih činova smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaska putem pješice i motornim vozilom: rušenjem sagrađenog betonskog zida i ostavljanjem ostataka tog zid kao prepreku za prolazak i gradnjom žičane ograde tako da postoji visinska razlika i postavljanjem metalne ograde s bodljikavom žicom na vrhu ograde.

III.Dužan je tuženik u roku od 8 dana naknaditi tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 653,67 EUR/4.925,04 kn1 sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 19. listopada 2023. g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena."

2. Tužiteljica pobija odbijajući dio rješenja (dio točke I) i točku II kojom nije dopuštena preinaka tužbe zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23

– u daljnjem tekstu: ZPP) te predlaže drugostupanjskom sudu da preinači pobijani dio rješenja, a podredno da ga ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

4. Tuženik je odgovorio na žalbu tužiteljice.

5. Protiv dosuđujućeg dijela točke I izreke rješenja i odluke o parničnim troškovima (točka III izreke) tuženik je podnio žalbu zbog svih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP- a. Predlaže preinačiti rješenje u skladu sa žalbenim navodima, a podredno ga ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

6. Žalba je pravovremena i dopuštena.

7. Na žalbu nije odgovoreno.

8. Žalbe nisu osnovane.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda stvarne služnosti puta (staze) i kolnika na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 459/2) i čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 459/5) sve k. o. [katastarska općina].

10. Tužiteljica tvrdi da ima posjed prava stvarne služnosti prolaska pješke i motornim vozilom preko nekretnina tuženika i to čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik smetao u posjedu tako što je sagradio betonski zidić i postavio metalne ogradne stupove uzduž zapadne, južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i time onemogućio pristup tužiteljici do njezine nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Prvostupanjski sud nije dopustio preinaku tužbe izvršenu podnescima tužiteljice od 20. lipnja 2023. i 31. kolovoza 2023. u dijelu kojim je tužiteljica zatražila sudsku zaštitu radi novih činova smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaskom pješice i motornim vozilom s tim da je čin smetanja bio rušenje zida i ostavljanje ostataka tog zida na način da predstavljaju prepreku za prolazak i gradnja žičane ograde.

12. Za donošenje odluke o preinaci tužbe, s obzirom da je parnični postupak pokrenut 28. veljače 2016., mjerodavna je odredba članka 190. stavak 1. ZPP-a kojom je bilo propisano da se tužba može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, s tim da nisu postojale iznimke. Iznimke su uvedene Novelom ZPP-a iz 2019., koja se ne primjenjuje u ovom postupku. Preinaka tužbe kojom je tužiteljica tražila pružanje posjedovne zaštite zbog novih činova smetanja, koji su se dogodili nakon zaključenja prethodnog postupka, nije dopuštena, pa je prvostupanjski sud opravdano odlučio kao pod točkom II izreke pobijanog rješenja.

13. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da preciziranje tužbenog zahtjeva navođenjem novih katastarskih oznaka koje su stupile na snagu 6. kolovoza 2019. te označavanje spornog dijela nekretnine slovima, ne predstavljaju preinaku u smislu odredbe članka 191. ZPP-a.

14. Dakle, žalba tužiteljice protiv točke II izreke pobijanog rješenja nema svoga opravdanja.

15. Prvostupanjski sud je izvedene dokaze valjano analizirao i cijenio, te je na temelju takve (pravilne) ocjene dokaza utvrdio:

- da je tužiteljica prolazila pješice i vozilom preko nekretnina tuženika oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da bi došla do svoje nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuću i garažu sa okućnicom;

- da je širina puta 3 metra koji se proteže preko nekretnina tuženika i susjedne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da je dio puta što se nalazi na nekretninama tuženika na grafičkom prikazu (l.s.61) označen slovima A, B, B1, K, N, O, F1, P, R i S;

- da je tuženik izgradio zidić između točaka A, B i C i da su zidić i stupovi smetali tužiteljici da pristupi garaži, ali da joj nisu smetali stupovi postavljeni između točaka C, D, E i F jer se radi o točkama izvan trase puta.

16. Primjenjujući na utvrđeno činjenično stanje odredbu članaka 10. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) kojom je propisano da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), zbog čega se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe ZV-a o posjedu stvari, odredbu članka 16. ZV-a koja regulira stjecanje posjeda prava stvarne služnosti jednostranim i dvostranim činom, pa je između ostalog, stavkom 1. tog članka određeno da se posjed afirmativne stvarne služnosti osniva kada neposredni posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi morao trpjeti, a to ipak trpi i odredbu članka 21. stavak 1. ZV-a kojom je priznato pravo na zaštitu posjeda, prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica posjednica prava služnosti staze i kolnika i da je tuženik smetao u posjedu izgradnjom zida i postavljanjem ogradnih stupova na dijelovima nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to uzduž zapadne, južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene slovima A, B i C, pa je tuženiku naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem metalnih ogradnih stupova te mu zabranio ubuduće takvo i slično smetanje posjeda, dok je odbio pružiti posjedovnu zaštitu uklanjanjem zidića i ograde između točaka C, D, E i F označenih na grafičkom prikazu sudskog vještaka (l.s. 61) jer se put nije protezao tim dijelom nekretnine.

17. Za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke sud je dao jasne i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u pitanje navodima žalbi.

18. O žalbi tužiteljice.

19. Tužiteljica ističe „da odbijeni dio tužbenog zahtjeva također predstavlja fizičke prepreke koje onemogućavaju tužiteljicu u posjedu prava stvarne služnosti puta“, pa zbog toga smatra da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a

19.1. Nije počinjena povreda odredaba parničnog postupka na koju ukazuje tužiteljica jer je prvostupanjski sud utvrdio da se put nije protezao tim dijelom nekretnine. U biti prvostupanjski sud je odbio taj dio zahtjeva jer je smatrao da tužiteljica nema posjed prava služnosti na tom dijelu nekretnine.

20. U odnosu na žalbene navode koji se tiču odluke prvostupanjskog suda o nedopuštanju preinake valja ponoviti da preinaka tužbe nije dopuštena nakon zaključenja prethodnog postupka. Razlozi koje je naveo prvostupanjski sud su dostatni i prihvatljivi i ovom sudu, a o preinaci ovaj sud se očitovao u točkama 11., 12. i 13. obrazloženja.

21. O žalbi tuženika.

22. Tuženik opširno napada činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja se tiču postojanja posjeda prava stvarne služnosti tvrdeći da je sud pogrešno ocijenio provedene dokaze. Međutim, ti navodi nemaju utemeljenja u stanju spisa. Prvostupanjski sud je savjesno i brižljivo ocijenio provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi. Zaključak o postojanju posjeda prava stvarne služnosti prvostupanjski sud temelji na iskazu tužiteljice i svjedoka EF (sin tužiteljice), ali i činjenici da je u predmetu koji se vodio pred prvostupanjskim sudom pod brojem P-2020/10 po tužbi tužitelja GF (prednika tužiteljice) i DF protiv tuženika HF pravomoćno utvrđeno da tužitelji imaju pravo služnosti prolaza pješice i motornim vozilom na susjednoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnom dobru koja se proteže od sjevera prema jugu uzduž cijele zapadne međe površinom koja je označena u dopuni nalaza i mišljenja vještaka Zvonimira Rubića od 19. studenog 2010. žutom bojom i omeđena slovima B, C, J, K i B, pa je logično da se tužiteljica nastavila kretati prema svojoj garaži pješice i motornim vozilom preko susjednih nekretnina, tj. nekretnina koje su predmet ovog spora. U protivnom ne bi bilo nikakvog smisla postojanje takve služnosti na susjednoj nekretnini a bez da se put završi do garaže tužiteljice.

23. Protivno shvaćanju tuženika izreka rješenja je dovoljno određena da bi mogla poslužiti kao ovršna isprava. Ne postoji proturječje u točki I izreke jer je sud prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na zid izgrađen uzduž zapadne, južne i istočne međe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu je naloženo da ukloni metalne ograde označene u skici izmjere na crti koja spaja točke A, B i C, dok je odbijen u dijelu koji se traži uklanjanje na crti između točaka C, D, F i G. Tužbeni zahtjev prihvaćen je na dijelu nekretnine kojim se protezao put, na kojem je tužiteljica imala posjed prava služnosti, a odbio u dijelu na kojem nije postojao posjed prava služnosti (razlozi navedeni u točkama 16. i 19.1. obrazloženja).

24. Pravilno je naloženo tuženiku platiti parnične troškove tužiteljici oslonom na odredbu članka 154. stavak 5. ZPP-a jer tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi. Tuženik ne navodi zbog čega pobija odluku o troškovima, a tužiteljica ju i ne pobija.

25. Zahtjevi za naknadu troškova žalbenog postupka su odbijeni jer su i žalbe stranaka odbijene kao neosnovane.

26. Radi izloženog riješeno je kao u izreci.

Dubrovnik, 25. lipnja 2025.

Sudac:

Emir Čustović