Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 2245/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2245/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja J. L. iz B., OIB: ..., II-tužitelja A. L. iz B., OIB: ... i III-tužiteljice J. K. iz Z., OIB: ..., svi zastupani po punomoćniku A. V., odvjetniku u Z., protiv I-tuženika B. L. iz B., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku M. P., odvjetniku u Z., II-tuženice M. N. iz S., OIB: ..., III-tuženika K. N. iz S., OIB: ..., IV-tuženice D. N. iz S., OIB: ..., V-tuženice M. Š., iz B., OIB: ..., VI-tuženice S. B. iz Z., OIB: ..., VII-tuženika B. L. iz B., OIB: ..., VIII-tuženika D. L. iz S., OIB: ..., IX-tuženika Z. L. iz R., OIB: ...,  X-tuženice M. Z. iz B., OIB: ..., XI-tuženika Š. Š. iz B., OIB: ..., XII-tuženice A. G. iz Z., OIB: ..., X.-tuženika T. L. iz Z., OIB: ..., X.-tuženika V. L. iz B., OIB: ..., XV-tuženika I. K. iz B., OIB: ..., XVI-tuženika J. L. iz B., OIB: ..., i XVII-tuženika M. E. iz B., OIB: ..., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu I-tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj -809/2022-2 od 8. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1463/19 od 10. kolovoza 2021., na sjednici održanoj 30. kolovoza 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije.

 

 

 

Obrazloženje

1. I-tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj -809/2022-2 od 8. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1463/19 od 10. kolovoza 2021., navodeći da su mu osobito teškim povredama odredaba parničnog postupka i pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom, sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na nepristrano i pravično suđenje (čl. 29. Ustava Republike Hrvatske - „Narodne novine“, broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 - dalje: Ustav) te u tom smislu pravo na obrazloženu odluku. Traži troškove sastava prijedloga za dopuštenje revizije.

 

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

3.1. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da I-tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na koje ukazuje u prijedlogu.

3.2. Naime, pravo stranke na obrazloženu sudsku odluku neizostavan je aspekt prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija). Obveza suda na obrazlaganje odluke i pažljivog ispitivanja navoda stranke ima osobitu važnost i to ne samo kad je u pitanju korištenje prava na djelotvoran pravni lijek (članak 18. Ustava), već i iz razloga što predstavlja povredu časti i dostojanstva subjekata o čijim se pravima i obvezama odlučuje. Međutim, ovaj sud u tvrdnjama o arbitrarnosti pobijane drugostupanjske odluke ne nalazi da bi se o povredi takve naravi i intenziteta radilo da bi za posljedicu imalo povredu temeljnih prava. Naime, arbitrarnim se može ocijeniti pojedinačni akt pri čijem je donošenju njegov donositelj bez razboritih ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili je mjerodavni propis pogrešno protumačio i primijenio, na način i u mjeri koja konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim. Iz osporenih presuda razvidno je da je prvostupanjski sud proveo postupak i izveo dokaze na način utvrđen mjerodavnim postupovnim zakonskim odredbama. Također je razvidno da je I-tuženik bio u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu uz odgovarajuću stručnu pomoć te poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati pravne lijekove, dok je osporena odluka donesena u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno stajalište i primjenu zakona drugostupanjski sud obrazložio je na valjan i prihvatljiv način, pri čemu se I-tuženiku ukazuje da drugostupanjski sud u smislu čl. 375. ZPP treba ocijeniti one žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenog dužnosti.

 

3.3. Budući da I-tuženik navodeći bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kao razlog povrede prava na pravično suđenje, pokušava dovesti u sumnju pravilnost zaključaka drugostupanjskog suda o pravno odlučnim činjenicama,  riječ je o pokušaju pobijanja drugostupanjske presude iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Dakle, navodi I-tuženika, kojima pokušavajući prigovoriti pravilnosti pobijane presude vrši preocjenu izvedenih dokaza, sadržajno su prigovori činjenične naravi i kao takvi nedopušteni u revizijskom stupnju postupka. Nadalje, I-tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije još jednom nastojeći iskazati svoje nezadovoljstvo pravomoćnim ishodom sudskog postupka samo uopćeno navodi da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo zbog čega također smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a da pri tome izrijekom, a niti opisno ne ukazuje zbog čega smatra da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, pa se takav neargumentirani prigovor ne može ispitati i ocijeniti. Dakle, I-tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno gore navedeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo.

 

4. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješiti kao u izreci.

 

Zagreb, 30. kolovoza 2023. 

 

                                                                   Predsjednik vijeća:                                                                                                  Đuro Sessa, v.r.

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu