Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-658/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milka Samboleka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi, protiv tuženika ŠZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupani po punomoćnici Marini Gregurić-Bekić, odvjetnici u Požegi, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-108/2024-11 od 7. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 25. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-108/2024-11 od 7. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom, u točci I. izreke, odbijen zahtjev tužiteljice kojim je zahtijevala utvrđenje da je stekla pravo vlasništva na zk.č.br. 241 od 5863 m[2] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] kao i zahtjev za ovlaštenje na uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini uz nalog tuženicima da trpe uknjižbu brisanja svog prava vlasništva. Osim toga, odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka od 721,88 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 7. travnja 2025. do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači „u smislu žalbenih navoda“.

3. Tuženici su u odgovoru na žalbu žalbene navode ocijenili promašenima tvrdeći da je prvostupanjski sud poštivao odredbe parničnog postupka te da je pobijana odluka pravilna i zakonita jer da je sud prvog stupnja na pravilno utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo. Zbog toga predlažu odbiti žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Drugostupanjski je sud u povodu žalbe tužiteljice na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. Ispitujući na taj način pobijanu presudu ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Iako tužiteljica u žalbi navodi da je podnosi „iz svih žalbenih razloga“, povrede odredaba parničnog postupka u žalbi nije određeno naznačila (niti sadržajno na njih upućuje), a ovaj sud nije ovlašten ispitivati je li u postupku i u donošenju pobijane presude počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, osim onih na koju pazi po službenoj dužnosti, a koje, kako je navedeno u prethodnoj točci ovog obrazloženja, nisu počinjene

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini zk.č.br. 241 od 5863 m[2] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]. Taj se zahtjev temelji na tvrdnji tužiteljice da je vlasništvo te nekretnine stekla na temelju ugovora o zamjeni koji su zaključili prednici stranaka 1984. kao i na tvrdnji da su se ispunili zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću.

9. Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne i onih koje je utvrdio pregledavanjem isprava te saslušanjem tuženika i svjedoka, prvostupanjski je sud utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je zk.č.br. 241 od 5863 m[2] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo tuženika na ravne dijelove

[katastarska općina]

- da je zk.č.br. 241 nove oznake od 5863 m[2] odgovara česticama stare oznake 725/4 od 320 čhv i 735/1 od 1037 čhv

- da je uknjiženi vlasnik čestica stare oznake 725/4 od 320 čhv i 735/1 od 1037 čhv k. o. [katastarska općina] bio otac i pravni prednik tuženika JZ

- da je stara k. č. br. [katastarska čestica] od 320 čhv dio nove k.č.br. 241od 5863 m[2]

- da su tuženici osobno i putem svojih prednika u neprekidnom i mirnom posjedu sporne k. č. br. [katastarska čestica] od 5863 m[2] , uključivo i njezinog dijela koji odgovara staroj k. č. br. [katastarska čestica] od 320 čhv od barem šezdesetih godina prošlog stoljeća

- da su tuženici i njihov prednik u katastru zemljišta evidentirani kao posjednici predmetne nekretnine od 1967.

- da Republika Hrvatska niti njezin prednik PPK Kutjevo nisu (bili) u posjedu predmetne nekretnine

- da Republika Hrvatska niti njezin prednik PPK Kutjevo u katastru zemljišta nisu (bili) evidentirani kao posjednici sporne zk.č.br. 241 od 5863 m[2] niti njezinog dijela koji odgovara staroj k. č. br. [katastarska čestica] od 320 čhv

- da je stara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do 1984. (kada je nakon provedene eksproprijacije izmijenjena površina na 320 čhv (1151 m[2] )) imala površinu 911 čhv (3277 m )

- da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 320 čhv od 1984. ostala upisana u posjedovnom listu na ime oca i pravnog prednika tuženika JZ

- da je predmet zamjenbenog ugovora koji je 24. listopada 1984. sklopljen između PPK Kutjevo, pravnog prednika tužiteljice, i JZ, oca i pravnog prednika tuženika, bila k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 911 čhv.

10. Na temelju tako utvrđenih činjenica sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću jer tužiteljica niti njezin pravni prednik nisu (bili) u posjedu sporne nekretnine niti dijelova od kojih je nastala.

11. S obzirom na to da odlučnu činjenicu da nije u posjedu sporne nekretnine tužiteljica u žalbi ne osporava, neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Na pravilnost pobijane presude ne utječu žalbeni navodi kojima tužiteljica osporava zakonitost, istinitost i poštenost posjeda tuženika. To stoga što su tuženici uknjiženi suvlasnici predmetne nekretnine. Kvaliteta posjeda odlučna je za posjednike koji, poput tužiteljice u tužbi, tvrde da su samostalnim posjedovanjem nekretnine kroz zakonom predviđeno vrijeme stekli vlasništvo tuđe nekretnine po samom zakonu. Kako u ovom predmetu tužiteljica (a ne tuženici) tvrdi da je stekla vlasništvo dosjelošću, za ocjenu osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću odlučna bi bila kvaliteta njezinog posjeda, a ne posjeda tuženika. Ta kvaliteta u postupku nije ispitivana jer je utvrđeno da tužiteljica kao niti njezin pravnik prednik nije (bila) u posjedu predmetne nekretnine pa je ocjena kvalitete tog posjeda bespredmetna. S obzirom da je samostalni posjed tuđe nekretnine osnovna pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću pravilno je sud prvog stupnja primijenio članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014., dalje: ZV) kada je odbio tužiteljičin zahtjev za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Neosnovani su i žalbeni navodi kojima tužiteljica dovodi u pitanje pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja o odbijanju zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva zbog tvrdnje da je spornu nekretninu njezin pravni prednik stekao na temelju ugovora o zamjeni zaključenog s pravnim prednicima tuženika 1984.

13. S obzirom na to da tužiteljica temelji zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na ugovoru o zamjeni sklopljenim 1984., na predmet spora primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/1980., 36/1990., "Narodne novine" br. 53/1991. i 91/1996., dalje: ZOVO) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora. Odredba članka 33. ZOVO-a propisuje da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u javnu knjigu pa tužiteljica može steći vlasništvo temeljem valjanog ugovora o zamjeni tek nakon što se uknjiži u zemljišne knjige. Kod nesporne činjenice da u pogledu predmetne nekretnine nije izvršen upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist tužiteljice, uz pravilnu primjenu navedenog propisa tužbeni zahtjev je pravilno odbijen. Stranka koja je sklopila valjani ugovor o zamjeni nekretnine ne stječe samim time vlasništvo nekretnine ako se nije upisala u zemljišne knjige pa sve do tog upisa ne može zahtijevati da je se kao ugovornu stranu ugovora o zamjeni utvrdi vlasnicom nekretnine. Takvo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u primjerice Rev 2429/2010-2 od 23. studenog 2011., Rev 830/2012-3 od 18. rujna 2013., Rev 32/2011-3 od 18. svibnja 2011.

13.1. Osim toga i neovisno o tome, iz isprava koje su u spisu proizlazi da je predmet zamjene bila k. č. br. [katastarska čestica] od 911 čhv, ali da zk.č.br. 241 od 5863 m[2] koju tužiteljica (u cijelosti) svojata tužbom, dijelom odgovara staroj k. č. br. [katastarska čestica] od svega 320 čhv (1151 m[2] ) nastalom promjenom površine nakon eksproprijacije. Drugim riječima, iz dostupnih isprava ne bi proizlazila istinitost tužbenog navoda da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] od 911 čhv koja je bila predmet razmjene danas nosi oznaku zk.č.br. 241 od 5863 m[2] .

13.2. Za ocjenu osnovanost tužbenog zahtjeva koji se odnosi na nekretninu zk.č.br. 241 od 5863 m[2] k. o. [katastarska općina] neodlučna je činjenica da je u odvojenom postupku koji se pred sudom prvog stupnja vodio pod poslovnim brojem P-112/2022 odlučeno o vlasništvu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] od 1189 čhv k. o. [katastarska općina].

14. Žalba ne sadrži razloge zbog kojih se pobija odluka o troškovima postupka niti su u donošenju te odluke počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

15. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom kao niti one ne koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, uz primjenu članka 368. stavka 1. ZPP-a odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

16. Stranke nisu zahtijevale naknadu troškova žalbenog postupka pa o tim troškovima nije odlučivano.

U Varaždinu 25. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer