Pristupanje sadržaju
1 Poslovni broj: UsI-2764/22-5
Poslovni broj: UsI-2764/22-5
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice D. G. iz Z., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi naknade za tjelesno oštećenje, 30. kolovoza 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/22-01/03204575183, URBROJ: 341-99-05/3-22-3656, broj spisa: 756971 od 29. srpnja 2022.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/22-01/03204575183, URBROJ: 341-99-05/3-22-3656, broj spisa: 756971 od 29. srpnja 2022. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja zavoda, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 141-06/22-01/03204575183, URBROJ: 341-25-05/3-22-65087, broj spisa: 1081859 od 17. svibnja 2022., kojim je tužiteljici pod točkom I. izreke utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 100%, a pod točkom II. odbijen je zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da traži od suda da joj kao 100% invalidu i slijepoj osobi odobri naknadu koja joj pripada da si može platiti bolje i kvalitetnije povećalo, kao i svakodnevne potrebe, jer bi pravo i pravda trebale biti iste stvari, te se njena medicinska dokumentacija nalazi u pravnoj službi tuženika, a ona je u mirovini pod ovrhom.
3. Iz tužbenih navoda proizlazi da predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i prizna joj pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, poziva se na pribavljene nalaze i mišljenja stručnih tijela vještačenja, te na odredbu članka 61. Zakona o mirovinskom osiguranju i Listu oštećenja organizma, te na Uredbu o metodologiji vještačenja, a prema kojim propisima tužiteljici ne pripada pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
5. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Sud je spor riješio bez održavanja usmene i javne rasprave na temelju ovlaštenja iz članka 36. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21), jer tužiteljica osporava primjenu prava i u tužbi nije izričito zatražila održavanje rasprave.
8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.
9. Prema podacima spisa predmeta, tužiteljici nije priznato pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje od 100%, a obzirom da je prema nalazu i mišljenju Vijeća vještaka Zavoda od 9. svibnja 2022. tjelesno oštećenje od 6. svibnja 2022. nastalo zbog bolesti, a tuženik je pribavio nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda od 27. srpnja 2022. koje je zaključilo da su u prvostupanjskom postupku postotak tjelesnog oštećenja i uzrok pravilno utvrđeni, pa sukladno članku 61. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) nema mogućnosti za usvajanje tužiteljičinog zahtjeva.
10. Odredbom članka 61. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
11. Prema ocjeni suda, u konkretnom slučaju nije sporno da tužiteljica sukladno Listi oštećenja organizma Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17., 56/18 i 16722) ima invaliditet od 100% zbog velikog smanjenja vida oba oka, te u žalbi i sama navodi da vidi samo na lijevo oko i to uz pomoć povećala, ali tužiteljica ne osporava da je uzrok invalidnosti bolest.
12. Slijedom navedenih činjenica i dokaza, u konkretnom slučaju su i prvostupanjsko tijelo i tuženik imali osnove odbiti zahtjev i žalbu tužiteljice u upravnoj stvari priznavanja prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja sukladno prethodno citiranom članku 61. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju.
13. Naime, tužiteljica pogrešno smatra da zbog svog nespornog invaliditeta ispunjava zakonske uvjete za priznanje prava na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, obzirom da takva naknada pripada osobama kod kojih je tjelesno oštećenje od minimalno 30% nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a koji zakonski uvjeti za priznanje navedenog prava u tužiteljičinom slučaju nisu ispunjeni.
14. Iz navedenih razloga, sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.
15. Tužiteljici se napominje da se može obrati prvostupanjskom tijelu radi priznanja prava na nužno ortopedsko pomagalo u smislu boljeg i kvalitetnijeg povećala, ukoliko ispunjava uvjete za dodjelu takvog ortopedskog pomagala.
16. Stoga je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci presude.
U Zagrebu 30. kolovoza 2023.
Sutkinja:
Tamara Bogdanović, univ. spec., v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.