Poslovni broj: Us I-488/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Tamare Taraš kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ-VRDOLJAK & PARTNERI d.o.o., Split, Sukojišanska 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, nakon javne i usmene rasprave zaključene 18. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 24. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-361-03/25-02/6, Urbroj: 531-03-4-25-2 od 7. veljače 2025. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Sinju, Klasa: UP/I-361-03/24-01/000055, Urbroj: 2181/1- 11/05/15-24-0018 od 25. studenog 2024. te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 11. ožujka 2025. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-361-03/25-02/6, Urbroj: 531-03-4-25-2 od 7. veljače 2025., tužitelj u bitnom navodi kako osporeno rješenje nije pravilno ni zakonito jer činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Prvenstveno se ističe kako tužitelju nije omogućeno sudjelovanje u prvostupanjskome postupku, a radi čega je i prvostupanjsko rješenje nezakonito, koje je stoga u suprotnosti s odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku jer tužitelju nije omogućeno izjašnjavanje o bilo kojoj činjenici, okolnosti ili pravnom pitanju koje je važno za rješavanje ove upravne stvari, a evidentno je kako odluka ima negativan učinak na pravne interese stranke. Istim rješenjem povrijeđeno je i jedno od osnovnih načela Zakona o općem upravnom postupku, tj. načelo saslušanja stranke, uz to pobijano rješenje je u protivnosti s člankom 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku jer isto ne sadrži točno utvrđeno činjenično stanje tj. nema valjanih razloga koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza i ne vidi se čime se prvostupanjsko tijelo vodilo pri donošenju odluke. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako bi zahtjev za obnovu postupka navedene građevinske dozvole bio podnesen od neovlaštene osobe jer imenovani nije priložio dokaz da ima stvarno pravo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja graniči sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, navedeno nije točno jer stvarni i pravni izvanknjižni vlasnik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina neposredno graniči sa predmetnom nekretninom je tužitelj koji je pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva za predmetnu nekretninu koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu, Stalnom službom u Sinju pod poslovnim brojem P-1192/23. Samim time što je tužitelj pokrenuo pred nadležnim sudom postupak radi utvrđenja prava vlasništva, isti je dokazao da ima pravni interes na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je stoga tužitelju trebalo biti omogućeno sudjelovanje u predmetnom postupku, a što mu nije omogućeno, pa je stoga ovaj prijedlog za obnovu postupka osnovan. Osim toga, ističe se kako je prvostupanjsko tijelo trebalo pozvati tužitelja da dostavi dokaz o pravnom interesu u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no to tijelo je samo odbacilo zahtjev, radi čega također pobijana odluka nije zakonita. Pored toga, iz samog stanja na terenu jasno je kako upravo tužitelj vlasnik nekretnine i kuće koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te ista predstavlja obiteljsku kuću tužitelja, a što je notorna činjenica koju svi žitelji [adresa] znaju, stoga je trebalo omogućiti tužitelju sudjelovanje u predmetnom postupku, posebno kada se uzme u obzir kako se predmetna kuća zainteresirane stranke za koju je dozvoljena rekonstrukcija nalazi na udaljenosti od manje od 2 metra od obiteljske kuće ĆH, što je protivno svim zakonskim i podzakonskim odredbama. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a pored toga tužitelj je predložio i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, u bitnom navodi kako je tužba tužitelja neosnovana i predlaže sudu istu odbiti kao neosnovanu. Prilikom parcelacije nekretnine tadašnje oznake 3727 k. o. [katastarska općina] u površini od 11587 m2, koja je u suvlasništvu 60 osoba u raznim suvlasničkim dijelovima od kojih je njegov djed upisan kao suvlasnik za površinu od 2418 m2, nastala je nova nekretnina na kojoj je izgrađena kamena kuća od prije 70 godina i koja sada nosi oznaku 3727/2 u površini od 382 m2. Prilikom parcelacije bio je prisutan tužitelj i dao svoju suglasnost i potpis za navedenu parcelaciju, te su tom prilikom dogovorili i utvrdili granicu između njegovog i tužiteljevog stambenog objekta koja površina je bila širine 6 m na način da su podijelili prostor, tj. svakome po 3 metra uz svoju stranu objekta. Također su se dogovorili da na zidu njegove kuće koji se nalazi do tužiteljeve kuće nema nikakvih otvora, što je i učinjeno. Nakon toga je u sudskom pojedinačnom ispravnom postupku koji je počeo 31. kolovoza 2021. započeo utvrđivanje prava vlasništva, te nakon dovršetka postupka 18. kolovoza 2022. ishodio je vlasnički list za kuću i dvorište oko i ispred kuće. Za navedenu č. zem. [katastarska čestica] ishodio je potvrdu da je izgrađena prije 1968., te da je svu dokumentaciju i suglasnosti koje su bile potrebne za izdavanje građevinske dozvole dostavio Splitsko-dalmatinskoj županiji, Upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeku u Sinju, te ishodio građevinsku dozvolu koja je postala pravomoćna i počeo sa radovima na adaptaciji kuće. Napominje da je najprije oko cijele svoje nekretnine sagradio betonski zid i sve ogradio, kao i da je sve legalno napravio i jedini na toj nekretnini ima vlasnički list i građevinsku dozvolu. Nakon toga su počeli problemi, kćeri tužitelja počele su sa uznemiravanjem, smetala im je buka oko izvođenja radova, smetao im je dim iz dimnjaka i dr., dok tužitelj osobno nikada nije imao nikakvih primjedbi. Međutim, kako je on upisan kao suvlasnik naveden je kao tužitelj, a ne kćeri tužitelja. Točno je da je tužitelj pokrenuo postupak pred Stalnom službom u Sinju tužbom radi utvrđenja prava vlasništva zemljišta na kojem je izgrađena njegova stambena kuća u kojoj živi. Isti je parcelirao dio od nekretnine koja sada nosi oznaku 3727/6 u površini od 1263 m2, a tužitelj je stvarni vlasnik i posjednik 1/4 od 130 m2, a tužbom traži 465 m2, što znači da će mu se svi suvlasnici (kao i njegov otac te njegova braća koji su sada nasljednici iza djeda) usprotiviti jer on nema toliko površine, a uzima više nego što ima. Nitko mu neće osporiti stambenu kuću i samo zemljište koje služi upotrebi iste, ali nikada neće dobiti vlasnički list za traženu površinu. Stambena kuća u kojoj živi tužitelj nije ucrtana u katastarskoj mapi i ista nema građevinsku dozvolu. Parnični postupak započeo je 29. ožujka 2023., znači godinu dana nakon što je on pribavio svu dokumentaciju, ishodio građevinsku dozvolu, počeo sa radovima i dosta toga napravio. Građevinsku dozvolu je ishodio legalno i prema zakonu, te predlaže sudu odbiti tužitelja sa tužbom, jer je ista neosnovana.

4.U sporu je održana rasprava 18. lipnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilogom, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe od 30. travnja 2025. zajedno s prilozima, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da se pribavi i pregleda spis Općinskog suda u Splitu, Stalne služba u Sinju pod poslovnim brojem P-1192/23, da se tužitelja u ovom sporu sasluša u svojstvu stranke te da se obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, prvostupanjskom rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Sinju, Klasa: UP/I- 361-03/24-01/000055, Urbroj: 2181/1-11/05/15-24-0018 od 25. studenog 2024. odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog izdavanjem građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/24-01/000055, URBROJ: 2181/1-11/05/15-24-0014 od 15. travnja 2024., pravomoćne 10. svibnja 2024., izdane od strane istog upravnog tijela, kao podnesen od strane neovlaštene osobe, te je rješenje donijeto pozivom na odredbu čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-361-03/25-02/6, Urbroj: 531-03-4-25-2 od 7. veljače 2025. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, odbijena je njegova žalba izjavljena protiv naprijed citiranog prvostupanjskog rješenja, u bitnom iz identičnih razloga koje je navelo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, uslijed čega je to rješenje tuženik ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li prvostupanjsko tijelo pravilno i zakonito postupilo kada je svojim rješenjem odbacilo prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog izdavanjem građevinske dozvole KLASA: UP/I-361- 03/24-01/000055, URBROJ: 2181/1-11/05/15-24-0014 od 15. travnja 2024., pravomoćne 10. svibnja 2024., kao i je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno te potom na isto primijenjeno mjerodavno materijalno pravo u pogledu odlučne činjenice i to je li tužitelj trebao biti stranka u postupku čija obnova je predložena, pa da bi bio ostvaren uvjet za obnovu postupka kakav u vidu ima odredba čl. 123. st. 1. toč. 5. Zakona o općem upravnom postupku, uslijed čega je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/091 i 110/21) propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Odredbom članka 123. stavka 1. točke 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci, ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.

Prema odredbi članka 115. stavka 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. Člankom 116. stavkom 1. Zakona o gradnji propisano je da ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, odnosno ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine na građevnoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina, stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na elektroničkoj oglasnoj ploči.

Stavkom 2. istog članka propisano je da ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s deset nekretnina ili manje, poziv za uvid u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom dostavom, osim u slučaju u kojem je takva dostava nemoguća ili neprikladna, a osobito osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznatog boravišta, odnosno sjedišta, a kojima se poziv dostavlja na način propisan stavkom 1. ovoga članka.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da je tijelo prvog stupnja svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom odredbe čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, kao i da je tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje tijela prvog stupnja u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nadalje nalazi potrebnim navesti kako iz spisa upravnog tijela dostavljenog od strane tuženika uz odgovor na tužbu, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pozivom na odredbu članka 126. stavak 1. ZUP-a, odlučilo o prijedlogu tužitelja za obnovom postupka okončanog izdavanjem građevinske dozvole KLASA: UP/I-361- 03/24-01/000055, URBROJ: 2181/1-11/05/15-24-0014 od 15. travnja 2024., pravomoćne 10. svibnja 2024., a koji prijedlog je tužitelj putem opunomoćenika podnio prvostupanjskom tijelu 15. travnja 2024. Nadalje, citirana građevinska dozvola izdana je na zahtjev ČH, zainteresirane osobe u ovom sporu, za rekonstrukciju poluugrađene zgrade stambene namjene s jednom stambenom jedinicom, 3.b skupine na građevnoj čestici oznake 3727/2 k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu sa glavnim projektom, zajedničke oznake 4623, koji je sastavni dio građevinske dozvole, glavnog projektanta ZH, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 2615. Prema podacima spisa predmeta, svoj prijedlog za obnovu postupka, tužitelj je utemeljio na odredbi članka 123. stavka 1. točka 5. ZUP-a, dok iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je to tijelo odbacilo prijedlog tužitelja jer isti nije podnesen od ovlaštene osobe, protiv kojeg rješenja je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Glede temeljnih prigovora koje tužitelj ističe u tužbi i to da su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke da se dopusti obnova postupka zbog razloga kakvog u vidu ima odredba čl. 123. stavka 1. točke 5. Zakona o općem upravnom postupku, no kako je prvostupanjsko tijelo svojim rješenjem odbacilo njegov prijedlog, a tuženik odbio njegovu žalbu izjavljenu protiv tog rješenja, time da su osporeni akti nezakoniti, za kazati je kako sud ovakve navode ne nalazi osnovanima.

17.Naime, s prethodnim u vezi, a imajući u vidu naprijed citiranu odredbu čl. 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, za navesti je da kako bi se dopustila obnova postupka potrebno je da su kumulativno ispunjeni propisani uvjeti i to da je prijedlog pravodoban, da je izjavljen od ovlaštene osobe i da je okolnost na kojoj se temelji prijedlog učinjena vjerojatnom, s tim da će nedostatak samo jednog od propisanih uvjeta rezultirat odbačajem takvog prijedloga, no prvostupanjsko tijelo zaključilo je da je tužiteljev prijedlog za obnovu postupka podnesen od neovlaštene osobe zbog čega je svojim rješenjem primjenom odredbe čl. 126. st. 1. ZUP-a odbacilo prijedlog tužitelja, s kojim stajalištem se usuglasio i tuženik kada je osporenom rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, a s kojim stajalištima je u cijelosti suglasan i ovaj sud.

18.U svezi prethodno izloženog, za kazati je kako ovaj sud zaključuje da u konkretnom slučaju tužitelj nije bio ovlašten za podnošenje prijedloga za obnovu postupka, niti je okolnost na kojoj je utemeljio prijedlog učinio vjerojatnom. Naime, s tim u vezi najprije je za navesti kako među strankama ovog spora nije prijeporno da predmetna kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči s manje od deset nekretnina, te je prema podacima upravnog spisa razvidno da je prvostupanjsko tijelo osobnom dostavom odaslalo poziv za uvid u spis predmeta vlasnicima susjednih nekretnina kojima je upisana adresa u zemljišnim knjigama i katastru, dok osobama kojima nije poznata adresa, javni poziv je bio oglašen na oglasnoj ploči od 14. ožujka 2024. do 22. ožujka 2024., te na elektroničkoj oglasnoj ploči od 13. ožujka 2024. do 21. ožujka 2024., sve u skladu s naprijed citiranom odredbom članka 116. Zakona o gradnji, što pak znači da je strankama u postupku izdavanja građevinske dozvole dana mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja kako to ima u vidu mjerodavna odredba članka 115. stavka 2. Zakona o gradnji.

19.Nadalje, u konkretnoj upravnoj stvari nije sporno ni da predlagatelj obnove postupka, ovdje tužitelj nije, a niti je u vrijeme postupka izdavanja građevinske dozvole bio upisan kao vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na predmetnoj niti na susjednim nekretninama, što potvrđuje i tužbenim navodima ističući da je pokrenuo postupak utvrđivanja prava vlasništva nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pred Općinskim sudom u Splitu, Stalnom službom u Sinju koji se vodi pod poslovnim brojem P-1192/23. Ujedno, za napomenuti je kako na temelju načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige, prvostupanjsko tijelo nije bilo dužno u trenutku provođenja upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole, utvrđivati je li ono što je u zemljišnoj knjizi upisano potpuno ili je li različito od izvaknjižnog stanja (članak 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), te je nedvojbeno da se građevinska dozvola izdaje prema stanju u zemljišnim knjigama u vrijeme izdavanja takvog akta. Uslijed izloženog, a s obzirom da je naprijed citiranom odredbom članka 115. stavkom 1. Zakona o gradnji propisano da je stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola, a tužitelj nesumnjivo nije niti jedna od tih osoba, to je pak jasno da on nije bio ovlašten na podnošenje prijedloga za obnovu postupka iz razloga što on nije bio, niti je trebao biti stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno prijedlog tužitelja odbacilo kao podnesen od strane neovlaštene osobe primjenom odredbe članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, te je i tuženik zakonito postupio kada je osporenim rješenjem odbio tužiteljevu žalbu podnesenu protiv tog rješenja, na koji način nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

20.Vezano za tužbene navode u kojima tužitelj ističe da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno pozvati ga da dostaví dokaz o pravnom interesu, kao i da je u provedenom postupku došlo do povrede njegovih procesnih prava s obzirom da mu nije omogućeno izjašnjavanje o bilo kojoj činjenici, okolnosti ili pravnom pitanju koje je važno za rješavanje ove upravne stvari, za kazati je kako sud niti ovakve navode ne nalazi osnovanima. Naime, u tom pogledu najprije je za istaknuti kako je odredbom članka 124. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka, i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku, što pak neprijeporno znači da je predlagatelj obnove već u prijedlogu za obnovu dužan iznijeti sve činjenice i okolnosti te priložiti dokaze u prilog istima s obzirom da je dužan učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka te je stoga potpuno jasno da prvostupanjsko tijelo nije imalo zakonsku obvezu pozivati predlagatelja obnove postupka na dostavu bilo kakvih dokaza. Ujedno, za nadodati je kako tužitelj kao predlagatelj obnove postupka nije učinio vjerojatnim niti jedan od razloga za obnovu postupka kakve u vidu ima odredba članka 123. ZUP-a, te je u prijedlogu za obnovu, kao razlog za obnovu postupka istaknuo da je pokrenuo postupak utvrđivanja prava vlasništva na susjednoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz kojih navoda proizlazi da je tužitelj svoj prijedlog za obnovu zapravo utemeljio na okolnosti što mu kao osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku (čl. 123. st. 1. toč. 5. ZUP-a).

21.Nadalje, u pogledu tvrdnji tužitelja da je pred prvostupanjskim tijelom došlo do povrede njegovih procesnih prava s obzirom da mu nije omogućeno izjašnjavanje o bilo kojoj činjenici, okolnosti ili pravnom pitanju koje je važno za rješavanje ove upravne stvari, za ponoviti je kako je tužiteljev prijedlog za obnovu postupka odbačen upravo iz razloga što je podnesen od strane neovlaštene osobe, dakle iz razloga što je utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 126. st. 1. ZUP-a, što znači da do obnove postupka nije ni došlo, niti se ulazilo u bilo kakvo meritorno raspravljanje u pogledu zakonitosti izvršne i pravomoćne građevinske dozvola u odnosu na koju je tužitelj podnio prijedlog za obnovu postupka, kod kojeg stanja stvari je nedvojbeno da prvostupanjsko tijelo nije bilo u obvezi saslušati tužitelja prije donošenja svog rješenja, već je svoje rješenje kojim odbacuje prijedlog tužitelja za obnovom postupka moglo donijeti primjenom odredbe čl. 126. st. 1. ZUP-a bez prethodnog saslušanja tužitelja s obzirom da je naznačenom odredbom propisano da kada nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, a ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem, kod kojeg stanja stvari je potpuno jasno da u provedenom postupku nije došlo do procesnih povreda na štetu tužitelja.

22.Konačno, vezano uz tužbene prigovore u kojima tužitelj ukazuje na manjkavost obrazloženja osporenog rješenja, za kazati je kako ovaj sud zaključuje upravo suprotno, odnosno da je obrazloženje osporenog rješenja u suglasju s mjerodavnom odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku, kojom odredbom je pak propisano da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar, to stoga što je tuženik u obrazloženju osporenog rješenja dao jasne i konkretne razloge o utvrđenom činjeničnom stanju, kao i razloge zbog kojih su žalbeni prigovori tužitelja neosnovani, s kojima je suglasan i ovaj sud, a pored toga tuženik je utvrđeno činjenično stanje doveo u vezu s mjerodavnim materijalnim pravom, pa je uslijed navedenog obrazloženje osporenog akta u cijelosti pravilno i zakonito, s tim da sud ne nalazi da bi u provedenom postupku došlo do povrede bilo kojeg od načela upravnog postupka, pa tako niti onih koje tužitelj neutemeljeno problematizira u tužbi.

23.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje tužbe tužitelja.

24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito i pravilno prvostupanjskim rješenjem odbačen tužiteljev prijedlog za obnovu postupka, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv istog, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

26.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 24. lipnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ- VRDOLJAK & PARTNERI d.o.o., Split, Sukojišanska 4, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 18. lipnja 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi ČH, iz [adresa], uz zapisnik od 18. lipnja 2025. i zapisnik o objavi,

- u spis.