REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Pakracu

Pakrac, Trg Pape Ivana Pavla II br. 1

Posl. br. P-659/2023-43.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Matiji Stokiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ines Bilandžić Arbutina, odvjetnici iz Garešnice, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženice ED, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženice ZD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Zvjezdani Drašner, odvjetnici iz Daruvara, OIB: [osobni identifikacijski broj], te protiv 3. tuženika AD, [adresa], 52. samostalnog bataljuna 15, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici iz Daruvara, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja ništetnosti i radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi, nakon javne glavne rasprave zaključene 13. svibnja 2025. u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice, te punomoćnica tuženika, na ročištu 24. lipnja 2025. uz javno objavljivanje

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi koji glase:

"Utvrđuje se da su rješenje Općinskog suda u Bjelovaru - Stalna služba Pakrac, posl. br. O-1914/2020 od 21. rujna 2020. godine i ugovor o kupoprodaji nekretnine između prodavateljica ED, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s jedne strane i kupca ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR s druge strane, od 16. 09. 2022. g. ništetni.

Nalaže se brisanje zemljišno knjižnog stanja na osnovu navedenog rješenja o rasporedu naknadno pronađene imovine te ugovora o kupoprodaji nekretnina i uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja u zemljišnim knjigama OS u Bjelovaru, Z.k. odjel Pakrac, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška], u naravi; z. k. č. br. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2. na 30240/1413720 dijela cijele nekretnine, kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Bjelovaru - Stalna služba Pakrac, posl. br. O-1914/2020, od 21. rujna 2020. godine, i ugovora o kupoprodaji nekretnine između prodavateljica ED, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s jedne strane i kupca AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR s druge strane od 16. 09. 2022. g tako da se u vlastovnici pod rednim brojem upisa 90 briše upis suvlasništva treće tuženika ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR u 30240/1413720 dijela cijelih nekretnina, uz istovremeni upis suvlasništva FD sina KD u 30240/1413720 dijela cijelih nekretnina, te se nalaže tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak, sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženicima nadoknadi parnične troškove, i to:

- 1. tuženici ED, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženici ZD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 1.475,00 (tisuću-četiristo-sedamdeset-pet) EUR,

- 3. tuženiku AD, [adresa], 52. samostalnog bataljuna 15, OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 1.937,50 (tisuću-devetsto-trideset-sedam eura i pedeset centi) EUR,

sve za zakonskim zateznim kamatama koje na navedene iznose teku od 24. lipnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj JD iz [adresa] podnio je 12. srpnja 2023. tužbu protiv tuženika ED, DD i AD, radi utvrđenja ništetnosti i radi brisanja upisa u zemljišnoj knjizi. U tužbi navodi u bitnome da je on sin RD (op. na pripremnom ročištu 20. veljače 2024. punomoćnik tužitelja je naveo da se radi o grešci u pisanju i da ime tužiteljevog oca glasi SD) i unuk ND, koji je sin iz prvog braka ID, koja je u drugom braku bila udana za PD zvanog GD, sina KD, koji je umro prije nje, a u tom braku nije bilo zajedničke ni usvojene djece, pa je tužitelj jedan od zakonskih i univerzalnih nasljednika PD koji je bio upisan u zemljišne knjige OS u Bjelovaru, Z.k. odjel Pakrac, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok, površine 1076666 m2, u 30240/1413720 dijela cijele nekretnine, te je tužitelj ovlašten podnijeti brisovnu tužbu, da je OD bio je upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] pod rednim brojem 29., upis vlasništva od 9. svibnja 1928. godine, kao punoljetna osoba, da su se kao vlasnici tog suvlasničkog dijela upisale tuženice na 80. i 81. suvlasnički dijelu temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju OS u Bjelovaru stalne službe u Pakracu posl. br. O-1914/2020 od 21. rujna 2020. godine, koje nosi potvrdu pravomoćnosti s danom 14. listopada 2020., da je tim rješenjem na tuženike raspoređena „naknadno pronađena imovina” ostavitelja PD sina J, rođenog 1945., supruga odnosno oca tuženica, da su tužene iskoristile istovjetnost imena i prezimena i u postupku raspravljanja naknadno pronađene imovine neistinito prikazale PD, sina J, kao suvlasnika nekretnina u vlasništvu PD, sina KD, koji je u zemljišnu knjigu upisan 17 godina prije rođenja PD sina J, da je u međuvremenu k. č. br. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2 podijeljena i djelomično otpisana u predmetu Z-2656/2022 ovog suda, te su tužene 16. 9. 2022. svoje suvlasničke dijelove broj 80 i 81, tj. predmet ove tužbe prodale trećetuženiku i on je sada upisan na z. k. č. br. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i z.k. čbr. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2, kao vlasnik 90 suvlasničkog dijela (broj spisa Z-22277/2022) u 30240/1413720 dijela cijelih nekretnina, da su takvim upisom u korist tuženi povrijedili pravo tužitelja, koji je ovlašten temeljem čl.150. ZZK tražiti brisanje svakog prava koje ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg stanja, pa tužitelj predlaže donošenje sljedeće presude:

"Utvrđuje se da su rješenje Općinskog suda u Bjelovaru - Stalna služba Pakrac, posl. br. O-1914/2020 od 21. rujna 2020. godine i ugovor o kupoprodaji nekretnine između prodavateljica ED, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s jedne strane i kupca ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR s druge strane, od 16. 09. 2022. g. ništetni. Nalaže se brisanje zemljišno knjižnog stanja na osnovu navedenog rješenja o rasporedu naknadno pronađene imovine te ugovora o kupoprodaji nekretnina i uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja u zemljišnim knjigama OS u Bjelovaru, Z.k. odjel Pakrac, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška], u naravi; z. k. č. br. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2. na 30240/1413720 dijela cijele nekretnine, kakvo je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Bjelovaru - Stalna služba Pakrac, posl. br. O-1914/2020, od 21. rujna 2020. godine, i ugovora o kupoprodaji nekretnine između prodavateljica ED, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s jedne strane i kupca AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR s druge strane od 16. 09. 2022. g tako da se u vlastovnici pod rednim brojem upisa 90 briše upis suvlasništva treće tuženika ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 52. SAMOSTALNOG BATALJUNA 15, 43500 DARUVAR u 30240/1413720 dijela cijelih nekretnina, uz istovremeni upis suvlasništva FD sina KD u 30240/1413720 dijela cijelih nekretnina, te se nalaže tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak, sve to u roku od 15 dana."

2.1. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 5. rujna 2023. godine 1. tuženica ĆD i 2. tuženica ZD osporile su aktivnu legitimaciju tužitelja jer ne dokazuje svoje navode o pravnom sljedništvu navodeći da se pitanje zakonskog reda nasljeđivanja ne može dokazivati iskazima, da je upitan stvarni slijed nasljeđivanja, odnosno činjenica je li tužitelj doista stvarni i jedini nasljednik, da osporava insinuacije tužitelja da bi postupale maliciozno, da su svoje suvlasničke dijelove stekle u dobroj vjeri odlukom suda nakon provedenog postupka nasljeđivanja, a jednako tako su, nakon što su stekle pravo vlasništva,

isto u dobroj vjeri prodale 3. tuženiku, da tužitelj nikada nije bio nositelj knjižnog prava koje bi bilo povrijeđeno uknjižbom u korist tuženica, te ničim nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o zemljišnim knjigama za podnošenje brisovne tužbe, tim više što se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje ništetnim rješenja o nasljeđivanju i ugovora o kupoprodaju, što ne može biti predmet ovog postupka. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev i tuženika obvezati na snašanje troškova tuženiku.

2.2. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 1. rujna 2023. 3. tuženik AD osporio je da bi tužitelj bio zakonski nasljednik i univerzalni sljednik pok. PD, da tužitelj svoje tvrdnje ne potkrjepljuje niti jednim dokazom, da se zakonski red nasljeđivanja ne može se dokazivati saslušanjem stranaka niti svjedoka, time da pok. ostavitelja može naslijediti samo živući srodnik u trenutku vođenja ostavine sukladno nasljednim redovima, a što tužitelj nesporno nije, da su u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji 1. i 2. tuženica bile upisane kao zemljišnoknjižne vlasnice suvlasničkih dijelova nekretnina te je 3. tuženik postupao u cijelosti u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige i nisu postojali razlozi da sumnja da upis u zemljišne knjige ne bi odgovarao stvarnom stanju, a kako to tvrdi tužitelj. 3. tuženik ističe da u konkretnom predmetu nisu ispunjeni zakonski uvjeti za podnošenje brisovne tužbe pozivom na odredbu čl.150 ZZK jer tužitelj nije nikada bio nositelj knjižnog prava koje bi bilo povrijeđeno uknjižbom u korist 3. tuženika, odnosno tužitelj nije aktivno legitimiran za podnošenje brisovne tužbe u ovome predmetu. Predlaže tužbu odbaciti uz obvezu da 3. tuženiku naknadi parnične troškove.

3.1. Izvedeni dokazi:

- isprave: povijesni izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje ovog suda o naknadno pronađenoj imovini iza pok. PD posl. br. O-1914/2020-3 od 21. rujna 2020. i cjelokupan spis posl. br. O-1914/2020, rješenje ovog suda br. Z-22277/2022 od 14. travnja 2023. i br. Z-13848/2020 od 27. listopada 2020., smrtni list za ŠD, rodni list za JD, potvrda Srpske pravoslavne Crkvene općine Pakračke od 9. veljače 2024., izvadak iz matice vjenčanih za SD i MD, smrtni list za TD i smrtni list za ŠD,

- svjedoci: BD i ĐD,

- saslušani su tužitelj, 1. tuženica i 3. tuženik.

3.2. Ovjerene pisane izjave UD od **.**.2023. i BD od 13. studenog 2023. nisu korištene kao dokazi jer se sukladno odredbama čl.235. do 246. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) svjedoci u parničnom postupku saslušavaju usmeno.

4. Tužbeni zahtjevi nisu osnovani.

5. Nesporne činjenice:

- PD, sin KD, bio je upisan kao suvlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2, u 30240/1413720 dijela, a upis je izvršen 9. svibnja 1928. godine,

- u ostavinskom postupku (postupku za raspravu naknadno pronađene imovine) ovog suda posl. br. O-1914/2020 iza pok. ostavitelja PD, sina J, iz [adresa], rođenog 1945., umrlog 1997., njegovom ostavinskom imovinom utvrđen je suvlasnički dio od 30240/1413720 na kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te su nasljednicima proglašene 1. i 2. tuženica ZD i ĆD svaka u ½ dijela, nakon čega su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane kao suvlasnice na 80. i 81. suvlasničkom dijelu,

- naknadno je provedeno cijepanje kčbr. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2, te su 1. i 2. tuženica svoje suvlasničke dijelove na kčbr. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i kčbr. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2 upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prodale 3. tuženiku AD **.**.2022. i on je sada upisan kao vlasnik 90. suvlasničkog dijela koji iznosi 30240/1413720.

6. Sporne činjenice:

- je li u ostavinskom postupku (postupku za raspravu naknadno pronađene imovine) ovog suda posl. br. O-1914/2020 iza pok. ostavitelja PD, sina J, ostavitelj pogrešno poistovjećen s PD, sinom KD, i je li kao naknadno pronađena imovina ostavitelja rješenjem posl. br. O-1914/2020-3 od 21. rujna 2020. pogrešno utvrđena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2, suvlasnički dio od 30240/1413720 (napomena: ovu činjenicu tuženici nisu izričito osporili ali ni priznali, pa je uzeta kao sporna i podvrgnuta dokazivanju),

- je li tužitelj zakonski nasljednik (odnosno jedan od zakonskih nasljednika) PD, sina KD, iz [adresa], koji je bio upisan 9. svibnja 1928. godine kao suvlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok, površine 1076666 m2, rednim brojem 29., u 30240/1413720, i je li slijedom toga tužitelj aktivno legitimiran za podnošenje brisovne tužbe u ovoj pravnoj stvari.

7. Sadržaj izvedenih dokaza:

7.1. Isprave:

Sadržaj isprava u spisu posebno se ne izlaže jer se odnosi na činjenice koje između stranaka nisu bile sporne.

7.2. Svjedoci:

7.2.1. Svjedok BD iskazala je:

"Ja pamtim moju baku TD. TD je imala petero djece. Osim mog oca E još je imala sinove ŠD i HD, a također i kćeri Z i A. To su sve djeca iz prvog njezinog braka sa CD, odnosno KD. Nakon njegove smrti ona se udala po drugi put i to za PD. Njega pamtim i znam da je umro u šumi gdje se narod skrivao. Mislim da je umro od bolesti. Tada je vladao tifus. Ja sam u vrijeme II. Svjetskog rata imala 8 godina. Ne znam točno da li je između FD i TD bilo formalno crkveno vjenčanje. Ne znam ni je li TD uzela prezime drugog supruga PD. Znam da je za života FD prepisao zemlju mom stricu HD. Radi se o pašnjaku Blagov brijeg površine oko 11 jutara kojeg su u vremenu prije II. Svjetskog rata seljani [adresa] uzeli od PIK-a. Ta je zemlja od strane seljana uživana kao pašnjak sve do početka Domovinskog rata. Ne znam na koji način je FD prepisao tu zemlju HD, a ne znam ni je li naknadno Ž s njom raspolagao.

Sjećam se da su TD i drugi suprug FD živjeli u njegovoj kući, a s njima je živio i Bojanin sin Ž koji je bio najmlađe dijete. Ostala djeca živjela su u drugoj kući i to kući njihovog pok. oca CD. Te kuće su blizu jedna drugoj."

7.2.2. Svjedok ĐD iskazala je:

"Moj otac se zvao HD. Moja baka se zvala TD, a po drugom mužu imala je prezime PD. Drugi suprug joj je bio PD. On je bio očuh mog oca a njegov biološki otac bio je CD, Bojanin prvi suprug. Taj njezin prvi brak prestao je smrću supruga, ali ne znam točno kada. Ne znam točno kad je TD počela živjeti s drugim suprugom. Nije mi poznato je su li se TD i FD vjenčali službeno, odnosno crkveno ili su samo živjeli u životnoj zajednici. Oni su živjeli zajedno u [adresa] u [adresa] koja je nekada imala kućni broj 31. S TD i PD živio je i moj otac HD koji je bio najmlađe dijete iz Bojaninog prvog braka. Naknadno je HD ostao živjeti u toj kući zajedno sa svojom obitelji odnosno suprugom i djecom. Naknadno je kućni broj bio mijenjan i mislim da je možda bio 30. Ne znam je li TD službeno promijenila prezime na PD ili je i dalje koristila prezime CD. Ne znam kada je FD umro. Ne pamtim PD i ne znam točno kada je umro, a možda je umro i kad sam još malo dijete. Rođena sam 1947. godine i pamtim baku TD koja je umrla kada sam ja imala možda 8 godina. Živjeli smo u Bojanićevoj kući. Moj otac HD bio je najmlađe dijete u obitelji i 1945. vratio se iz zarobljeništva iz Njemačke. Moj otac HD radio je zemlju koja je ranije bila Bojanićeva te je naslijedio PD. Možda je nešto od te imovine moj otac HD dao bratu ŠD koji je bio najstarije dijete i pomagao je i vodio brigu o cijeloj obitelji. Prema onome što sam čula od ljudi iz sela, FD nije imao braće i sestara, a nije imao ni roditelje. Mislim da je moj otac HD nešto darovao svom bratu ŠD. Ne znam je li sklopljen ugovor o tome, ali budući da su se oni jako dobro slagali i pomagali se, mislim da mu je nešto darovao. Ne znam točno što mu je darovao ali to je mogla biti jedino šuma. TD je sahranjena na groblju u [adresa]. Njezin grob bio je nekada označen drvenim križem s imenom i prezimenom i mislim da je kao prezime stajalo PD, a ne ŠD. Sada više nema nikakve oznake na tom grobu i on je sada zapušten kao i veći dio tog groblja. PD nema grob, odnosno nikada nisam vidjela oznaku njegovog groba. Moj otac HD rođen je 1919. godine i bio je otprilike 14 godina mlađi od svog najstarijeg brata ŠD, a njihov brat F bio je možda dvije ili tri godine mlađi od ŠD. Poznato mi je ime ČD i riječ je o čovjeku koji živi u [adresa] i ima kuću na glavnoj cesti, a živi u [adresa] i povremeno dolazi, s tim da nije u rodu s pok. LD. VD je bio djed od moje majke JG."

7.3. Saslušanje stranaka:

7.3.1. Tužitelj JD iskazao je:

"Ja sam imao 8 godina kada je moja prabaka TD umrla 1961. Sjećam se da sam išao u prvi razred osnovne škole. TD je živjela u [adresa], a i ja sam živio u [adresa] sve do svoje 16 godine. Iz priče mog djeda ŠD poznato mi je da je TD imala za života dva braka. Prvi brak je bio s CD koji je umro mlad. Mislim da je to bilo i prije 1928. godine kada je selo kupilo predmetnu šumu. Nakon nekog vremena žalovanja TD se ponovno udala i to za PD kojega su zvali i GD. Taj se čovjek nije vratio iz Drugog svjetskog rata. Oni su se i formalno vjenčali i mislim da je to bilo crkveno vjenčanje

te da u to vrijeme nije ni bilo drugačijeg vjenčanja. TD nije uzela prezime drugog supruga. U tom braku nije bilo djece. Ovo sam sve čuo od djeda ŠD i njegovog brata E, koji su živjeli zajedno u kući tako da sam čuo priče i jednog i drugog. Također sam od njih čuo da se otac FD odnosno GD zvao KD. Ja sam poznavao PD sina J rođenog 1945. godine. On je također živio u [adresa]. Mi smo bili bliski što se tiče godina i kao djeca smo znali zajedno igrati nogomet. U vrijeme smrti CD, prvog supruga TD, njihov sin ŠD, možda je bio punoljetan prema ondašnjim zakonima, a njegov brat F možda tada još nije bio punoljetan. Ne znam kada je rođen FD (GD), a možda je rođen otprilike kad i TD, odnosno 1880.-ih godina ili je možda bio stariji. Znam iz knjiga da je PD, sin J, rođen 1945. godine, imao zemlju odnosno šumu u [adresa]. Ne znam iz kojeg razloga moja prabaka TD nije uzela prezime drugog supruga PD i nisam čuo ništa da se govorilo o tome. TD je u braku s CD imala petero djece, i to sinove ŠD, E i K, koji je bio najmlađe dijete, a imala je i kćeri Z i A, koja se možda zvala i D. F i K imali su vlastitu djecu, a također i R i A."

7.3.2. 1. tuženica ĆD iskazala je:

"Moj otac je bio PD, sin J, rođen 1945. godine, a umro 1997. godine. Ni ja a niti moja obitelj ne zna ni za kojeg drugog PD iz [adresa] osim za mog oca. Nije mi poznato ništa od ovoga što je iskazivao tužitelj. U ostavinskom postupku nisam sumnjala da predmetna nekretnina ne bi bila vlasništvo mog pokojnog oca. Otac je za života pričao da ima šumu u [adresa] ali na toj šumi nisu bili određeni dijelovi i svatko je rušio kako je stigao. Vezano za tu šumu javio mi se čovjek iz sela PD [adresa] i rekao da te stvari rješava odvjetnica Oulovski kojoj sam dala punomoć za ostavinu, tako da osobno nisam ni dolazila na sud, već sam samo naknadno primila sudsko rješenje. Punomoć odvjetnici Oulovski potpisala sam nakon što mi je ona prethodno poslala punomoć poštom te sam ju isto tako poštom vratila potpisanu odvjetnici. Putem telefona sam se čula i sa PD, a također samo jednom i sa odvjetnicom te se s njom nisam srela. Nakon što sam primila sudsko rješenje javio mi se ČD i pitao želim li mu prodati šumu, najprije je govorio da bi on želio kupiti, a naknadno se kao kupac pojavio gospodin AD. Našli smo se u [adresa] kod javnog bilježnika radi ovjere potpisa na ugovoru, gdje je došao isključivo ČD, a ne i AD, ČD je donio ugovor, a na ugovoru je stajalo da je kupac AD. Isplaćena mi jekupoprodajna cijena. Ne sjećam se točno kada je prvi put provedena ostavinska rasprava iza pok. oca i tada također nisam dolazila na raspravu, a mislim da sam tada naslijedila nešto malo šume, ni pola jutra, a tata je uvijek govorio da je imao oko 4 jutra. U naknadnom postupku rješavano je isključivo o nasljeđivanju šume i nije bilo druge naknadno pronađene imovine."

7.3.3. 3. tuženik AD iskazao je:

"Točno je što je iskazala 1. tuženica vezano za kontakte između nje i ČD i vezano za način sklapanja kupoprodajnog ugovora. Nisam imao nikakvih saznanja da bi postojao nekakav problem s tom šumom. Nisam poznavao PD, oca 1. tuženice. S ČD surađujem na način da on traži za mene šume koje bi se mogle kupiti, dakle, radi kao svojevrstan agent za mene, a ja se inače bavim radovima rušenja i izrade drvne mase

te imam vlastitu tvrtku čiji je naziv Diversorio d.o.o. [adresa]. Tekst kupoprodajnog ugovora sastavila je odvjetnica Lacković, a ona je također za mene provjeravala stanje zemljišta."

8. Ocjena dokaza:

8.1. Vjerodostojnost isprava u spisu nije bila sporna.

8.2.1. Sud načelno prihvaća iskaze saslušanih osoba jer su bili uvjerljivi, a u pogledu većine okolnosti podudarni.

8.2.2. Pojedini iskazi su se razlikovali u pogledu određenih činjenica. Tako je svjedok BD iskazala da se njezina baka ID udala po drugi put, i to za PD, ali ne zna da li je između FD i ID bilo formalno crkveno vjenčanje i ne zna je li ID uzela njegovo prezime. S druge strane svjedok ĐD iskazala je da je ID po drugom mužu imala prezime PD, a ne zna jesu li se ona i PD službeno odnosno crkveno vjenčali ili su samo živjeli u životnoj zajednici, da ne zna je li ID službeno promijenila prezime na PD ili je i dalje koristila prezime TD, a misli da je njezin grob nekada bio označen drvenim križem s imenom i prezimenom i kao prezime je stajalo PD. Tužitelj JD iskazao je da su se ID i PD i formalno crkveno vjenčali, ali ID nije uzela prezime drugog supruga.

8.2.3. Svjedoci BD i ĐD su ostavili dojam da govore u okvirima svojih subjektivnih saznanja i bez pretjerivanja ili iskrivljavanja činjenica, međutim, iskazivanje tužitelja da su se ID i PD i formalno crkveno vjenčali nije bilo uvjerljivo. Ono se ne podudara s iskazima svjedoka, koje s obzirom na dob svjedoka i duže razdoblje obuhvaćeno njihovim sjećanjem, sud smatra uvjerljivijima. Povrh toga ne čini se logičnim ni iskazivanje tužitelja da, unatoč navodnom formalnom vjenčanju s PD, ID nije uzela njegovo prezime.

9. Utvrđene činjenice:

Pored nespornih činjenica navedenih po 5., nakon analize izvedenih dokaza u skladu s odredbom čl.8. ZPP utvrđeno je:

9.1. PD, sin KD, koji je bio upisan kao suvlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 9. svibnja 1928. do 2020. godine, nije istovjetan PD, sinu J, iz [adresa], rođenom 1945., umrlom 1997., ocu 1. tuženice i suprugu 2. tuženice. Potpuno je bjelodano da je riječ o različitim osobama jer su imale različita imena očeva i jer upis u zemljišnoj knjizi u korist PD, sin KD, datira iz 1928. godine, znatno prije nego što je PD, sin J, uopće bio rođen.

9.2. U ostavinskom postupku (postupku za raspravu naknadno pronađene imovine) iza pok. ostavitelja PD, sina J, iz [adresa], koji je kod ovog suda proveden pod posl. br. O-1914/2020, ostavitelj je pogrešno poistovjećen s PD, sinom KD, i kao naknadno pronađena imovina ostavitelja pogrešno je rješenjem posl. br. O-1914/2020-3 od 21. rujna 2020. utvrđena nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2, suvlasnički dio od 30240/1413720, nakon čega su temeljem tog rješenja 1. i 2. tuženica ZD i ĆD u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane kao suvlasnice (na 80. i 81. suvlasničkom dijelu).

9.3. 1. i 2. tuženica su svoje suvlasničke dijelove na nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (op. u vremenu nakon provedbe spomenutog ostavinskog postupka vođen je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak kod ovog suda br. Z-2656/2022 / Z- 15761/2021, a nakon njegove provedbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] bile su upisane cijepanjem formirane nove čestice br. 1355/8 Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i br. 1355/9 Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2) prodale 3. tuženiku AD ugovorom od 16. rujna 2022. i on je potom upisan kao vlasnik 90. suvl. dijela od 30240/1413720.

9.4. Godina rođenja i smrti te drugi identifikacijski podaci PD, sin KD, koji je do provedbe spomenutog ostavinskog postupka 2020. godine bio upisan kao suvlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nisu mogli biti utvrđeni iz dostupnih dokaza, ali je kroz saslušanje svjedoka i tužitelja utvrđeno da nije imao vlastite djece i da je živio u zajednici s TD (op. nije moglo biti vremenski precizno utvrđeno kada je ta zajednica počela, međutim, završila je njegovom smrću tijekom Drugog svjetskog rata). Iz izvadaka iz matičnih knjiga koje je dostavio tužitelj i iz iskaza svjedoka i tužitelja proizlazi da je TD bila majka EG, čiji sin SD je bio otac tužitelja JD.

9.5. Iz iskaza svjedoka i tužitelja proizlazi da su PD, sin KD, i TD živjeli u zajednici kao muž i žena sve do Radine smrti, međutim, tužitelj nije dokazao da bi oni bili i formalno crkveno vjenčani (op. u to vrijeme nije postojala mogućnost sklapanja građanskog braka). Izvadak iz matice vjenčanih kojim bi dokazao tu činjenicu tužitelj nije podnio, a svjedoci saslušani na njegov prijedlog o tome nisu imali saznanja. Sam tužitelj je neuvjerljivo iskazao da su se oni vjenčali, što, nakon kritičke analize svih izvedenih dokaza, sud nije mogao prihvatiti kao vjerodostojno (iz razloga navedenih pod 8.2.3.). Napominje se da bi promjena prezimena odnosno uzimanje prezimena novog supruga mogla biti snažna indicija da je doista došlo do sklapanja braka, međutim, iz smrtnog lista TD proizlazi da ona nije mijenjala prezime. S obzirom na razdoblje u kojemu je postojala životna zajednica TD i PD (počela je u vremenu prije Drugog svjetskog rata) i ondašnje društvene okolnosti i tradicionalan način života, ocijenjeno je malo vjerojatnim da bi žena nakon formalnog crkvenog vjenčanja zadržala ranije prezime i da ne bi uzela muževo prezime.

10. Primjena materijalnog prava:

10.1. Tužitelj zahtijeva utvrđenje da je rješenje ostavinskog suda posl. br. O-1914/2020 od 21. rujna 2020. o naknadno pronađenoj imovini iza pok. PD, sina J, ništetno. Unatoč tome što je tim rješenjem pogrešno utvrđeno da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] Šuma Niska Široki potok površine 1076666 m2, suvlasnički dio od 30240/1413720, predstavlja imovinu ostavitelja te da ima pripasti 1. i 2. tuženici ZD i ED kao nasljednicama pok. PD, sina J, samo rješenje nije ništetno. Za razliku od pravnih poslova koji mogu biti ništetni ako su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva (čl.322. Zakona o obveznim odnosima; Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) sudske odluke ne mogu biti ništetne, a do njihovog eventualnog ukidanja može doći samo u postupku po pravnim lijekovima. Povrh toga, rješenje o nasljeđivanju (i o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini) može pobijati osoba koja nije vezana pravomoćnošću tog rješenja, i to putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava, s tim da pravomoćnim rješenjem nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. Dakle, tužitelj je, unatoč tomu što spomenuto rješenje posl. br. O-1914/2020 od 21. rujna 2020. nije ništetno, ovlašten u ovom parničnom postupku dokazivati da mu pripada pravo na imovini obuhvaćenoj tim rješenjem.

10.2. Tužitelj također zahtijeva utvrđenje da je ništetan ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine koji je sklopljen 16. rujna 2022. godine između 1. i 2. tuženice kao prodavateljica i 3. tuženika kao kupca. Prema odredbama čl.233. ZN onaj tko je u dobroj vjeri prigodom naplatnog stjecanja neke stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku postupao s povjerenjem u istinitost pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, ne znajući da to utvrđenje nije istinito glede osobe od koje je stjecao, ipak je stekao tu stvar ili pravo kao što bi ju stekao da je otuđivatelju zaista pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, s tim da se time ne dira u odredbe o stjecanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. Dakle, predmetni kupoprodajni ugovor nije ništetan jer je, sudeći prema dokazima izvedenima u ovom postupku, sklopljen od strane 3. tuženika u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige. Time se ne dira u odredbe o stjecanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga (čl.122. do 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), što implicira da se brisanje i takvog upisa može zahtijevati tužbom pod pretpostavkama i u rokovima propisanima u čl.123. ZV. Pobliže pretpostavke i rokovi za podnošenje takve vrste tužbe propisani su u čl.150. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, br. 63/2019, 128/2022, 155/2023 i 127/2024 - dalje: ZZK).

10.3. Osim navedenih tužbenih zahtjeva za utvrđenje ništetnosti, koji nisu nađeni osnovanima, tužitelj zahtijeva i nalaganje brisanja zemljišnoknjižnog stanja na osnovu navedenog rješenja o rasporedu naknadno pronađene imovine i ugovora o kupoprodaji nekretnina, te uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u pogledu nekrentina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 2285 m2 i kčbr. [katastarska čestica] Blagov Brijeg Šuma površine 694826 m2, suvlasnički dio od 30240/1413720. Taj tužbeni zahtjev predstavlja brisovnu tužbu iz čl.150. ZZK.

10.4. Prema odredbama čl.150. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno (st.1.).

Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena (st.2.). Na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju se pravila o zabilježbi spora, s time da tko ishodi zabilježbu brisovne tužbe, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba (st.3).

10.5. Sukladno citiranim zakonskim odredbama aktivno legitimirana osoba za podnošenje brisovne tužbe je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno nevaljnom (neistinitom) uknjižbom, a osim njega, prema pravnoj doktrini i prema ustaljenoj sudskoj praksi, aktivno su legitimirani i njegovi nasljednici. Pritom nije nužno da tužitelj bude jedini nasljednik osobe čije knjižno pravo je povrijeđeno, već je, suprotno stajalištu tuženika iz odgovora na tužbu, na podnošenje tužbe ovlašten i samo jedan od nasljednika. U parničnom postupku općenito važi da nema nužnog suparničarstva na aktivnoj stani. Tako ni u parničnom postupku po brisovnoj tužbi nije nužno da svi nasljednici kao aktivni suparničari zajedno podnesu tužbu.

10.6. Prema odredbi čl.253. st.1. Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03, 163/03, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Budući da je, prema iskazu svjedoka BD, PD, sin KD, umro tijekom Drugog svjetskog rata, prava u vezi s njegovim nasljeđivanjem prosuđuju se po zakonu koji je bio na snazi u to vrijeme. Prema odredbi čl.1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, br. 73/91) u konkretnom slučaju do primjene dolaze materijalnopravne odredbe paragrafa 531. -824. Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

10.7. Prema pravnim pravilima OGZ-a za ostvarivanje prava na ostavinu bračni je drug morao biti u valjanom, tj. zakonitom braku s ostaviteljem (§757) koji je trajao sve do ostaviteljeve smrti. Status bračnog druga dokazivao se izvodom iz matice vjenčanih, a na hrvatsko-slavonskom području matice vjenčanih vodili su dušobrižnici priznatih vjera, među kojima i pravoslavne. S druge strane, dugotrajna zajednica života muškarca i žene bez formalno zasnovanog braka nije davala pravo na nasljeđivanje (op. za razliku od sada važećeg pravnog uređenja u kojemu je takva zajednica u pogledu prava nasljeđivanja i drugih prava izjednačena s bračnom zajednicom).

10.8. Budući da tužitelj nije u ovom postupku dokazao da su PD, sin KD, i TD sklopili brak odnosno da su bili formalno crkveno vjenčani u trenutku smrti PD, sukladno izloženim pravnim pravilima OGZ-a TD nije imala pravo nasljeđivanja njegove imovine. Iz toga slijedi i da njezini potomci, među kojima je i njezin sin iz prvog braka EG,

zatim njegov sin SD te u konačnici njegov sin - tužitelj JD, nemaju pravo nasljeđivanja imovine pok. PD, sin KD, po načelu reprezentacije.

10.9. Dakle, tužitelj nije dokazao da je nasljednik (odnosno jedan od nasljednika) pok. PD, sina KD, koji je, do provedbe upisa temeljem rješenja posl. br. O- 1914/2020 od 21. rujna 2020., bio upisan kao suvlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iako je riječ o provedbi neistinitog (nevaljanog) upisa, što je posljedica pogreške (opisane pod 9.2.) u utvrđivanju sastava naknadno pronađene ostavinske imovine iza pok. PD, sina J, tužitelj JD nema pravo na podnošenje tužbe za brisanje tog upisa jer nije ni nositelj povrijeđenog knjižnog prava niti njegov nasljednik (čl.150. st.1. ZZK).

10.10. Zbog iznesenih razloga tužbeni zahtjevi su ocijenjeni neosnovanima i kao takvi odbijeni u točki I. izreke ove presude.

11. Parnični troškovi:

S obzirom na potpun uspjeh tuženika u parnici, odluka o naknadi parničnih troškova iz točke II. izreke donesena je temeljem odredbe čl.154. st.1. ZPP.

11.1.1. Potrebnima u smislu odredaba čl.155. ZPP ocijenjeni su od strane 1. i 2. tuženika zatraženi troškovi u visini koja, s obzirom na vrijednost predmeta ovog spora (1.427,23 EUR), proizlazi iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa), i to:

- odvjetničke nagrade (100 bodova × 2,00 EUR vrijednost boda = 200,00 EUR, uvećano za 10% temeljem zastupanja više stranaka; tbr.7. st.1., tbr.8. i 9. i tbr.40 st.1. Tarife): za sastav odgovora na tužbu i obrazloženog podneska od 16. travnja 2025. (2×220,00 EUR), za zastupanje na pripremnom i 3 ročišta za glavnu raspravu (4×220,00 EUR), za zastupanje na ročištu za objavu presude (100,00 EUR) i za zastupanje na ročištu 3. ožujka 2025. koje je odgođeno prije početka raspravljanja (55,00 EUR), ukupno 1.475,00 EUR. Temeljem odredbe čl.151. st.3. ZPP i čl.29. ZOO na navedeni iznos dosuđene su i zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

11.1.2. Nije priznat zatraženi trošak odvjetničke nagrade za zastupanje na ročištu za objavu presude u punom zatraženom iznosu od 110,00 EUR, već u iznosu od 100,00 EUR koji proizlazi iz tbr.9. st.3. Tarife (maksimalno 50 bodova).

11.2.1. Potrebnima su ocijenjeni troškovi 3. tuženika s naslova odvjetničkih nagrada (100 bodova × 2,00 EUR vrijednost boda = 200,00 EUR,; tbr.7. st.1., tbr.8. i 9. Tarife), i to: za sastav odgovora na tužbu i obrazloženih podnesaka od 27. veljače i 21. ožujka 2024. (3×200,00 EUR), za zastupanje na pripremnom i 3 ročišta za glavnu raspravu (4×220,00 EUR), za zastupanje na ročištu za objavu presude (100,00 EUR) i za zastupanje na ročištu 3. ožujka 2025. koje je odgođeno prije početka raspravljanja (50,00 EUR), sve uvećano za PDV 25% (387,50 EUR), ukupno 1.937,50 EUR. I 3. tužitelju temeljem odredbe čl.151. st.3. ZPP i čl.29. ZOO na navedeni iznos pripadaju zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

11.2.2. Nije priznat zatraženi trošak odvjetničke nagrade za zastupanje na ročištu 3. ožujka 2025. u punom zatraženom iznosu od 100,00 EUR, već u iznosu od 50,00 EUR koji proizlazi iz tbr.8. st.4. Tarife (25% od punog iznosa nagrade po tbr.7. st.1. Tarife).

U Pakracu, 24. lipnja 2025.

Sudac:

Matija Stokić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude.