Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:Kž-291/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Lidije Vidjak i Dušanke Zastavniković Duplančić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FZ, zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 217. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08.,i 57/11 – dalje KZ/97), odlučujući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, i oštećene ..., .... [adresa] ..., Pražnica, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: K- 106/2022. od 17. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i oštećene Hvarske ..., ... kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) oslobođen je optužbe okrivljeni FZ zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 217. stavak 1. točka 1 u svezi stavka 2. točka 1. i članka 216. stavak 1. KZ/97., činjenično opisano izrekom presude. Na temelju odredbe članka 158. stavak 3. ZKP oštećena ... ..., sa imovinskopravnim zahtjevom upućena je u parnicu. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalbu je podnijela i oštećena Hvarska ..., ..., zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu. U žalbi je predloženo da im se dosudi imovinskopravni zahtjev u postavljenom iznosu.

4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

6.1. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP. Ističe se da prvostupanjski sud nije bio ovlašten sam analizirati eventualne nedostatke u nalazima i mišljenjima vještaka i izvoditi zaključke na temelju toga, pa ako je utvrdio da postoje sumnje u točnost nalaza da je nedostatke mogao otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka ili zatražiti mišljenje drugog vještaka.

6.2. Bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP postoji ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP, a to je utjecalo ili je moglo utjecati na presudu. Točno je da je prvostupanjski sud tijekom rasprave cijenio i analizirao nalaz vještaka za plemenite kovine te knjigovodstveno financijskog vještačenje, pri čemu je naveo da njihove nalaze prihvaća, ali da ne prihvaća zaključak u pogledu visine otuđenog novčanog iznosa u pogledu vrijednosti otuđene zlatnine, međutim, na taj način nije povrijedio odredbu članka 318. ZKP, a niti je time počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP jer ta povreda nije utjecala na presudu.

7. Nadalje, nije u pravu državni odvjetnik niti kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

7.1. Naime, prvostupanjski sud je u ovom postupku činjenično stanje pravilno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavlja na teret. Takovo činjenično stanje prvostupanjski sud je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih provedenih dokaza.

7.2. Okrivljenik u svojoj obrani poriče učin kaznenog djela navodeći da nije otuđio novac i zlatninu iz ... u ..., jer je u to vrijeme bio u Imotskom kod majčine sestre, te da nikada nije bio u posjedu ključeva od župne kuće niti župnog ureda, te da je njegova majka jedno kratko vrijeme imala ključ od župne kuće, međutim, da to on nije znao.

7.3. Iz iskaza svjedoka AZ, župnika oštećene ... iz Pražnice, proizlazi da je na mjesto župnika u mjestu Pražnica došao u listopada 2011. i da je tu službu obavljao do kolovoza 2012 kada je dekretom Hvarskog biskupa razriješen zbog potreba biskupije. Naveo je da je prilikom stupanja na dužnost župnika oštećene Župe napravljena primopredaja župne imovine između njega i bivšeg župnika don IZ te da je toj primopredaji bio prisutan don SZ i da je o primopredaji sačinjen zapisnik koji se čuva u Arhivi župe te da je u zapisniku evidentirana sva imovina župe. Jednako tako, nakon njegovog razrješenja napravljena je primopredaja između njega i novog župnika don. NZ i da je u zapisniku napomenuo da se dogodila krađa župnog novca i zlatnine. U svibnju ili lipnju 2012 uočio je da je iz župnog ureda iz metalne kase bila otuđena bijela koverta na kojoj je pisalo " za rekonstrukciju zvona" i u kojoj se nalazilo 10.000,00 kuna. Osim toga utvrdio je da je otuđena i plava koverta bez natpisa u kojoj se nalazilo 1.990 američkih dolara i 1.700 eura, o čemu je odmah obavijestio policiju. Na blagdan Velike Gospe uočio je da nedostaje zlato iz župnog ureda, odnosno to su mu kazali crkovinari pa je o tome obavijestio policiju te je predao popis zlata koji nedostaje. Pojasnio je da za blagdan Velike Gospe crkveno zlato iz župnog ureda se stavlja na Gospin kip pa da je sakristan JZ primijetio da nedostaje dio zlata i tako je i on na koncu saznao za krađu. Opisao je mjesto i položaj gdje se novac i zlato nalazio pa je naveo da bi se ušlo u župni ured da se prethodno treba otključati župna kuća i da su ključ župne kuće imali crkovinar EZ i on, dok da se župni ured otključavao s ključem koji da je postojao u više primjeraka i da je jedan ključ imao on, a svi drugi primjerci da su bili u jednom ormariću za ključeve koji se nalazio u "šupi" ispod stepenica koje vode na kat župne kuće. Župni ured se sastoji od velike prostorije unutar koje postoji veći ormar koji se zaključavao i da je taj ključ uvijek držao s ostalim ključevima kod sebe. U tom većem ormaru se nalazio manji ormarić koji se također zaključavao i ključ od tog ormarića bio je sakriven unutar većeg ormara. Unutar manjeg ormarića nalazila se kasa s novcem i zlatom da je bila zaključana s posebnim ključem ali se nije mogao sjetiti da li je ključ od kase bio kod njega ili se možda nalazio sakriven zajedno s drugim ključevima od manjeg ormarića. Istaknuo je da ključ od župnog ureda i velikog ormara iz župnog ureda nikome nije davao, međutim, da je u travnju 2012 odlazio na jedno putovanje da su majstori tada trebali doći popraviti toalet u župnom uredu pa je okrivljenikovoj majci, odnosno njezinom suprugu u popodnevnim satima ostavio ključ od župne kuće da je otvori majstorima iz razloga što je u nju imao puno povjerenje budući da je uvijek pomagala u uređenju crkve i ključ mu je ona vratila odmah drugi dan oko 11 do 12 sati.

7.4. Nadalje, tijekom postupka ispitani su majka i otac okrivljenika, veći broj svjedoka te provedeno vještačenje po vještaku za plemenite kovine te knjigovodstveno financijsko vještačenje. Iz iskaza svjedokinje VZ, majke okrivljenika, proizlazi da joj je don AZ rekao da u župi ima problema sa septičkom jamom te je dogovorio popravak s majstorima, uslijed čega je jednog petka poslije podne dao njenom suprugu ključeve kako bi otvorio majstorima župnu kuću. Iskaz navedene svjedokinje potvrdio je i MZ, otac okrivljenika, navodeći da je preuzeo ključeve župne kuće te mu je don AZ dao snop ključeva oko 13 do 14 sati te su radnici ubrzo došli i obavili radove te ih je nadgledao i nakon završetka radova ispratio ih te zatvorio župnu kuću, a njegova supruga je oko 18 sati došla kući te joj je dao ključeve ali ne zna gdje ih je stavila ali da ih je sutra dan vratila don AZ.

7.5. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka za plemenite kovine proizlazi da je iz ... u Pražnicama otuđeno oko 300 g zlatnog nakita u vrijednosti od 105.000,00 kuna te se očitovao o svakom pojedinom predmetu sa fotografija i popisu zlatnog nakita dajući procjenu radi li se o zlatnom nakitu i o najmanjoj težini pojedinog nakita. Naveo je da je vrijednost otuđenih predmeta računao prema cijenio 14-karatnog zlata a o vrijednosti kamenja na prstenju i naušnicama se nije mogao izjasniti jer ne zna o kojem je materijalu riječ. Dodao je da mu se teško izjasniti je li moguće predmete na fotografiji dovesti u vezu s predmetima s popisa od 12. rujna 1993. jer da ih nije vidio, odnosno da može samo nagađati da se radi o zlatu ako tako govori oštećenik. Osim toga, razgledavajući fotografije naveo je da se ne može precizno očitovati da li se radi o zlatnim predmetima, ali da ako je riječ o zlatnim predmetima da bi se sigurno radilo o predmetima od 8-karatnog do 18-karatnog zlata. Naveo je da kada promatra predmete sa fotografije, a obzirom da fotografija nije u boji, da ne može reći radi li se u konkretnom slučaju o zlatnim predmetima jer da neki od tih predmeta mogu biti od srebra ili čak bižuterija jer da se prilikom izrade nakita od zlata ili srebra koriste isti strojevi kao i prilikom izrade predmeta od bižuterije. Naveo je da je ukupna težina zlatnih predmeta prema popisu zlatnog nakita od 12. rujna 1993, 300 grama i kada se to usporedi s težinom zlatnih predmeta od 66,50 grama koji su ostali u župi, da se dobije iznos od 233,50 grama, a što predstavlja težinu otuđenog nakita u vrijednosti od 81.725,00 kuna. Prilikom izračuna računao je da su svi predmet 14-karatno zlatno, odnosno da je uzimao najmanju vrijednost budući da su neki predmeti bili od 18-karatnog zlata kao i od čistog zlata finoće 986. U dopuni svog nalaza i mišljenja naveo je da je u predmetnoj župi nakon počinjenog kaznenog djela ostalo nakita od 14-karatnog zlata, ručne izrade starosti oko 60 godina ukupne težine 99,30 grama. pa da je stoga otuđeno 200,70 grama.

7.6. Nadalje iz nalaza i mišljenja knjigovodstveno financijskog vještaka proizlazi da je prema evidencijama u blagajničkom dnevniku u ... trebao biti: dana 1. travnja 2012. iznos od 54.396,03 kuna, 23. lipnja 2012. iznos od 41.429,74 kune, 24. lipnja 2012. iznos od 39.829,74 kune i 17. kolovoza 2012. iznos od 44.233,74 kune, međutim da je primopredajom odnosno popisom od 17. kolovoza 2012. utvrđeno da ... iz Pražnica raspolaža s iznosom od 14.783,62 kune i 30,00 eura, pa da se iskazuje manjak sredstava od ukupno 29.227,13 kuna. Navela je da je vjerodostojna knjigovodstva dokumentacija ona iz koje nepristrana osoba može utvrditi datum i vrijednost određene poslovne promjene. Navela je da je vještačenje radila na temelju dokumentacije dostavljene od oštećene Župe, da je imala blagajnički dnevnik i kopije stranica bilježnice za upisivanje članarina bratovštine a koja je u stvari pomoćna dokumentacija i koja kao takva nije dostatna i mjerodavna da bi se sa sigurnošću mogao utvrditi otuđeni iznos novca u inkriminiranom periodu. Navela je da se nije mogla očitovati jesu li podaci upisani u blagajnički dnevnik uneseni na temelju vjerodostojne dokumentacije jer s takvom dokumentacijom, a koja je obvezna u knjigovodstvu, nije raspolagala. Obzirom na nedostatak dokumentacije zaključila je da je manjak novca od 29.227,13 kuna mogao nastati na drugi način kao primjerice neevidentiranjem svih izdataka ili eventualnim unošenjem primitaka u većem iznosu koji se nisu stvarno dogodili.

7.7. Tijekom postupka ispitano je niz svjedoka čije iskaze je prvostupanjski sud detaljno analizirao i naveo iz kojih razloga iskaze svjedoka prihvaća ili ne. Jedini svjedoci koji terete okrivljenika kao počinitelja kaznenog djela su BZ i UZ koji su iskazivali pred policijskim istražiteljima navodeći da je okrivljenik počini kazneno djelo, međutim, te iskaze na raspravi su opozvali tvrdeći da su iskaze pred policijom dali pod prisilom. Međutim, iz iskaza policijskih službenika Jure Bobana i zapisničarke Ane Jerković ne proizlazi da bi prema navedenim svjedocima bila primjenjivana prisila, zbog čega ispravno prvostupanjski sud iskaze svjedoka BZ i UZ nije prihvatio, međutim, kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud jedino i isključivo na iskazima tih svjedoka danim pred policijskim istražiteljima ne može se temeljiti osuđujuća presuda, obzirom da je dokazana radnja ispitivanja tih svjedoka provedena bez nazočnosti okrivljenika i njegovog branitelja pa se na tim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda. U konkretnom predmetu osim iskaza naprijed navedenih svjedoka koji su iskaze dali pred policijskih službenicima, a koje iskaze su promijeniti na raspravi, nitko od ostalih ispitanih svjedoka ne tereti okrivljenika, kao počinitelja kaznenog djela.

7.8. Osim toga, kada se ima u vidu činjenica da je majka okrivljenika posjedovala ključeve župne kuće i župnog ureda samo tijekom kratkog perioda i to svega od nekoliko sati, da je otac okrivljenika spornog dana otključao župnu kuću majstorima koji su trebali izvršiti popravak u župnoj kući, te da su ključeve župne kuće posjedovale i druge osobe ne može se sa sigurnošću utvrditi da je upravo okrivljenik otuđio duplikate ključeva župne kuće, i potom ušao u župnu kući oduzeo novac i zlatninu. Naime, kod odluke o krivnji sve činjenice moraju biti utvrđene do te mjere da ne daju nimalo sumnje u to da se događaj zbio upravo na način kako se okrivljeniku stavlja na teret. U konkretnom slučaju te činjenice nisu utvrđene do te mjere da se nesporno može utvrditi da je upravo okrivljenik počinitelj kaznenog djela, pa u izostanku navedenog ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je ispravno prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 453. točka 3. ZKP okrivljenika oslobodio optužbe i za takova svoja utvrđena u pobijanoj presudi dao je valjane i logične razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8. Nadalje, obzirom da je oštećenik podnio žalbu zbog odluke o imovinsko pravnom zahtjevu, a kako je ispravno prvostupanjski sud okrivljenika oslobodio optužbe to je ispravna i odluka prvostupanjskog suda da oštećeni svoj imovinskopravni zahtjev može ostvariti u parnici.

9. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik i oštećenik pobijanu prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 482. ZKP.

U Zagrebu 24. lipnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac