REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6387/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog PN, zbog prekršaja iz članka 39a. stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03, 71/06, 43/09,i 34/11 i 114/22) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Dragi Borasu, odvjetniku iz Zagreba, protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 10. lipnja 2024., broj: Pp-238/2024, na sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. Povodom žalbe okrivljenog PN a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljeni PN (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
dana 13. siječnja 2024. u 12,30 sati u Županji, u Ulici dr. Franje Račkog 2a, kao osoba kojoj je izrečena zabrana iz članka 34.a stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, broj: Pp Prz-35/2023-3 od 15. prosinca 2023., koja je pravomoćan 28. prosinca 2023. i to zabrane prisustvovanja svim utakmicama koje GNK Dinamo iz Zagreba odigrava na području RH i u inozemstvu u trajanju od jedne godine, nije se najkasnije dva sata prije početka prijateljske nogometne utakmice koja se odigravala 13. siječnja 2024. s početkom u 14,30 sati u Rovinju, na stadionu „Valbruna“ između GNK Dinamo i NK Celje, javio policijskim službenicima, te izvijestio o adresi gdje će se nalaziti za vrijeme trajanja navedene utakmice,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 39a. stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen zbog počinjenja dvaju prekršaja iz članka 39.a stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima činjenično opisanog u izreci iste, te mu je izrečena novčana kazna 660,00 eura, dok je na temelju članka 138. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 15,00 eura.
1.1. Istom odlukom je na temelju članka 32. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku primijenjena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim utakmicama GNK Dinamo na području RH u trajanju od jedne godine s obvezom javljanja u policijsku postaju.
2. Protiv te presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
3. Žalba je bespredmetna.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5.1. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da djelo, na način kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
6. Naime, navedeni okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja članka 39.a stavka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima počinjenog na način da se najkasnije dva sata prije početka prijateljske nogometne utakmice nije javio policijskim službenicima i izvijestio o adresi gdje će se nalaziti za vrijeme trajanja navedene utakmice, prekršivši time izrečenu zabranu. Radi se o djelu koje je kažnjivo za vrijeme protupravnog stanja, dakle unutar vremenskog okvira u kojem se zaštitna mjera izvršava. Stoga su izvršnost sudske odluke kojom je izrečena zaštitna mjera, kao i trajanje zaštitne mjere konstitutivni elementi prekršaja.
6.1. U činjeničnom opisu prekršaja u pobijanoj presudi jest navedeno da je navedena mjera zabrane izrečena pravomoćnom presudom i kada je postala pravomoćna, no nije navedeno u kojem razdoblju je zaštitna mjera bila na snazi, pa da bi se moglo utvrditi je li u vrijeme okrivljenikova postupanja doista došlo do kršenja zaštitne mjere.
6.2. Dakle, u činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci pobijane presude nedostaje upravo taj konstitutivni element, a samo navođenje da je zabrana izrečena pravomoćnom presudom s datumom pravomoćnosti nije dovoljno za postojanje bića prekršaja. Naime, svaka mjera se izriče na određeno vrijeme, te nakon isteka vremena na koje je izrečena prestaje proizvoditi pravne učinke, pa činjenica da odluka kojom je izrečena jest pravomoćna, ne uključuje u sebi nedvojbeno činjenicu da je mjera na snazi.
6.3. U konkretnom slučaju je izostalo navođenje tog odlučnog elementa (perioda važenja zaštitne mjere, odnosno barem datuma od kojeg je zabrana počela teći), pa je ostvarena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona.
7. Valja napomenuti da je ovlašteni tužitelj u činjeničnog opisu sadržanom u optužnom prijedlogu pravilno naveo (pored ostalog) da je „...obavijest o početku provođenja navedene zabrane okrivljeniku osobno uručena 5. siječnja 2024. od kada mu i teče opisana mjera i traje do 5. siječnja 2025...“ Time je period trajanja zabrane bio pravilno i dostatno opisan, bilo je vidljivo da je u vrijeme utakmice (13. siječnja 2024.) zabrana bila na snazi, te je optužni akt sadržavao sve elemente prekršaja.
7.1. Dakle, svi bitni elementi bili su sadržani unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu optužnog prijedloga tužitelja, međutim iz nejasnih je razloga sud prvog stupnja ispustio upravo najbitniji konstitutivni element i time doveo do povrede materijalnog prekršajnog prava.
8. Završno se napominje da se sve prekršajne sankcije i mjere izrečene odlukom suda (odnosno odlukom tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak) izvršavaju tek nakon pravomoćnosti istih. Međutim pravilo da se izrečene zaštitne mjere izvršavaju nakon pravomoćnosti ne podrazumijeva da u času pravomoćnosti presude počinje teći njihovo izvršavanje, već da su se stekli zakonski uvjeti da se pristupi postupku njihova izvršavanja. Pravomoćnost presude je samo jedan od preduvjeta za izvršavanje zaštitne mjere, a stvar je postupka njezina izvršavanja kada će početi teći izvršenje pravomoćno izrečene zaštitne mjere. Kada sud nije sam nadležan izvršavati odluku, dostavlja je za to nadležnom tijelu nakon što je ista postala izvršna. Tijelo nadležno za izvršavanje mjere tada prema svojim pravilima započinje postupak izvršavanja i određuje kada je započelo njezino izvršavanje (jedina iznimka od tog pravila koju propisuje Prekršajni zakon ona iz članka 58. stavak 2. navedenog Zakona koja se odnosi na zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom).
8.1. Konkretno, prilikom izvršavanja mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima koje su u nadležnosti policije, sud pisani primjerak odluke s klauzulom njezine pravomoćnosti dostavlja nadležnoj policijskoj upravi sa zahtjevom da provede postupak izvršavanja zaštitne mjere. Policijska postaja poduzima potrebne mjere za to i određuje početak izvršavanja zaštitne mjere i o tome obavještava sud. Kad će se ona početi izvršavati stvar je postupka izvršavanja, ali je stoga nužno u činjeničnom opisu za prekršaj nepostupanja po izrečenoj mjeri navesti razdoblje u kojem je ona na snazi.
8.2. Upravo je takav slučaj u ovom predmetu, dakle zabrana nije počela teći od pravomoćnosti ili izvršnosti, već od dana kada je obavijest o mjeri bila od strane policije uručena osobi kojoj je izrečena zabrana
9. Kako je žalba podnesena samo u korist okrivljenika, ovaj sud nije imao mogućnost izvan žalbenih razloga donijeti odluku nepovoljniju za okrivljenika, već je morao donijeti oslobađajuću odluku.
10. Stoga je po službenoj dužnosti valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu na način kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske presude, nalazeći da ponašanje okrivljenika kako je opisano u činjeničnom opisu djela ne ispunjava zakonsko biće navedenog prekršaja.
11. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 24. lipnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
