Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: Pn-338/2022-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja CK, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Zagorcu, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika Lovačkog društva "Jelen" Čavle, OIB 19514046928, sa sjedištem u [adresa] zastupano po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenka Mrakovčića i Bojana Milića iz Rijeke, i umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupano po punomoćniku Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, odvj. iz Zagreba, Pisarnica Rijeka, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave 13. svibnja 2025., u prisutnosti pun. tužitelja, pun. tuženika i pun. umješača na strani tuženika, zaključene uz primjenu odredbe čl. 335. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 24. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.806,02 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u toku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime prouzročenog parničnog troška iznos od 2.983,16 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče počevši od presuđenja pa do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u toku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se miješanje Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, kao umješača na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 10. listopad 2022. navodi da je 3. travnja 2022. na vozilo marke Volvo XC60, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužiteljice, naletjela divljač – jelen obični, košuta, i to na cesti u mjestu Čavle, naselju Buzdohanj kod kbr. 20. Vozilom da je upravljao DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isti nije bio pod utjecajem alkohola, niti opojnih droga, niti je utvrđena njegova prekršajna odgovornost za štetni događaj. Šteta koja je nastala tužiteljici da iznosi 13.607,43 kn. Popravak predmetne štete na motornom vozilu izvršio da je za korist tužiteljice PK, vlasnik obrta za autolakirerstvo „ [obrt]“. Tužiteljica da je 26. svibnja 2022. platila iznos od 13.607,43 kn sukladno računu izdanom od strane navedenog obrta na ime radova popravka štete na motornom vozilu. Divljač na cesti da se smatra opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima. Naletom divljači na vozilo tužiteljice, istoj je nastala materijalna šteta u utuženom iznosu. Da je divljač na cesti opasna stvar za koju lovačka društva odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti potvrđuje i sudska praksa. U Potvrdi PU Primorsko-Goranske, PPRP Rijeka, KLASA: 211-08/22-3/2426, UR.BR: 511-09-34-22-3 od 13. srpnja 2022. s nadopunama od 25. srpnja 2022. i 19. kolovoza 2022., navodi se kako je štetu na automobilu prouzročila divljač-obični jelen, košuta istrčavanjem na prometnicu i kako je o istom obaviješten tuženik, koji gospodari lovištem s kojeg potječe ta divljač. Spomenuta potvrda od 13. srpnja 2022. da je javna isprava u smislu članka 230. Zakona o parničnom postupku jer ju je izdala PPRP Rijeka kao državno tijelo u granicama svoje nadležnosti. Sukladno citiranom članku, takvom javnom ispravom se dokazuje istinitost onoga što se njome potvrđuje. Prema tome, kako je u predmetnoj potvrdi od 13. srpnja 2022, kao javnoj ispravi, navedeno da je štetu izazvala divljač, isto da se ima smatrati dokazanim i istinitim zbog svojstva javne isprave. Iz toga slijedi kako osiguravatelj tuženika nije trebao odbiti nadoknaditi štetu tužiteljice, jer da nije utvrđeno da izuzeta životinjska dlaka pripada divljači. Programom za zaštitu divljači Općine Čavle tuženik nije prestao biti lovoovlaštenik. Naime, lovačko društvo ne može odlukom lokalne samouprave izgubiti status lovoovlaštenika, a koji status je dobio od Republike Hrvatske. Područje na kojem je zabranjeno uspostavljanje lovišta, a za koje je donesen Program zaštite divljači Općine Čavle, čini naseljeni dio općine Čavle. Po prirodi stvari, divljač poput košute, srne ili jelena ne obitava na području naseljenog mjesta odnosno područja na kojem je zabranjeno uspostavljanje lovišta, pa divljač može obitavati i doći jedino iz lovišta br. VIII/124 Grobnik, a kojega je lovoovlaštenik tuženik. I sam Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje da je spomenuta praksa ustaljena pa tako u svojoj odluci posl. br. Rev 1103/2021 od 6. listopada 2021., navodi: „Prema već ustaljenoj sudskoj praksi divljač se smatra opasnom stvari, a tako i vozilo u pokretu.“. Iz svega navedenoga jasno proizlazi da presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-3870/2022 od 6. studenog 2023. na koju se poziva tuženik nije relevantna za predmetni postupak i ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu već izoliranu sudsku odluku koja je suprotna ustaljenoj sudskoj praksi. Predlaže usvajanje tužbe tužbenog zahtjeva.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da je 21.ožujka 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pod Klasom: UP/I-612-07/19-37/23, Urbroj: 517-05-2-3-19- 2 donijelo rješenje kojim je Općina Čavle postala novo ovlaštenikom za gospodarenje divljači putem Programa zaštite divljači ( tzv. PZD) , kojim programom se obuhvat plana odnosi na naselja: [adresa] i [adresa], a budući da se štetni događaj zbio na cesti u mjestu Čavle, naselju Buzdohanj kod kbr. 20, to je razvidno kako se ista desila na području izvan lovišta, da bi pasivnu legitimaciju u ovosudnom predmetu trebala nositi Općina Čavle. Osporava i visinu i osnovanost zahtjeva, kao i da je do oštećenja na vozilu došlo naletom na divljač, a obzirom da ne postoje svjedoci o navodnom naletu na divljač, a iz potvrde i nadopuna potvrde o prometnoj nesreći Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, koje prileže tužbi proizlazi da prilikom vršenja izvida nije utvrđeno niti je provedeno vještačenje o tome koja je vrsta životinjske dlake pronađena na oštećenjima predmetnog vozila, a što je naveo i osiguratelj tuženika u svojem otklonu – odluci o odštetnom zahtjevu od 26.svibnja 2022. Osporava da bi uopće do navodnog naleta došlo u mjestu Buzdohanj kod kbr. 20. Tužbi također ne prileži Zapisnik o očevidu, prema kojem bi se mogle cijeniti okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja ( posebno, ali ne isključivo- jesu li na kolniku mjesta nesreće pronađeni tragovi iz kojih bi se moglo utvrditi kojom se brzinom vozilo kretalo prije navodnog naleta na divljač, kakva je bila vremenska pojavnost i dr.). Prema Zakonu o cestama čl. 50. za štetu nastalu trećim osobama zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, a kako je evidentno da ne postoji krivnja tuženika zbog štete za koju tužitelj ne može dokazati da je istu prouzročila divljač, a ne reakcija samog vozača. Podredno, ukoliko je do naleta na divljač uistinu došlo i to unutar naselja Buzdohanj kod kbr. 20 -tuženik smatra da je do naleta na divljač došlo isključivom krivnjom vozača kojem je tužiteljica prepustila vozilo. Obzirom da tužitelj nije na vrijeme uočio navodnu divljač, tuženik smatra da isti nije postupao s osobitom pažnjom dok je upravljao motornim vozilom, ali isto tako da tužitelj nije prilagodio način vožnje i brzinu uvjetima na cesti i važećim propisima i ograničenjima. Ukoliko se prometna nezgoda navodno dogodila u mjestu Čavle, Buzdohanj k.br. 20., te ukoliko je uistinu došlo do naleta na divljač da se isti dogodio u naseljenom mjestu, odnosno unutar građevinskog područja (prostorni plan Općine Čavle za mjesto Buzdohanj i očitovanje nalazi li se mjesto nesreće unutar građevinskog područja). Budući da je čl. 11. st. 2. Zakona o lovstvu propisana zabrana ustanovljenja lovišta na građevinskom području, tuženik da nema ovlasti niti mogućnosti utjecanja na ponašanje divljači niti sprječavanja nesreća na predmetnim područjima, a prema tome isti ne može biti ni odgovoran, a napominje se da tuženik u vrijeme nastanka navodnog naleta na divljač nije imalo lovnih aktivnosti. Osporava tijek zakonske zatezne kamate naknade imovinske štete koja da teče od dana presuđenja, a ne od dana popravka štete na motornom vozilu (sentenca Županijskog suda u Slavonskom Brodu, posl. broj: Gž-113/2021 od dana 17. veljače 2021). Predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Umješač na strani tuženika osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe da ne postoji odgovornost tuženika za štetu, i pridružuje se navodima tuženika u pogledu prigovora promašene pasivne legitimacije. Iz navoda tužiteljice da je razvidno kako je mjesto nesreće na javnoj cesti, u građevinskom području odnosno u području izgrađenog naselja, slijedom čega na mjestu na kojem se dogodio štetni događaj nije moguće ustanoviti lovište, pa stoga, posljedično, niti lovoovlaštenik kao osoba zadužena za gospodarenje područjem lovišta ne može odgovarati za štetu temeljem odredaba Zakona o lovstvu. Budući da nije pronađena divljač u koju je navodno udarilo vozilo tužiteljice osporava se da bi se radilo o divljači kako je ista određena u čl. 9. Zakona o lovstvu (NN br. 99/18, 32/19, 32/20), niti postoje dokazi da bi se štetni događaja dogodio na način kako to opisuje tužiteljica. Ističe prigovor odgovornosti na strani vozača s obzirom da je isti, pod pretpostavkom da se štetni događaj dogodio na način kako to opisuje tužiteljica, imao mogućnost izbjegavanja sudara sa životinjom da je vozio u skladu s prometnim propisima. Predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti

4. Sukladno odredbi čl. 206 Zakona o parničnom postupku, kojom je propisano da osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci, sud je dopustio umješaču miješanje na strani tuženika.

5. Ovo jer nema spora o tome da je osiguravajuće društvo Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, imalo s tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti u vrijeme nastanka štetnog događaja, pa interes umješača da sudjeluje u parnici koja se vodi protiv tuženika, kao njegovog osiguranika, proizlazi iz činjenice što pravne posljedice presude koja će biti donesena u ovom postupku imaju utjecaj na obveze umješača, dakle na njegovu pravnu na situaciju. Stoga je valjalo riješiti kao u izreci rješenja.

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži u spisu i to, odluka o odštetnom zahtjevu od 26. srpnja 2022., Potvrda PU Primorsko-Goranske, PPRP Rijeka, KLASA: 211-08/22-3/2426, UR.BR: 511-09-34-22-3 od 13. 7.2022. s nadopunama od 25.srpanj 2022. i 19. kolovoz 2022., preslika prometne dozvole, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, PPPRP Rijeka, KLASA: 211-08/22-3/2426, UR.BR: 511- 09-34-22-1 od 13.7.2022. Program zaštite divljači Općine Čavle za razdoblje od 1. travanj 2019. do 31. ožujak 2029., dopis Općine Čavle od 27. listopada 2023. kojim dostavljaju program zaštite divljači za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2029., račun [obrt] obrt za autolakirerstvo broj 37-1-1 od 19. svibnja 2022. , dokaz o uplati na račun [obrt] na ime plaćanja računa broj 37-1-1 od 19. svibnja 2022., očevid na licu mjesta i vještačenje po sudskom vještaku prometne struke i procjenitelju, saslušanje tužitelja kao stranke i svjedoka DK, ŠK i UK rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike pod Klasom: UP/I-612- 07/19-37/23, Urbroj: 517-05-2-3-19-2 od 21.3.2019., Prostorni plan Općine Čavle za mjesto Buzdohanj i očitovanje nalazi li se mjesto nesreće unutar građevinskog područja.

7. Sud nije uzeo u obzir priloge dostavljene uz podnesak tuženika od 27. ožujka 2024. (detalje lovišta XXII/108 i detalje ugovora broj: 22108 pribavljene iz središnje lovne evidencije), jer su opisani dokazi predloženi protivno odredbi članka 299. stavka 2. ZPP-a, kojim je propisano da stranke mogu na glavnoj raspravi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze jedino ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti do zaključenja prethodnog postupka.

8. Ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

9. U svom iskazu tužiteljica CK prisjeća se kako je bila nedjelja između 10,00 i 11,00 sati ujutro te da je suprug nazvao i rekao joj da je naletio na košutu. Toga dana on se kretao iz pravca Rijeke u pravcu [adresa], bio je prethodno na placi te je rekao kako je uspio zaobići dvije košute međutim na jednu je naletio. Rekao je da je izašao iz vozila i da je ta košuta kratko tamo ležala ali je potom pobjegla. Suprug je bio ljut što se sve to desilo, a u vozilu je bio sam. Spomenuo je neki zidić iz kojeg su naišle košute. Vozilo je popravljeno i to su njezin suprug i svjedok PK rješavali te ona ne zna detalje ali po njoj šteta na vozilu je bila velika. Račun za usluge da je plaćen, suprug je zvao policiju, a osiguranje je odbilo platiti štetu na vozilu iz razloga da nema dokaza radi li se o dlaci divljači ili domaće životinje, iako je policija tu dlaku izuzela upravo radi identifikacije. Tražili su dopunu izvještaja od policije i istu dostavili osiguranju koje nije također opet priznalo štetu ni naknadno jer da dlaku može suditi samo sud. Telefonski se razgovaralo o nagodbi ali je odlučila ustati tužbom sudskim putem. Na upit pun. umješača ima li saznanja je li na osnovu te izolirane dlake i obavljeno vještačenje odgovara da ona to ne zna već je samo dobila tu naknadnu potvrdu kako je iskazala.

10. U svom iskazu svjedok DK, suprug tužiteljice, prisjeća se da se kretao vozilom iz smjera Orehovice u pravcu [adresa] negdje oko 10,30 – 11,00 sati, bilo je vedro, dobre vremenske prilike. Nije bio gusti promet nitko nije išao iz suprotnog pravca u tom trenutku a iza njega bila neka vozila kada odjednom sa njegove desne strane su izletjele tri košute. Dvije je uspio izbjeći jer je prikočio dok treću nije uspio i ona je skočila na prednji kraj vozila, haubu. Vozio je nekih 40 km/h automatik vozilo, a na tom dijelu ceste su dva zavoja i uzbrdica pa i nije mogao voziti nekom većom brzinom. Izašao je iz vozila, pozvao 112 te su nakon nekih sat vremena došli djelatnici policije muška i ženska osoba i napravili očevid. Vozilo da je bilo puno dlaka te su iste oni uzeli za analizu. Jasno da je vidio da se radilo o košutama te je otišao u Euroherc napraviti izvid štete a također i naknadni izvid. Vozilo je popravio UK i to vrlo brzo nakon naknadnog izvida. Navodi da je i zaustavio vozilo nakon naleta te da je ta košuta ležala, a potom je pobjegla. Vozila iza su stala ali su potom nastavila dalje, nije se sjetio pitati ih jesu li vidjeli nalet košute na vozilo. Na upit pun. umješača je li bila košuta kada je došla policija odgovara nije, ležala je jedno 2 – 3 minute i otišla. Nije fotografirao lice mjesta, sve se brzo odigralo.

11. U svom iskazu svjedok UK, navodi da je doista izvršio popravak vozila te da je suprug tužiteljice isti doveo. Isto tako na vozilu je uočeno vrlo puno dlaka životinjskih i to oko registarske tablice i na maski vozila. Uredno je izdan račun koji je uredno plaćen i u istom su navedeni dijelovi koji su oštećeni i popravljeni, a sva dokumentacija vezana uz popravak dostavljena je osiguranju. Oštećen je branik, maska, kiler klime, plastični dijelovi i drugo što se navodi, a također i svijetlo o svemu postoji dokumentacija. Na upit pun. tužitelja odgovara da mu je DK rekao da mu je u vozilo udarila srna i da je tako došlo do nezgode, odnosno divljač ali ne zna koja. U vrlo skorom periodu također na isti način je još jedno vozilo oštećeno kojeg su isto tako popravljali i to ista lokacija o kojom je upoznat od klijenta.

12. U svom iskazu svjedok ŠK prisjeća se jednog događaja u Bozdohnju gdje su kolegica ZK i on pristupili na očevid. Bio je u svojstvu krim tehničara te na licu mjesta kada su pristupili zatečena je muška osoba vozač, vozilo Volvo i tragovi plastika na kolniku što je sve uredno fotografirano. Isto tako prisjeća se da su na vozilu uočene i dlake i to dosta. Po izjavi vozača rečeno im je da je došlo do naleta košute na vozilo dakle ne srna već veća životinja koja ima preko 100 kg. Dlake su izuzete. Na upit pun. tuženika odgovara da na mjestu događaja nije zatečena divljač. Utvrđeno je da se radi o divljači na temelju izjave vozača. Na daljnji upit je li svjedoku poznato da je uz potvrdu kasnije sastavljena i nadopuna potvrde odgovara svjedok da to nije njegov dio posla međutim uobičajeno je da se to radi onda kada se primjerice uoči neko dodatno oštećenje na vozilu ili nešto slično. Na upit pun. umješača gdje se dogodio taj događaj odgovara na državnoj cesti 3, ne sjeća se kbr., sa jedne strane je livada, a s druge kuća, a radi se o ravnom dijelu cestu, i to u naselju Buzdohanj. Navodi svjedok da kod izuzimanja nekakvih dokaza u ovom slučaju dlake da se ista pohrani u spis a nema saznanja je li ista poslana na daljnje analize.

13. U postupku je sporno ima li tužiteljica kao vlasnik vozila marke Volvo XC60, reg. oznake [registarska oznaka], pravo na naknadu štete od ovdje tuženika lovačkog društva, jer je 3. travnja 2022. na vozilo kojim je upravljao suprug tužiteljice DK, naletjela divljač –jelen obični, košuta, i to na cesti u mjestu Čavle, naselju Buzdohanj kod kbr. 20. Sporna je pasivna legitimacija na strani tuženika i umješača kao osiguratelja tuženika, dinamika i način nastanka štete, odnosno je li vozač postupio protivno prometnim propisima i je li na vozilo uopće naletjela divljač, kao i visina štete nastale na vozilu . Tužiteljica tvrdi da popravak štete iznosi 13.607,43 kn , koji da je izvršio PK, vlasnik obrta za autolakirerstvo „ [obrt]“ ( račun plaćen 26. svibnja 2022.).

14. Uvidom u račun br. 37-11 od 19. svibanj 2022. i potvrdu o uplati od 26. svibnja 2022. sud utvrđuje da je tužiteljica uplatitelj HK, kao vlasniku obrta [obrt] za autolakirerstvo na ime popravka vozila marke Volvo XC60, reg. oznake [registarska oznaka], iznosa od 13.607,43 kn 26. svibnja 2022 .

15. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP PP Rijeka od 3. travnja 2022. sud utvrđuje da vozač DK **.**.2022. nije bio pod utjecajem opojnih droga i lijekova.

16. Uvidom u Potvrdu MUP PP Rijeka od 13. srpanj 2022. vezano uz prometnu nesreću od 3. travanj 2022. utvrđeni su podaci o sudionicima prometne nesreće, poduzetim radnjama, opis oštećenja na vozilima kao i poduzete mjere, dok je uvidom u nadopunu Potvrde 25. srpanj 2022. utvrđeno da se nadopunjava navodom da je vozaču osobnog vozila sa desne strane na kolnik istrčala divljač-košuta koja je prednjim dijelom vozila udarila i otrčala u naselje, odnosno Potvrdom od 19. kolovoz 2022. utvrđeno da se ista nadopunjava , među ostalim, podacima da na mjestu nesreće, u [adresa], iz smjera kretanja osobnog vozila nema postavljenog prometnog znaka opasnosti : " divljač na cesti", da su na osobnom vozilu pronađeni tragovi dlake životinjskog podrijetla, te dopunjenim opisom oštećenja na vozilu.

17. Uvidom u odgovor umješača na strani tuženika od 26. srpanj 2022 utvrđeno je da je otklonjen odštetni zahtjev tužiteljice od 4. travanj 2022, kao neosnovan, jer nema dokaza da bi se radilo o naletu divljači na vozilo, sukladno čl. 9. Zakona o lovstvu.

18. Iz rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH od 21. ožujka 2019. utvrđeno je , među ostalim, da je Program zaštite divljači Općine Čavle za razdoblje od 1. travnja 2018.do 31. ožujka 2028. prihvatljiv za ekološku mrežu (točka I.),da se obuhvat Plana odnosi na [adresa] i [adresa] , a da je razlog za izradu Plana čl. 4 Zakona o lovstvu kojim je propisano da se za površine na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donosi program zaštite divljači ( zahvati i aktivnosti: prebrojavanje divljači, dijagnostika, kurativa, podjela zaštitnih sredstava korisnicima površina obuhvaćenih Planom, rastjerivanje divljači, smanjenje broja divljači..)

19. Iako tuženik osporava i dinamiku i način nastanka štetnog događaja, kao i da bi uopće na vozilo tužiteljice naletjela divljač, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu , te uvidom u Potvrdu MUP PP Rijeka kao i Nadopunu Potvrde, te dopis Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu Općine Čavle od 14. travanj 2025. utvrdio da je mjesto nastanka štetnog događaja [adresa] u [adresa], kod kbr. 20, a koje se nalazi unutar građevinskog područja, odnosno unutar obuhvata Programa zaštite divljači Općine Čavle.

20. Utvrđeno je uvidom u Potvrdu i Nadopunu Potvrde da vozač vozila Volvo XC60 nije bio pod utjecajem droga i alkohola u trenutku nastanka prometne nesreće 3. travnja 2022., da su na vozilu nastala oštećenja, da je prema izjavi vozača na vozilo naletjela divljač-košuta, da nema postavljenog znaka opasnosti na prometnoj traci kojom se kretao svjedok DK :"divljač na cesti" , kao i da su na vozilu pronađeni tragovi dlake životinjskog podrijetla , a o događaju izvješteno upravo lovačko društvo Jelen Čavle, ovdje tuženik.

21. Odredbom čl. 230 ZPP-a u st. 1 propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

22. Imajući u vidu da predmetna policijska potvrda predstavlja javnu ispravu, u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a, koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje, a u kojoj ispravi je navedeno da su na vozilu pronađeni tragovi dlake životinje, da je o događaju obaviješten tuženik kao lovačko društvo, te kada se navedeno dovede u vezu s iskazom svjedoka DK, koji potvrđuje da je na vozilo naletjela divljač-srna, i čijem iskazu sud poklanja vjeru, a njegov iskaz potvrđuje i tužiteljica , vlasnica vozila i supruga svjedoka (neovisno o rodbinskom srodstvu i jer nije očevidac), jer tuženik nije pružio sudu dokaz o suprotnom, niti doveo u sumnju iskaz svjedoka DK u odnosu na navedenu odlučnu činjenicu, ovaj sud prihvaća i nalazi dokazanim da je na vozilo tužiteljice kojim je upravljao njezin suprug, naletjela divljač-košuta, i uslijed kojeg je došlo do oštećenja vozila.

23. Stoga sud u potpunosti otklanja prigovor tuženika, da nema dokaza o tome da bi na vozilo naletjela divljač, jer upravo suprotno, i iz Potvrde i Nadopune Potvrde, te iskaza svjedoka DK, a čiji iskaz potvrđuje i tužiteljica, proizlazi da je do štete na vozilu došlo upravo naletom divljači na vozilo kojim je upravljao DK.

24. Da je šteta na osiguranom vozilu nastala udarom u divlju životinju- košutu, koja je iznenada istrčala na prometnicu, proizlazi i iz iskaza svjedoka DK, i tužiteljice kao stranke, a na indirektan način to potvrđuje i svjedok NK, kada iskazuje da se na tom području prema njegovom saznanju, u približno isto vrijeme, također nekim trećim osobama desio nalet divljači na vozilo, Sud je navode iz iskaza svih svjedoka vezane uz nastanak štetnog događaja u cijelosti ocijenio istinitima jer su potkrijepljeni u spisu priloženim ispravama, i to nakon štetnog događaja podnesenim odštetnim zahtjevom i potvrdom policije kojoj je štetni događaj neposredno nakon nastanka prijavljen. Nasuprot tome, tuženik iako osporava takav način nastanka štete i dinamiku štetnog događaja, nije iznio činjenice niti predložio dokaze kojima bi istinitost navoda iskaza saslušanih svjedoka vezanih uz nastanak štetnog događaja doveo u sumnju.

25. I svjedok ŠK, djelatnik policije u svojstvu krim. tehničara iskazao je da je na vozilu u trenutku očevida uočen velik broj dlaka životinje, prisjeća se izjave vozača da je na vozilo naletjela košuta preko 100 kg, pa i iskaz ovog svjedoka, iako nije očevidac štetnog događaja, te i ako nema dokaza da je dlaka analizom utvrđena da pripada divljači, ukazuje na dosljednost iskaza svjedoka DK u odnosu na način nastanka štetnog događaja, da se radi o naletu divljači na vozilo u vlasništvu tužiteljice, i ovaj sud istome u cijelosti poklanja vjeru.

26. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak dr. sc. Željko Šarić, dipl. ing. utvrđuje kako se osobni automobil marke i tipa Volvo XC 60, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao DK, kretao kolnikom ceste kroz naselje Buzdohanj, iz smjera Svilnog u pravcu Čavla, pri čemu je dolaskom neposredno kod kbr. 20, prednjim više lijevim dijelom osobnog automobila kojim je upravljao, udario divljač (košutu) koja je istrčala na kolnik s jugoistočne strane istog odnosno sa travnate površine koja se nalazi ispod razine kolnika, dolazeći predmetnom osobnom automobilu sa za njega desne strane, a samo mjesto naleta se nalazi na sredini kolnika u neposrednoj blizini očevidnom dokumentacijom evidentiranog traga br.1 (tragovi plastike OA). U trenutku neposredno prije naleta na divljač -košutu predmetni osobni automobil kretao se brzinom od oko 39 km/h. Da bi DK, vozač osobnog automobila Volvo XC 60, poduzetom radnjom intenzivnog kočenja zaustavio automobil ispred mjesta naleta na divljač - košutu, radnju kočenja morao bi poduzeti 2,46 s prije naleta i na mjestu udaljenom oko 18 m ispred mjesta naleta, a u kojem se je trenutku divljač - košuta mogla nalaziti udaljena za oko 24,60 m od mjesta naleta i u tom trenutku ista nije predstavljala izravnu opasnost za vozača odnosno nalazila van izravnog vidnog polja vozača, te isti u tom trenutku nije imao razloga poduzeti radnju intenzivnog kočenja. Kako je divljač -košuta od mjesta na kojem je mogla ući u vidno polje vozača, do mjesta sudara trebala prevaliti udaljenost od maksimalno 4,50 m, a što je mogla učiniti u vremenu od oko 0,45 s, to se je u trenutku kada je srna ušla u vidno polje vozača predmetni osobni automobil nalazio na oko 4,92 m ispred mjesta sudara, te u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće nije moglo doći od izbjegavanja sudara -naleta na divljač, niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, obzirom da je to vrijeme kraće i od osnovnog gubitka vremena pri poduzimanju radnje kočenja u nuždi. Troškovi popravka odnosno visina štete na predmetnom osobnom automobilu tužiteljice, na dan prometne nesreće iznosila je 10.885,94 kn (1.444,81 €) odnosno 13.607,43 kn (1.806,02 €) sa uračunatim PDV-om.

27. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

28. Tuženik je istaknuo primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka , te predlaže vještaka pozvati očitovati se, je li moguće utvrditi je li se prije naleta vozilo kretalo brže od utvrđene brzine prilikom naleta od 39 km/h, je li se prepreka mogla uočiti i prije nego li se pojavila na cesti i koliko prije obzirom na ranije kretanje i brzinu životinje, te koliko bi vremena bilo potrebno životinji da pretrči na drugu stranu cestu, kao i od kakvog bi utjecaja bilo da je vozač započeo radnju intenzivnog kočenja.

29. Umješač ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te predlaže da se vještak očituje i izračuna, uzimajući u obzir dio iskaza vozača u kojem navodi da je prije naleta na životinju kočio, je li se vozilo u vremenu prije sudara kretalo brzinom koja je veća od 40 km/h, te izračuna je li, uzimajući u obzir dio iskaza vozača u kojem navodi da je uslijed prikočivanja izbjegao dvije životinje i tek u treću udario, vozač percipirao opasnost ranije, te kada konkretno, i je li imao mogućnost zaustaviti vozilo pri brzini kojom se kretao te bi li imao mogućnost zaustaviti vozilo da se isto kretalo brzinom 40 km/h ili sporije? Umješač predlaže i da se vještak očituje bi li nalet bio izbjegnut tj. bi li životinja već izašla iz kolničke trake kojom se kretalo vozilo tužiteljice da se vozilo u vremenu prije naleta kretalo 40 km/h ili sporije a da je divljač stupila na kolnik u trenutku u kojem to utvrđuje vještak u nalazu i mišljenju, kao i da se očituje bi li nalet bio izbjegnut u slučaju da su životinje na kolnik stupile ranije nego to utvrđuje vještak te da je za vozača percepcija opasnosti postojala ranije, a da se vozilo u vremenu prije naleta kretalo 40 km/h ili sporije.

30. Vještak je u pisanom očitovanju na primjedbe stranaka, otklonio primjedbe tuženika te navodi da iz stanja dokumentacije očevida kao ni iz spisa predmeta nije se moglo na tehnički siguran način zaključivati je li i u kojem trenutku prije trenutka naleta DK, vozač predmetnog osobnog automobila, poduzeo radnju kočenja te je onda tehnički korektno zaključivati na to da se je isti u periodu vremena koje je neposredno prethodio naletu na divljač kretao brzinom koja je bila približno jednaka onoj koju je imao u trenutku naleta, dakle brzinom od oko 39 km/h...“. Prema tome, za zaključiti je da su u konkretnom slučaju izostali materijalni tragovi, posebice tragovi kočenja na kolniku (što je i vidljivo i iz očevidne dokumentacije), a koji bi upućivali na promjenu brzine i kretanje predmetnog osobnog automobila neposredno pred nalet na divljač – košutu te se u konkretnom slučaju, a i drugim slučajevima gdje navedeno izostane, prihvati tehnička činjenica da se vozilo u tom periodu kretalo brzinom koje je imalo u trenutku sudara/naleta. Sa desne strane ispod razine kolnika prema stanju sudskog spisa, prostire se zelena površina, a ista započinje na oko 0,70 m od desnog ruba kolnika. Imajući u vidu vegetaciju na zelenoj površini i činjenicu da se ista nalazi ispod razine kolnika, za zaključiti je, a kako je i navedeno u Nalazu i mišljenju, da je divljač – košuta u konkretnom slučaju predstavljala izravnu opasnost kada se je nalazila uz desni rub kolnika i kada je vozač predmetnog osobnog automobila zasigurno imao tehničke mogućnosti uočavanja iste. Ne može se isključiti da je vozač istog imao mogućnosti uočavanja divljači i ranije, ali u tom trenutku ista nije predstavljala izravnu opasnost za vozača. Trenutak uočavanja divljači na zelenoj površini od strane vozača osobnog automobila tehnički adekvatnim putem nije moguće utvrditi. Da bi se divljač – košuta nalazila cijelom svojom konturom van lijevog ruba kolnika, udaljenost koju bi trebala proći iznosi od oko 3,85 m te ako se ista nadoda na udaljenost koju je prešla u konkretnom slučaju (od desnog ruba kolnika do naletnog položaja) te podijeli sa brzinom kojom se kretala dobije se vrijeme od 0,83 s u kojem bi ista prošla s desnog ruba kolnika prema lijevom rubu kolnika. Bez obzira na izračunato vrijeme prelaska i činjenicu da je nalet ostvaren oko sredine kolnika, ista se našla uz desni rub kolnika i predstavljala izravnu opasnost vozaču u trenutku kada isti više nije imao tehničkih mogućnosti izbjegavanja naleta poduzetom radnjom intenzivnog kočenja s obzirom da je vrijeme od 0,45 s kraće i od vremena koje uključuje percepciju opasnosti te psihičko i fizičko reagiranje vozača. Na 7. listu Nalaza i mišljenja izračunat je zaustavni put pri intenzivnom kočenju pri brzini kretanja osobnog automobila od 39 km/h i isti iznosi 18 m, a vrijeme zaustavljanja 2,46 s. U tom trenutku divljač bi se nalazila na oko 24,60 m od mjesta naleta, dakle van izravnog vidnog polja vozača i kao takva nije predstavljala izravnu opasnost za vozača pa samim time isti nije imao razloga za poduzimanje radnje intenzivnog kočenja na udaljenosti od 18 m ispred istog, a gdje bi se i zaustavio ispred mjesta naleta da je istu poduzeo U konkretnom slučaju, nalet je ostvaren oko sredine kolnika, a divljač se našla uz desni rub kolnika i predstavljala izravnu opasnost vozaču u trenutku kada isti više nije imao tehničkih mogućnosti izbjegavanja naleta poduzetom radnjom intenzivnog kočenja s obzirom da je vrijeme od 0,45 s kraće i od vremena koje uključuje percepciju opasnosti te psihičko i fizičko reagiranje vozača. Zaustavni put pri brzini od 39 km/h, kojom se u konkretnom slučaju kretao osobni automobil, a kako je i ranije navedeno iznosi oko 18 m, a vrijeme zaustavljanja vozila u tom periodu iznosi 2,46 s. Za slučaj da se je u periodu 2,46 s prije dolasku na sredinu kolnika (naletni položaj) divljač nalazila uz desni rub kolnika kada je i predstavljala izravnu opasnost za vozača osobnog automobila, a da je tada isti poduzeo radnju intenzivnog kočenja zaustavio bi se ispred mjesta naleta, ali se tada divljač trebala kretati relativno malom brzinom (oko 6,7 km/h), dakle ne onom kojom je utvrđeno ovim vještačenjem. Stoga je vještak u cijelosti ostao pri Nalazu i mišljenju danom u Izvještaju o provedenom vještačenju u predmetu broj Pn-338/2022 Općinskog suda u Rijeci, od 20. prosinca 2024.

31. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka i u odnosu na način nastanka štetnog događaja i u odnosu na visinu štete na vozilu, jer je stručan, objektivan i u skladu s pravilima struke, s time da je vještak otklonio primjedbe tuženika i umješača na nalaz i mišljenje, i za iste dao detaljne i logične razloge koje prihvaća i ovaj sud.

32. Stoga sud utvrđuje, i to ocjenom iskaza svjedoka DK kojem poklanja vjeru u cijelosti, te nalaza i mišljenja vještaka, da je osobni automobil marke i tipa Volvo XC 60, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao DK, kretao kolnikom ceste kroz naselje Buzdohanj, iz smjera Svilnog u pravcu Čavla, pri čemu je dolaskom neposredno kod kbr. 20, prednjim više lijevim dijelom osobnog automobila kojim je upravljao, udario divljač (košutu) koja je istrčala na kolnik s jugoistočne strane istog odnosno sa travnate površine koja se nalazi ispod razine kolnika, dolazeći predmetnom osobnom automobilu sa za njega desne strane, mjesto naleta na sredini kolnika. U trenutku neposredno prije naleta na divljač-košutu predmetni osobni automobil kretao se brzinom od oko 39 km/h. Da bi DK, vozač osobnog automobila Volvo XC 60, poduzetom radnjom intenzivnog kočenja zaustavio automobil ispred mjesta naleta na divljač - košutu, radnju kočenja morao bi poduzeti 2,46 s prije naleta i na mjestu udaljenom oko 18 m ispred mjesta naleta, a u kojem se je trenutku divljač - košuta mogla nalaziti udaljena za oko 24,60 m od mjesta naleta i u tom trenutku ista nije predstavljala izravnu opasnost za vozača odnosno nalazila van izravnog vidnog polja vozača, te isti u tom trenutku nije imao razloga poduzeti radnju intenzivnog kočenja. U konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće nije moglo doći od izbjegavanja sudara -naleta na divljač, niti pri kojoj realnoj brzini kretanja osobnog automobila, obzirom da je to vrijeme kraće i od osnovnog gubitka vremena pri poduzimanju radnje kočenja u nuždi. Troškovi popravka odnosno visina štete na predmetnom osobnom automobilu tužiteljice, na dan prometne nesreće iznosila je 10.885,94 kn (1.444,81 €) odnosno 13.607,43 kn (1.806,02 €) sa uračunatim PDV-om.

33. Utvrđeno je iz iskaza svjedoka DK, da uslijed udarca njegovog vozila u košutu, da ista nije uginula, a do dolaska policije koju je potom pozvao, da se životinja digla i pobjegla, a od udarca da su na limariji vozila ostale dlake životinje u koju je udario. Na mjestu nezgode da je brzina ograničena na 50-60 km/h, a gotovo u skladu s navedenim ograničenjem brzine da je upravljao vozilom. Na vozilu da su u opisanom događaju nastala oštećenja , a trošak popravka iznosi 1.806,02 eura.

34. Na temelju iskaza svjedoka, potkrijepljenog ostalim u spisu priloženim ispravama, te nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, utvrđene su okolnosti nastanka štetnog događaja udarom osiguranog vozila u divljač-košutu, koja je na prometnicu iskočila neposredno ispred vozila.

35. Uvidom u račun br. 37-11 od 19. svibanj 2022. i potvrdu o uplati od 26. svibnja 2022., utvrđeno je da je popravak štete na vozilu plaćen u iznosu od 1.806,02 eura, a koliko i iznosi trošak popravka oštećenja na vozilu prema nalazu i mišljenju vještaka.

36. Proizlazi dakle, da vozač vozila nije povrijedio niti jedan zakonski propis u odnosu na način kretanja vozilom na dan štetnog događaja, te ovaj sud ne nalazi odgovornost na strani vozača za nastanak štetnog događaja (kretao se u skladu s propisima o dopuštenoj brzini kretanja u naselju) a tuženik niti ne navodi u kojem dijelu bi povrijedio zakonski propis pa da bi sud takav prigovor imao ocjenjivati.

37. U odnosu pak na prigovor tuženika da osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz zakonskih odredaba kojima je uređena odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač valja navesti sljedeće.

38. Zakonom o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019, 32/2020, 127/2024 dalje ZL) koji predstavlja specijalni propis, predmet kojeg je uređenja gospodarenja lovištem i divljači (čl. 1. st. 1. ZL) nisu uređene sve situacije u kojima može doći do nastanka štete naletom vozila na divljač. Stoga, po shvaćanju ovog suda, na slučajeve nastanka štete kao posljedice naleta vozila na divljač valja primijeniti i druge mjerodavne propise.

39. U skladu s odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a, predviđena su pravila o odgovornosti za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako je šteta posljedica postupanja vozača prilikom upravljanja vozila protivno odredbama kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, kada za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač; odnosno ako je šteta posljedica provođenja lova, kada za štetu odgovara lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta. Međutim, u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu koju divljač može prouzročiti, važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj Zakon ne propisuje drugačije.

40. Nema spora o tome da u ovom slučaju šteta naletom vozila na divljač nije nastala kao posljedica provođenja lova, a sud utvrđuje da nije nastala niti kao posljedica postupanja vozača prilikom upravljanja vozilom protivno odredbama kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

41. Po shvaćanju ovog suda divljač koja se kreće po cesti jest opasna stvar pa stoga, kada je šteta nastala kao posljedica naleta vozila na divljač, a ne radi se o šteti kao posljedici provođenja lova jer se lov nije provodio, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u skladu s odredbom čl. 76. st. 2. ZL i čl. 1045. st. 3. ZOO-a ( Pž-146/23, Pž-2418/23 i Pž-244/24)

42. Nije stoga od utjecaja okolnost na koju upire tuženik da je odgovornost lovoovlaštenika isključena jer šteta nije nastala u lovištu, već na prometnici na kojoj, u skladu s odredbom čl. 11. st. 2. ZL, ustanovljavanje lovišta nije dozvoljeno.

43. Naime, po shvaćanju ovog suda, iz odredaba mjerodavnih propisa, kako ZL-a tako i ZOO-a, ne proizlazi da bi odgovornost lovoovlaštenika bila ograničena samo na štete nastale od divljači isključivo na području lovišta. U prilog navedenom upućuju i odredbe ZL prema kojima gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (čl. 1. st. 2. ZL), kao i mjere koje je, radi sprječavanja nastanke štete od divljači, dužan provoditi lovoovlaštenik (čl. 77. st. 1. ZL).

44. Činjenica jest i ovaj sud prihvaća da je upravo Općina Čavle rješenjem od 21. ožujka 2019. donijela Program zaštite od divljači za razdoblje od 1. travnja 2018 do 31. ožujka 2028., kao i da je do štetnog događaja došlo unutar granica obuhvata tog Programa. Međutim po ocjeni ovog suda, opisano ne ekskulpira tuženika od odgovornosti za štetu u okolnostima ovog konkretnog slučaja iz razloga kako slijedi.

45. Odredbom čl. 7. st 1 točka 4 ZL-a propisano je da korisnik nelovne površine

- pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Opisano dakle pretpostavlja da je Općina Čavle u ovom slučaju stekla prava lovoovlaštenika na nelovnoj površini na kojoj se desio opisani nesretni slučaj.

46. Po ocjeni ovog suda, odredba čl. 7 upućuje na zaključak da je Općina Čavle stekla odgovarajuća prava lovoovlaštenika, u smislu uređenja sustava zaštite i očuvanja prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( Narodne novine br. 80/2013, 15/2018, 14/2019, 127/2019, 155/2023, dalje ZZP), ali time nije prestala odgovornost tuženika kao lovačkog društva za nastanak štete na nelovnom području, uz ispunjenje svih zakonom određenih pretpostavki i kada se ispita ponašanje lovoovlaštenika, vozača i oštećenika u svakom pojedinom slučaju.

47. Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari se smatra da potječe od te stvari, osim ako se ne dokaže da ona nije bila uzrok štete (čl. 1063. ZOO). Za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO), a umjesto njega, i isto kao i on, osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna nadgledati stvar, a nije kod vlasnika na radu (čl. 1066. st.1. ZOO). Nadalje, vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti (čl. 1067. st.1. i 2. ZOO).

48. Sukladno citiranim zakonskim odredbama za štetu nastalu u vezi s naletom vozila na divljač (košuta), koja iznenada skoči na cestu, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području s kojeg je divljač iskočila , u ovom slučaju prvo na nelovnu površinu, pa potom na prometnicu, jer gospodari lovištem i divljači u njemu (i pored toga što je na mjestu nastanka štetnog događaja korisnik nelovne površine Općina Čavle sukladno čl. 7 st. 1 točka 4 ZL-a) a koji se odgovornosti može osloboditi ako dokaže postojanje citiranih zakonom predviđenih razloga za oslobođenje od odgovornosti. Ovo neovisno od toga što je do štete došlo unutar granica obuhvata Programa koji je donesen od strane Općine Čavle, jer po stavu ovog suda, time nije prestala odgovornost lovačkog društva koje na tom području jest lovoovlaštenik (presuda posl.br. Pž-4769/2024-2 od 26. veljače 2025).

49. Slijedom navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev usvojiti, i presuditi kao u točki I. izreke presude.

50. Odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, dok je odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je tužiteljica platila popravak štete 26. svibnja 2022 kako je to utvrđeno iz računa br. 37-11 od 19. svibanj 2022. i potvrde o uplati od 26. svibnja 2022, ima pravo na zatezne kamate na isplaćeni iznos počevši od dana plaćanja pa do isplate, po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a . Neosnovano stoga smatra tuženik da bi zatezne kamate imale početi teći tek od donošenja presude kojom je njegova obveza utvrđena.

51. Odluku o trošku sud temelji na odredbi čl. 154. st. 1 u svezi s čl. 155. ZPP- a, kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove, pa je temeljem citiranih odredbi, tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku ( vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura ( Tbr 7. toč. 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na pet ročišta u iznosu od 200,00 eura svako ( Tbr. 9 točka 1 Tarife), trošak sastava tri podneska u iznosu od 200,00 eura svako ( Tbr 8. točka 1 Tarife), uvećano za pdv 25% ( 450,00 eura) kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 eura i presudu u iznosu od 66,36 eura, kao i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 600,44 eura, odnosno trošak u iznosu od 2.983,16 eura, a koji parnični trošak je tužitelju u obvezi podmiriti upravo tuženik, slijedom čega je o zahtjevu tužitelja za naknadu parničnog troška valjalo odlučiti kao u točki II. izreke presude.

52. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja kao previsoko postavljen nije osnovan, te je valjalo zahtjev odbiti i presuditi kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci 24. lipnja 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- pun. umješača