REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1953/2024-11

[adresa] J 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljica 1. JŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 2. IŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], obje Republika Slovenija, obje zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 24. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljice traže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/447, URBROJ: 443-01-15-24-11 od 24. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude tužiteljicama je, kao suvlasnicama, naređeno da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja uklone prizemnu građevinu, dimenzija cca 1,50 x 1,50 m, s dvostrešnim krovištem, visine od 1,80 - 1,95 m, izgrađeno na lokaciji u Umagu, naselje Seget, Ulica Špekula (Specola) bb, u istočnom dijelu parcele k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (do k. č. [katastarska čestica]), budući se radi o gradnji bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja. Postavljanjem službenog znaka obustavljeno je daljnje građenje, a tužiteljice su ujedno upozorene na posljedice ukoliko ne postupe po navedenom rješenju.

2. Tužiteljice su u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijele tužbu ovom Sudu. U tužbi navode, u bitnome, da nisu obaviještene o provođenju očevida/inspekcijskog nadzora te da je isti proveden bez njihove prisutnosti pa da je time povrijeđena odredba čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), zatim navode da se radi o jednostavnoj građevini koja se može graditi bez građevinske dozvole, zatim navode da se u trenutku očevida/inspekcijskog pregleda nisu izvodili nikakvi građevinski radovi pa da stoga nije bilo uvjeta za postavljanje posebnog službenog znaka i obustavu daljnje gradnje, te zaključno još navode da im kao slovenskim državljankama nije bilo omogućeno da u postupku koriste svoj jezik. Tužiteljice su u tužbi predložile da se izvrši uvid u spis upravnog postupka. Slijedom navedenoga predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da im se naknadi trošak upravnog spora sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljica.

4. U tijeku spora održana je rasprava 17. lipnja 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenika tužiteljica, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

5. Na navedenoj raspravi zamjenica opunomoćenika tužiteljica je ustrajala kod svih navoda iznijetih u tužbi i u naknadnom podnesku od 22. svibnja 2025. te je nadalje navela da tužiteljice i dalje ustraju kod tvrdnje da se radi o jednostavnoj građevini i to o maloj vrtnoj kućici za alat koja je izgrađena još 1986., što su tužiteljice izjavile i u upravnom postupku, ali da je tuženik u potpunosti zanemario to izjašnjenje i nije utvrđivao je li predmetni objekt postavljen u skladu s tada važećim zakonskim propisima.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

7. Sud je nije u sporu provodio daljnje dokaze iz razloga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u spis upravnog postupka te u dokumentaciju u spisu ovog spora.

8. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

9. Čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG), propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a u t. 11. je propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

10. Čl. 4. st. 2. ZG propisano je da se u slučaju ispunjavanja više uvjeta iz st. 1. tog članka (koji članak razvrstava građevine u 5. skupina s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom) ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje zahtjevnija skupina.

11. Čl. 55. st. 2. Zakona o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine", broj 153/13 i 115/18, dalje: ZGI) propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.

12. Čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23 dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

13. Čl. 119. st. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova. St. 2. istog članka propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz čl. 109. st. 3., čl. 110. st. 3., čl. 112. st. 2., čl. 113. st. 2. i čl. 118. st. 2. tog Zakona. St. 3. istog članka propisano je da građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. St. 4. istog članak propisano je da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. St. 5. istog članka propisano je da ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

14. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je građevinski inspektor po službenoj dužnosti proveo inspekcijski nadzor nezakonite gradnje na zemljištu izvan građevinskog područja i da je sačinio zapisnik o inspekcijskom nadzoru i fotografije građevine koju treba ukloniti te da je navedeni zapisnik dostavio na očitovanje tužiteljicama.

15. Cijeneći citirane zakonske odredbe i navedene činjenice utvrđene uvidom u spis predmeta upravnog postupka, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje tuženika zakonito.

16. Prije svega valja reći da se sukladno odredbi čl. 14. st. 1. ZUP upravni postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, pa stoga neosnovano tužiteljice navode da im je u postupku trebalo biti omogućeno da se koriste slovenskim jezikom (isti stav je izražen i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-470/25). Osim toga, tužiteljice su stjecanjem vlasništva i gradnjom na području Republike Hrvatske, dobrovoljno pristale da sva dokumentacija u svezi te gradnje i nekretnine u njihovom vlasništvu na području Republike Hrvatske bude na službenom jeziku Republike Hrvatske.

17. U odnosu na navode tužiteljica da one nisu bila obaviještene, a niti su sudjelovale inspekcijskom pregledu, navodi se da tužiteljice niti nisu trebale dobiti poseban poziv da sudjeluju inspekcijskom pregledu, jer se ne radi o dokaznoj radnji očevida u smislu čl. 68. ZUP, već o službenoj radnji kojom ovlaštene osobe utvrđuju je li postoji povreda propisa čije izvršenje su ovlašteni nadzirati. Stoga je pravilno postupljeno u konkretnom slučaju kada su tužiteljice, nakon sačinjenog zapisnika o navedenoj službenoj radnji, pozvane da se očituju o činjenicama koje su utvrđene tom službenom radnjom, te je na taj način omogućeno tužiteljicama da se prije donošenja osporavanoga rješenja očituju sukladno čl. 30. st. 1. ZUP. Pored toga tužiteljicama je omogućeno da se očituju na činjenice utvrđene navedenim inspekcijskim pregledom i u ovom sporu, međutim tužiteljice svojim navodima u tužbi nisu dovele u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika.

18. Nadalje, iz citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 10. i 11. ZG slijedi da građevinu čini, pored ostalog, i samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem kojima se gradi nova građevina. Građevine, s obzirom na zahtjevnost gradnje, mogu biti jednostavne (koje su propisane u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje: Pravilnik) i složene, a sukladno citiranom čl. 4. st. 2. ZG u slučaju sumnje primjenjuje se zahtjevnija skupina.

19. Iz fotografija i opisa predmetne građevina vidljivo je da se radi o postavljenoj jednostavnijoj građevini. Kako se u slučaju sumnje pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje zahtjevnija skupina, to po ocjeni Suda time što je predmetna građevina ocjenjena kao složenija, a ne kao jednostavna, i što je posljedično tome u konkretnom slučaju postupao građevinski inspektor sukladno citiranom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI, a ne eventualno komunalni redar sukladno citiranom čl. 55. st. 2. ZGI, ne čini osporavano rješenje nezakonitim.

20. U odnosu na navode tužiteljica da se radi o maloj vrtnoj kućici za alat koja je izgrađena još 1986. u skladu s tada važećim zakonskim propisima, navodi se da iz očitovanja tužiteljica od 24. svibnja 2024. kojim su se očitovale na zaprimljeni zapisnik o inspekcijskom nadzoru slijedi da je investitor sporne vrtne kućice za alat bila njihova majka koja je vrtnu kućicu počela graditi 1990. i da prema tada važećim propisima za građenje jednostavnih građevina nije bila potrebna građevinska dozvola. Dakle, tužiteljice različito navode datume kada je sporna građevina izgrađena, pa već sama ta činjenica ukazuje da tužiteljice različitim datumima gradnje nastoje prikriti da se radi o nezakonitoj gradnji. K tome, navodi se da je točno da za jednostavne građevine i radove nije potrebna građevinska dozvola, međutim to ne znači da se te građevine i radovi mogu izvoditi kako investitor želi, već i za njihovu gradnju postoje pravila koja propisuje pravilnik. Dakle, iste se mogu graditi na određenoj kategoriji zemljišta i u skladu s prostornim planom koji je na snazi za to područje i prema pravilima koje propisuje Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji se je kroz godine mijenjao, ali ne u tolikoj mjeri da bi dopustio gradnju vrtne kućice dimenzija cca 1,50 x 1,50 m, s dvostrešnim krovištem, visine od 1,80 - 1,95 m, na zemljištu koje se nalazi izvan građevinskog područja. Stoga ovi navodi tužiteljica nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

21. Nadalje, cijeneći sadržaj citirane odredbe čl. 119. st. 3. ZDI, po ocjeni Suda nema zapreke da se u konkretnom slučaju zatvori gradilište posebnim službenim znakom i na taj način spriječi bilo kakva eventualna buduća nezakonita gradnja.

22. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 24. lipnja 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljica, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Službi građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8