REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4135/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŠV, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 1. travnja 2025., broj: Pp-591/2025-3, u sjednici vijeća održanoj 24. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici od 1. travnja 2025., broj: Pp-591/2025-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. ŠV da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužnom prijedlogu, nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6. Naime, optužbom se okr. ŠV teretio da je prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinio putem društvene mreže Facebook na način da je „u komentaru ispod objave profila naziva „Telegram“, na kojemu je objavljena snimka pod nazivom „Skandalozna snimka zgrozila javnost: Umirovljenici na koju je nasrnuo policajac slomljena tri rebra“ slijedećim ispisanim tekstom: „Javnoo napišite od klošara ime i prezime nek mu se obitelj ponosili...““.
7. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti opisno konkretizirane u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano: „Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana“.
9. Iz prethodno citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da su, za ispunjenje bića predmetnog prekršaja, odlučne činjenice: prvo, da se radi o državnom organu ili službenim osobama; drugo, ako se radi o omalovažavanju ili vrijeđanju službenih osoba da je to bilo prilikom vršenja ili u vezi s njihovim vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja; treće, sadržaj riječi koje su upućene državnom organu ili službenoj osobi. Sve navedene odlučne činjenice, kao konstitutivni elementi prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nužno moraju biti opisno sadržane u činjeničnom opisu djela iz razloga što je, kako je to već prethodno istaknuto, zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja.
10. U ovom prekršajnom predmetu je u činjeničnom opisu optužbe navedeno da je okrivljenik, pisanim komentarom (koji je konkretiziran), ispod objavljene snimke pod nazivom „Skandalozna snimka zgrozila javnost: Umirovljenici na koju je nasrnuo policajac slomljena tri rebra“, omalovažavao i vrijeđao policijske službenike. Takav činjenični opis ne ispunjava biće inkriminiranog prekršaja, jer nije naznačena konkretna službena radnja odnosno zakonito naređenje tih policijskih službenika u vezi koje je nastala predmetna snimka ispod čije objave je okrivljenik napisao uvredljiv komentar. Prvostupanjski sud pravilno i osnovano zaključuje da biće prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije ispunjeno jer u optužbi nije naznačeno „da je do navedenog događaja došlo prilikom vršenja ili u vezi sa vršenjem njegove službe ili njegovog zakonitog naređenja“. Neosnovan je žalbeni navod tužitelja da je u komentaru ispod predmetne objave „vidljivo da se radi o policijskim službenicima prilikom vršenja službe i njihovog zakonitog postupanja prilikom utvrđivanja identiteta osobe a koji događaj se dogodio dana 22. veljače 2025. godine na ozemlju PU Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica“, jer prije svega ni iz objavljene snimke niti njenog naziva to nije vidljivo, no čak i da je, a nije, ta činjenica nije navedena u činjeničnom opisu djela, što je nužno trebalo biti učinjeno da bi bila ispunjena sva bitna obilježja inkriminiranog prekršaja.
11. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, ispitujući navedeni optužni prijedlog, donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 24. lipanj 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
