REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-3238/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog SŽ, radi prekršaja iz članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/23-5/25936, Urbroj: 511-02-05-23-1. od 6.10.2023., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u odsutnosti okrivljenika i podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 24. lipnja 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i H, r. O, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., vozač, 800,00 eura, oženjen, 4 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

I što je dana 8. kolovoza 2023., u 19:10 sati, u mjestu [adresa] kod kućnog broja 23., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola, a što je utvrđeno primjenom alkometra marke «Drager» u koncentraciji od 1,20 g/kg,

dakle, kao vozač u prometu na cesti upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola,

pa je time počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. u vezi stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istog propisa,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 660,00 EURA (šesto šezdeset eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 440,00 eura (četiristo četrdeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 199. stavka 12. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 6 (šest) MJESECI, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/23-5/25936, Urbroj: 511-02-05-23-1. od 6.10.2023., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani HŽ navodi da se kritične zgode oko 15:30 sati, kretao kroz mjesto [adresa] oprema kući gdje živi na kućnom broju 32., time da je u vozilu prevozio dijete koje je vraćao iz bolnice, jer je bilo bolesno. Do navedenog trenutka nije konzumirao alkoholna pića svjestan činjenice da dijete vozi liječniku. Neposredno prije obiteljske kuće prolazeći pored kuće susjeda OŽ iz njegovog dvorišta istrčao je mali pas i udario u prednji dio automobila kojim je upravljao registarske oznake [registarska oznaka]. Nakon udara pas je otrčao u nepoznatom pravcu, što znači da nije uginuo i on nije reagirao u smislu toga da se zaustavlja smatrajući da nije nastupila nikakva štetna posljedica, jer na njegovom vozilu nije bilo oštećenja. Međutim, iz nepoznatog razloga vlasnik psa OŽ je očito u večernjim satima tražio intervenciju policije, ako je utvrdio da je pas bio povrijeđen. Ne znajući da bi se trebao obavljati očevid prometne nesreće, jer nije smatrao kako je došlo do nastupanja štete, u predvečerje je doista kod kuće popio nekoliko čaša gemišta, pa je bio iznenađen kada su policijski službenici došli na njegovu adresu i obavljali očevid te inzistirali da se kao sudionik tog događaja alkotestira. To je prihvatio i ne spori da je u organizmu imao izvjesnu koncentraciju alkohola koja je utvrđena nešto iza 20:00 sati provedenim alkotestiranjem. No, ne odgovara istini da bi on upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola odnosno prije nastupanja ovog događaja, za koji se ne može izjasniti da li se radilo o prometnoj nesreći, jer mu nije poznato što se dogodilo sa psom OŽ, obzirom da na njegovom vozilu nije bilo nikakve štete. U tom smislu nije imao razloga vjerovati da je nastupio takav štetni događaja zbog kojeg bi se trebao obavljati očevid prometne nesreće i to je bio razlog zbog čega si je dozvolio nekoliko sati nakon tog događaja konzumirati izvjesnu količinu alkohola. To su razlozi zbog kojih poriče navedenu protupravnu radnju.

4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti sud je na glavnoj raspravi u svojstvu svjedoka ispitao svjedoka ĆŽ, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika, izvješće o prekršaju, službenu bilješku te zapisnik o očevidu. Sud je odustao od ispitivanja svjedoka AŽ, kao policijskog službenika, obzirom da su sve sporne činjenice utvrđene drugim provedenim dokazima.

5. Ispitani ŠŽ iskazuje da je doista kritičnog dana došlo do događaja koji je u naravi predstavljao prometnu nesreću, jer je okrivljenik HŽ kao njegov susjed kojeg dobro poznaje godinama i živi od njegove kuće udaljen nekih 100 m, prolazeći automobilom pored njegove kuće udario na cesti prednjim krajem vozila kojim je upravljao marke Audi u njegovog psa kojeg je posjedovao neko vrijeme i brinuo se o njemu, a još je bio tzv. štene u dobi oko 4 mjeseca. S tim psom šetao se uz kolnik po bankini i pas je hodao ili trčkarao ispred njega i u jednom trenutku okrivljenik je dolazio kolnikom automobilom i udario je u psa koji je bio uz samu bankinu. Pas je nakon udarca ostao ležati bez svijesti i zaključio je da je uginuo. Okrivljenik se čak automobilom zaustavio dalje od mjesta događaja i vratio se automobilom do njegove obiteljske kuće gdje su kratko vrijeme razgovarali o tom događaju te se i sam uvjerio da je pas uginuo. On mu je dodatno napomenuo da mu mora naknaditi štetu za uginuće psa, ali se nisu oko toga dogovorili. Ističe da je odmah nakon tog kratkog razgovora sa okrivljenikom mobilnim telefonom pozvao policiju i obavijestio ih što se dogodilo ispred njegove obiteljske kuće. Dakle, ako iz zapisnika o očevidu proizlazi da je on poziv uputio vezano za taj događaj u 19:13 sati, onda je svakako do naleta okrivljenika automobilom na njegovog psa došlo najviše 5-10 minuta ranije odnosno neposredno iza 19:00 sati. Time ne odgovara istini da bi se ovaj događaj zbio u ranim poslijepodnevnim satima odnosno iza 15:00 sati. Nikakav razlog nije imao da više sati sačeka da pozove policiju posebno kada je odmah zaključio da je pas uginuo te je stoga odmah želio obavijestiti policiju o nastalom štetnom događaju. Obzirom da se okrivljenik osobno na mjestu događaja uvjerio kako je njegov pas uginuo, dok ga je ujedno uputio da će odmah pozvati policiju zbog nastupanja prometne nesreće, svakako je imao saznanja da će policija u vrlo kratkom vremenu njega kontaktirati vezano za ovaj događaj, a još dodaje da je policija na obavljanje očevida došla oko 20:00 sati odnosno nekih 45 minuta od njegove dojave za ovaj događaj.

6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik kritične zgode upravljao naznačenim osobnim automobilom na opisanoj lokaciji.

7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrditi da li je te zgode upravljao vozilo nalazeći se pod utjecajem alkohola u koncentraciji naznačenoj u optužnom aktu.

8. Na temelju provedenih dokaza sud je na nesumnjiv način utvrdio da je okrivljenik postupao protupravno u prometu na način kako mu se to inkriminira optužnim aktom.

9. Okrivljenik je tokom postupka naznačio kako se ne smatra krivim za spomenuti prekršaj te je u obrani pojasnio kako je doista predmetnog dana u neposrednoj blizini obiteljske kuće susjeda OŽ automobilom kojim je upravljao registarske oznake [registarska oznaka] udario u psa koji je istrčao iz dvorišta tog susjeda time da je pas odmah nakon toga otrčao u nepoznatom pravcu, pa kako na njegovom vozilu nije bilo oštećenja, s razlogom je otišao s lica mjesta i nije smatrao da je time nastupila štetna posljedica u vidu prometne nesreće. Taj događaj se zbio oko 15:30 sati kada se vraćao sa djetetom iz bolnice. Do tada nije konzumirao alkohol, ali je u večernjim satima popio kod kuće nekoliko gemišta, upravo stoga što nije smatrao da je u ovoj situaciji bio sudionik prometne nesreće. To je razlog uslijed kojeg je prilikom alkotestiranja u njegovom organizmu zatečena koncentracija alkohola koja je utvrđena zapisnikom, ali svakako nije bio pod utjecajem alkohola u vrijeme dok je upravljao motornim vozilom već je alkohol uzimao nakon dolaska kući i stoga smatra da nije počinio prekršaj za koji se tereti.

10. Međutim, suprotno istaknutim navodima obrane okrivljenika vezano za sporne i relevantne činjenice, iskazivao je svjedok ŠŽ koji je izričito i jasno napomenuo da je ipak u ovoj prometnoj situaciji koju opisuje okrivljenik došlo do nastupanja prometne nesreće, jer je njegov pas s kojim se šetao po prometnici od naleta osobnog automobila kojim je upravljao okrivljenik uginuo na licu mjesta. Upravo za tu činjenicu jasno je znao sam okrivljenik obzirom da se on nakon naleta na psa automobilom okrenuo u neposrednoj blizini i vratio na lice mjesta. Time su njih dvojica kraće vrijeme od nekoliko minuta razgovarali te je okrivljenik jasno vidio uginulog psa na prometnici time da je on od okrivljenika zatražio da mu naknadi štetu uza uginuće psa, ali se o tome nisu uspjeli dogovoriti. Dalje su vrlo indikativne i ključne tvrdnje svjedoka ŠŽ o tome da se sporni događaj u vidu prometne nesreće svakako nije dogodio oko 15:30 sati već negdje oko 19:00 sati, jer je on nakon kratkog razgovora sa okrivljenikom odmah putem telefona inicirao poziv policiji i prijavio događaj u kojem je uginuo njegov pas. Osim toga, svjedok je također izrijekom napomenuo kako je okrivljenika tokom kraćeg razgovora i obavijestio da će odmah pozvati policiju zbog ovog događaja. Doista se prema tvrdnjama svjedoka policija pojavila na mjestu događaja oko 20:00 sati, što znači da je od njegovog poziva do dolaska policije prošlo možda nekih 45 minuta.

11. Nadalje, iz samog zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti na ime okrivljenika nalazimo da je on predmetnog dana u 20:15 sati alkotestiran te je mjerni uređaj reagirao pozitivno na prisutnost alkohola u organizmu sa 1,20 g/kg alkohola, što znači da se radilo o blaže opitom stanju gdje vozač bez sumnje nije bio sposoban sigurno upravljati vozilom, time da okrivljenik nije stavljao bilo kakve primjedbe na utvrđeni stupanj opijenosti, dok je ujedno naznačen i anamnestički podatak kako je konzumirao izvjesnu količinu alkohola i to dva gemišta od 2 dcl u 18:30 sati. Sadržaj predmetnog zapisnika okrivljenik je uredno potpisao.

12. Isto tako, u samom izvješću naznačuju se svi osobni podaci okrivljenika kao i vrijeme te mjesto gdje je zatečen u prometu obzirom da je bio vozač motornog vozila, uz naznaku da se nalazio pod utjecajem alkohola u mjeri kod koje nije imao dopuštenje da se bilo kojim vozilom kreće po prometnici.

13. Također, prema službenoj bilješci kao i zapisniku o očevidu koji su sačinjeni vezano za navedeni događaj koji je faktično doista u naravi predstavljao prometnu nesreću razabire se kako je upravo svjedok ŠŽ kritičnog dana u 19:13 sati izvršio dojavu o prometnoj nesreći u kojoj je automobilom sudjelovao okrivljenik, a radilo se o naletu na psa. Dalje proizlazi kako je postupanje policijskih službenika i obavljanje očevida započelo u 20:00 sati. Posebno se u samom zapisniku o očevidu još naznačuje da je okrivljenik kao vozač osobnog automobil [registarska oznaka] napustio mjesto događaja dok je pas mješanac smeđe boje pomaknut s kolnika, što jasno imputira da je predmetna životinja u ovom događaju doista uginula.

14. Prema tome, u odnosu na sve naprijed provedene dokaze sasvim je sigurno da obrana okrivljenika nikako nije smislena i uvjerljiva, posebno vezano za vrijeme nastupanja opisanog štetnog događaja. U tom smislu u odnosu na tvrdnje svjedoka ŠŽ i sadržaj zapisnika o očevidu dodatno su neutemeljeni navodi okrivljenika u obrani o tome kako on nije imao saznanja da je naletom na psa izazvao štetni događaj u vidu prometne nesreće, zbog čega je i napustio lice mjesta te se naknadno odlučio kod kuće uzimati alkoholna pića. Naime, svjedok ŠŽ je vrlo izričit u svojoj izjavi o tome da je okrivljenik svakako znao kako je prilikom naleta automobilom na njegovog psa izazvao štetnu posljedicu u vidu prometne nesreće obzirom da je pas uginuo na licu mjesta, a u što se okrivljenik osobno uvjerio obzirom da se nakon tog naleta okrenuo na prometnici vozilom i vratio na lice mjesta, tako da su njih dvojica nekoliko minuta razgovarali o tom događaju te je okrivljenik jasno vidio uginulog psa na prometnici. Osim toga, za slučaj da se psu svjedoka ŠŽ ništa nije dogodilo ili da je od posljedica naleta uginuo tek kasnije, tada svakako vlasnik psa ne bi odmah tražio i inicirao od okrivljenika da mu naknadi štetu niti bi imao razloga inicirati dojavu policiji o tom događaju. No, posebno je važna tvrdnja svjedoka ŠŽ o tome kako je do ove prometne nesreće došlo neposredno iza 19:00 sati, kada je on u proteklih 5-10 minuta od tog događaja izvršio dojavu policiji putem telefona, dok se iz zapisnika o očevidu jasno uviđa da je ta dojava zaprimljena u policiji u 19.13 sati. Kada je tome tako, onda je potpuno neprimjerena i neprihvatljiva tvrdnja okrivljenika da je on navedenog dana naletio na psa oko 15:30 sati, što bi značilo da je svjedok ŠŽ znajući za uginuće psa odlučio o tom događaju uputiti dojavu policiji gotovo 4 sata kasnije.

15. Dakle, sasvim je uočljivo da je okrivljenik iznoseći obranu namjerno ispustio dio opisa događaja koji njega može teretiti, jer niti u jednom trenutku nije napomenuo da je odmah naleta psa ostao na licu mjesta i kraće vrijeme komunicirao sa vlasnikom psa na kojeg je naletio, pri čemu je iznio neistinit podatak da se psu očito nije niša dogodilo prilikom naleta, iako je pas na licu mjesta uginuo, što je osim tvrdnje svjedoka ŠŽ jasno istaknuto i u zapisniku o očevidu.

16. S druge strane, okrivljenik u odnosu na stupanj svoje etiliziranosti nije stavljao primjedbe, pri čemu je osobno kao ispitanik napomenuo da je uzimao alkoholna pića oko 18:30 sati. Ako se uzme u obzir da je predmetnim automobilom upravljao na prometnici oko 19:00 sati te odmah potom naletio na psa, onda nema govora o tome da je on alkoholu uzimao tek nakon dolaska kući kada više nije upravljao automobilom i to stoga što navodno nije bio svjestan da je prije izvjesnog vremena bio sudionik prometne nesreće.

17. Time ukupnost provedenih dokaza nedvojbeno ukazuje na zaključak da je okrivljenik svakako bio svjestan kako je bio sudionik prometne nesreće prilikom naleta automobila kojim je upravljao na susjedovog psa koji je uslijed naleta odmah i uginuo, a što se događalo neposredno nakon 19:00 sati. K tome, okrivljenik je u toj situaciji također imao saznanja da će svjedok ŠŽ kao vlasnik uginulog psa događaj dojaviti policiji obzirom da ga je na to svjedok i uputio, pa to znači kako je ujedno bio svjestan da će se kod njega ubrzo pojaviti policija i obaviti s njim razgovor vezano za sporni događaj, gdje je ujedno nužno da bude alkotestiran kao vozač motornog vozila koji je sudjelovao u takvom štetnom događaju. Svjestan svih naprijed iznesenih saznanja okrivljenik si svakako tada ne bi dopustio da alkohol konzumira namjerno očekujući dolazak policije i to u periodu kraćem od jednog sata. Time se postojeći materijalni dokazi poklapaju vezano za vrijeme konzumacije alkohola od strane okrivljenika kao i stvarnog vremena nastupanja opisanog štetnog događaja, tako da i vrsta te količina konzumiranog alkohola odgovara stvarnom stanju i utvrđenoj koncentraciji alkohola u organizmu okrivljenika.

18. Stoga je sasvim neupitno da je obrana okrivljenika konstruirana samo radi toga da se izbjegne njegova odgovornost za protupravno ponašanje koje se odnosi na vožnju motornim vozilom po prometnici pod utjecajem alkohola, jer baš niti jedan provedeni dokaz, posebno materijalne naravi, ne potkrjepljuje navode njegove obrane o tome da je alkohol uzimao tek nakon što je prestao upravljati motornim vozilom, tim više što je kao vozač koji mora poznavati prometne propise dodatno bio svjestan kako osoba koja ima saznanja da je sudionik prometne nesreće, svakako ne smije uzimati alkoholna pića niti nakon tog događaja sve dok se ne obavi očevid tokom kojeg mora biti alkotestiran u svojstvu vozača motornog vozila.

19. Upravo zbog naprijed iznesenog iskaz svjedoka ŠŽ krajnje je uvjerljiv i prihvatljiv, jer njegove tvrdnje u potpunosti odgovaraju drugim postojećim materijalnim dokazima vezano za vrijeme nastupanja štetnog događaja i posebno činjenice da je okrivljenik zbog uginuća psa imao saznanja o nastupanju prometne nesreće, a koje činjenice okrivljenik svojom obranom u potpunosti negira.

20. Nakon ocijene tako provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio biće navedenog prekršaja koji mu se stavlja na teret, pa je oglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna u skladu sa zakonom.

21. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da ima niska mjesečna primanja kojima uzdržava čak četvoro maloljetne djece, dok je sud ipak kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u dva navrata i to za isto djelo prekršaja te za istovrsni blaži prekršaj, što ukazuje na njegovu sklonost upravljanja motornim vozilom pod utjecajem alkohola i time ugrožavanja drugih sudionika u prometu, kod čega prethodno sankcioniranje u odnosu na njega nije postiglo odgojnu svrhu. Stoga usprkos olakotnim okolnostima nije bilo uvjeta za bilo kakvo ublažavanje novčane kazne, time da je izrečena novčana kazna u zakonom propisanom minimumu primjerena načinu počinjenja prekršaja i njegovoj težini odnosno stupnju krivnje kao i činjenici da se radi o specijalnom povratniku. Upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na njegovu svijest da ubuduće izbjegava izvršenje protupravnih radnji u prometu i to s namjerom, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

22. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

23. Za prekršaj opisan u izreci presude propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim izreći tu vrstu zaštitne mjere okrivljeniku. Kako je prekršaj počinjen izravnom namjerom i dobrovoljno se stavio u stanje opijenosti kod koje je bio nesposoban na siguran način upravljati vozilom te je time direktno ugrožavao sebe i druge sudionike u prometu, a radi se o recidivizmu, tada je zbog težine prekršaja kao i egzistiranja objektivne mogućnosti da ponovi izvršenje takve protupravne radnje, svakako bilo uputno i svrsishodno isključiti ga iz prometa na duže vrijeme, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom kršenju prometnih propisa i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere u skladu je sa odredbom članka 199. stavka 12. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

24. Navedena zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

25. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra, jer je zaposlen te može platiti naznačeni iznos troškova bez da time direktno ugrožava vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 24. lipnja 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• Po pravomoćnosti

3. Referadi za promet