REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] H 5

Poslovni broj: Us I-956/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Danijela Kovačić i Jasenka Perković, odvjetnice u Rijeci, Dežmanova 10/I, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polica 2, radi uklanjanja, 23. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/24- 02/464, URBROJ: 443-02-02-12-24-05/NS od 16. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/464, URBROJ: 443-02-02-12-24-05/NS od 16. svibnja 2024. u toč. 1. naređeno je investitoru, ovdje tužitelju, da u roku od 90 dana od zaprimanja tog rješenja ukloni bez potrebnog glavnog projekta izgrađenu rekonstrukciju nadogradnju betonskog ogradnog zida na postojećem kameno betonskom ogradno – potpornom zidu, izgrađen novi potporno – ogradni armirano-betonski zid, zatim uglavnom potporni zid i armirano-betonski ogradni portal u Rije, Ul. Janka Polić Kamova 107, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova. Naređeno je uklanjanje:

- rekonstrukcije nadogradnje betonskog ogradnog zida visine od 75 cm do 90 cm debljine u kruni 30 cm do 32 cm u duljini 10,90 m, na postojećem kameno betonskom ogradno – potpornom zidu izgrađenom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova uz jugoistočnu granicu parcele prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Nova,

- uz jugozapadnu granicu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova do postojećeg ogradnog zida, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova izgrađenog novog potporno – ogradnog armirano-betonskog zida, vezan je na prije navedeni ogradno – potporni zid, duljine 5,95 m, debljine u kruni 12 cm do 17 cm i ukupne visine 2,05 m od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz potporno – ogradni zid na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova do najviše točke ogradnog zida, zajedno sa strane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova izvedenim nasipavanjem materijala u visini 1,20 m

- po terenu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova vezano na kraj prije navedenog potporno

– ogradnog zida izgrađenog uglavnom potpornog zida zidanog kamenom u betonu ukupne duljine 5,70 m, na početku jug ukupne visine 2,00 m te u duljini od 1,20 m prema sjeveru još nije izvedeno zasipavanje materijalom u cijeloj visini u tom dijelu je potporni zid visine 1,20 m, a ostali dio visine 80 cm je ogradni, dalje u duljini 4,50 m potporni zid je visine od 1,00 m do 1,40 m, debljine je u kruni 37 cm do 40 cm, zajedno s izvedenim nasipavanjem materijala iza tog zida,

- sjeveroistočno od rekonstruiranog nadograđenog ogradno – potpornog zida, vezano za otprije postojeći kameno betonski ogradno – potporni zid na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova uz granicu s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova izgrađenog armirano- betonskog ogradnog portala (zidovi), visine 2,40 m, širine ulaza 1,40 m i širine armirano-betonskih zidova 93. cm. U toč. 2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka na gradilištu bespravne izgradnje rekonstrukcije nadogradnje betonskog ogradnog zida na postojećem kameno betonskom ogradno – potpornom zidu, izgradnje novog potporno – ogradnog armirano-betonskog zida, zatim uglavnom potpornog zida i amirano-betonskog ogradnog portala koji su predmet ovog postupka i grade se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova, 4. travnja 2024. obustavljeno građenje na tim građevinama. Obustava građenja na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka, odnosno izvršenja rješenja. U toč. 3. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. U toč. 4. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 5. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. U toč. 6. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, za druge građevine ili stabilnost da na okolnom zemljištu i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja. U toč. 7. izreke upozoren je investitor, ovdje tužitelj, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih, bez prava na naknadu štete. U toč. 8. upozoren je investitor, ovdje tužitelj, ukloniti stvari s građevine u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih, bez prava na naknadu štete. U toč. 9. izreke upozoren je investitor, ovdje tužitelj, da se izvršenju rješenja o uklanjanju može pristupiti i prije isteka roka u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni odnosno prije nego su izrečene sve novčane kazne, ako nakon obustave građenja ne obustavi građenje.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom sudu. Ističe da je predmetni zid koji je sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica] Sušak-nova (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prije izvedenih radova bio znatno oštećen, odnosno u izuzetno derutnom stanju te je postojala opasnost njegovog urušavanja. Opasnost od urušavanja bila je pojačana zbog korijenja stabla koje se nalazilo uz sam zid. Posebno se napominje da su se na predmetnom zidu ranije nalazila dvorišna vrata kroz koja se ulazi u dvorište kuće tužitelja, a koja su bila oslonjena odnosno ovješena na armirano-betonske ogradne portale. Zbog oštećenja predmetnog zida, ulazna dvorišna vrata teško su se otvarala, a sa svakim otvaranjem povećavala se opasnost od novog urušavanja prijepornog zida. Slijedom navedenog predmetni zid bio je nestabilan, mjestimično nagnut pa je ovime bila ugrožena stabilnost ogradno-potpornog zida. Zbog uočenih nedostataka na ogradnom zidu i opasnosti od urušavanja nužnom se nametala sanacija istog, a koja sanacija je bila nužna radi sprječavanja daljnjeg štetnog djelovanja na okolno tlo, kao i utjecaja na zdravlje i život ljudi. Trebalo je dakle popiliti drveće koje je svojim korijenjem uzrokovalo predmetno stanje, a isto tako poduzeti hitno sve što je potrebno u zaštiti zdravlja i života ljudi, kao i okolnog tla, odnosno imovine. Na ovaj način tužitelj je iz navedenih razloga ovim građenjem otklonio očekivane štetne posljedice, pristupivši obnavljanju oštećene građevine. Naime, riječ je o građevini i zidu koji su u uporabi od 12. veljače 1934., a sagrađeni prema građevnoj dozvoli iz 1932. godine. S obzirom na navedeno tužitelj je izvršio minimalne radove kojima je pojačana stabilnost postojećeg zida te je zid izvana preuređen. Tužitelj je na taj način otklonio opasnost za život i zdravlje ljudi, druge stvari te stabilnost tla na okolnom zemljištu i otklonio očekivane štetne posljedice. Iz navedenog slijedi kako se ne radi o povredi odredbe čl. 128. st. 1. i 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG), već se radi posebnom slučaju obnavljanja oštećene građevine propisanom čl. 130. ZG-a, a u svezi s građenjem iz čl. 129. ZG-a, a uslijed djelovanja opisane prirodne nepogode. Podredno, tužitelj ističe da je iz fotografija razvidno da je armiranobetonski ogradni portal kao sastavni dio ovog zida postojao i prije prijepornog zahvata u prostoru, to jest od 1932. godine, rađen po projektu i na temelju pravomoćne građevinske dozvole iz 1932. godine te je njegova visina bila cca 2,40 m. Ovo nadalje znači da zatečena visina zida prilikom nadzora iznosi manje od navedenih 2,40 m pa i slijedom navedenog se ne bi radilo o povredi iz čl. 128. ZG-a.

3. Slijedom navedenog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presude kojom se poništava osporeno rješenje tuženika. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Podneskom od 17. lipnja 2025. tužitelj je u spis dostavio fotografije u prilog dokaza o stanju nekretnine tj. dvorišnog ogradnog zida i dvorišnih ulaznih vrata prije predmetnog građevinskog zahvata.

6. U tijeku spora održana je rasprava 18. lipnja 2025., sukladno čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravi, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, opunomoćenica tužitelja ustrajala je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i podneska od 17. lipnja 2025. Ustrajala je kod dokaznih prijedloga iznesenih u tužbi i u navedenom podnesku, posebno je istaknula da je bila nužna sanacija predmetnog zida da bi se spriječilo daljnje štetno djelovanje na okolno tlo – cestu i dvorište, a što je posredno moglo utjecati na zdravlje i život ljudi. Tužitelj smatra da se zbog navedenog moglo pristupiti predmetnoj gradnji bez građevinske dozvole, a sve pozivom na odredbe ZG-a citirane u tužbi.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pri tome odbivši provesti ostale po tužitelju predložene dokaze ocijenivši da potonji nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnoga postupka i upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Odredbom čl. 113. st. 1. t. 2. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

10. Nadalje, odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

11. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istog članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. ovog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. ovog članka.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje: Pravilnik) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida.

13. Odredbom čl. 4. toč. 4. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida.

14. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je dana 4. travnja 2024. izvršen inspekcijski nadzor u predmetu nadogradnje postojećeg kameno betonskog ogradno – potpornog zida, izgradnje novog potporno – ogradnog armirano

– betonskog zida, zatim uglavnom potpornog zida i armirano – betonskog ogradnog portala izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova, o čemu je sastavljen zapisnik kojem prileže fotografije.

15. Obzirom na izneseno, ovaj sud je našao kako je u upravnom postupku pravilno utvrđeno kako su u konkretnom slučaju ispunjenje pretpostavke za primjenu odredbe čl. 4. toč. 4. Pravilnika, a sukladno kojoj odredbi je za gradnju potreban glavni projekt, kojim tužitelj nesporno ne raspolaže.

16. Navedeno tužitelj niti ne osporava, ali smatra da nužnost odnosno razlog izvođenja navedenih radova - uklanjanje opasnosti za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, otklanja povredu odredbe čl. 128. st. 1. i 2. ZG-a. Pri tome se tužitelj poziva na odredbu čl. 130., a u vezi s čl. 129. ZG-a.

17. Odredbom čl. 130. ZG-a propisano je u slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz čl. 129. st. 1. ovoga Zakona građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.

18. Odredbom čl. 129. st. 1. ZG-a propisano je da se u slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. St. 2. istog članka propisano je da se građevina iz st. 1. ovoga članka gradi na temelju glavnog projekta, a čija isporuka može biti po dijelovima, ovisno o radovima koji se izvode.

19. Cijeneći sadržaj citiranih odredbi, sud je utvrdio kako okolnosti konkretnog slučaja ne opravdavaju poduzimanje radova opisanih kao u izreci pobijanog rješenja jer se ne radi o situaciji neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja.

20. Nastavno, vezano za navode tužitelja kako je novoizgrađeni armirano betonski ogradni portal postojao i prije prijepornog zahvata u prostoru, valja reći kako navedena činjenica ranijeg postojanja ne proizlazi iz fotografija koje dostavlja sam tužitelj uz tužbu. Naprotiv, iz istih je razvidno kako isti nije postojao u onom obliku i veličini kako je to razvidno iz fotografija kao sastavnog dijela zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Međutim, navedena činjenica nije odlučna u konkretnom slučaju, a sve iz razloga jer je za izgradnju potpuno nove građevine potreban je i novi akt za gradnju, sve i da je nova građevina izvedena u gabarita ranije, prethodno uklonjene. Potonje stajalište proizlazi iz brojnih odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog i presuda poslovni broj Us-9263/2008 od 28. rujna 2011. i Usž-2242/16-2 od 13. srpnja 2016.

21. Zaključno, vezano za pozivanje tužitelja na odredbu čl. 150. st. 3. ZG-a kojom je propisana odgovornost vlasnika za održavanje građevine, odnosno dužnost poduzimanja hitnih mjera za otklanjanje opasnosti i označavanje građevine opasnom do otklanjanja takvog oštećenja, valja napomenuti kako navedena obveza ne otklanja vlasnika obveze prethodnog pribavljanja odgovarajućeg akta za izvođenje takvih radova.

22. S obzirom na navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u izreci ove presude.

23. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 23. lipnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- ZOU Danijela Kovačić i Jasenka Perković, odvjetnice u Rijeci, Dežmanova 10/I

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Rijeka, Blaža Polića 2