Broj: Pp -314/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
PREKRŠAJNI ODJEL
Ul. Svetog Teodora br.02
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĐS, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24 ), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem Klasa: 211-07/22-5/30074 Ur.broj: 511-08-21-23-1 od dana 07. veljače 2023.godine, nakon održane usmene i glavne rasprave uz isključenje javnosti, dana 23. lipnja 2025.godine bez prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) istoga dana objavio je i,
p r e s u d i o j e
I okrivljenik:
ĐS, od oca ĐS i majke Đ, r. Z, rođen dana **.**.1994. u [adresa], u Republici Hrvatskoj bez prijavljenog prebivališta i boravišta, bez zanimanja sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, neoženjen, bez djece, ne ostvaruje primanja, državljanin Hrvatske, prekršajno kažnjavan, osuđivan,
k r i v j e
što je dana 12. lipnja 2022. godine u 19,45 sati u Puli, Ul. 119. brigade bb, nasilnički se ponašao u obitelji prema partnerici u intimnoj vezi ZS na način da je u vozilu kojim je ZS upravljala, a u kojem se ĐS nalazio kao suvozač, nakon što je na parkiralištu zaustavila vozilo uhvatio ZS za vrat i počeo vikati i galamiti na ZS riječima "zašto se ne javljaš, zašto mi to radiš", te lupao po unutrašnjosti vozila rukama i nogama nakon čega je ZS izašla van iz vozila te zatražila pomoć, na što su joj prišli VS i MS, koji su se nalazili na usidrenom brodu, kako bi joj pomogli te smirili situaciju, na što se ĐS trčeći udaljio sa mjesta događaja u nepoznatom pravcu kada je primijetio policijskog službenika na motoru, te je na taj način počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nisu nastupile tjelesne ozljede, te psihičko nasilje, što je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva, uznemirenost i strah,
II čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1. i točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo člankom 22. stavkom 1. istog Zakona,
III
temeljem članka 35. stavka 1. Prekršajnog zakona,
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 20 ( dvadeset ) dana
IV
temeljem članka 44. stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona,
i z r i č e s e
U V J E T N A O S U D A
-kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora, ukoliko okrivljenik kroz vrijeme provjeravanja od 10 ( deset ) mjeseci, ne počini prekršaj za koji mu je izrečena kazna zatvora
V Temeljem članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i članka 50. stavka 3. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku se primjenjuje
-zaštitna mjera obvezatnog psihosocijalnog tretmana, u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci, računajući od dana pravomoćnosti presude, odnosno do prestanka razloga zbog kojeg je određeno, ali ne dulje od godine dana.
Način i mjesto provođenja psihosocijalnog tretmana, povjerava se stručnoj ustanovi.
VI Temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze nadoknade troškova postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, budući bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
Obrazloženje
1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika ĐS, zbog osnovane sumnje da je ostvario prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenik proglasi krivim i osudi novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 eura te da se uz kaznu izrekne zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.
2. Za glavnu raspravu ( 14. 05. 2025.) okrivljeniku se nije mogla izvršiti uredna dostava poziva, već se pismeno vratilo sa napomenem da je primatelj na adresi prebivališta " nepoznat". Tužitelju je iskazana uredna dostava poziva, tužitelj se nije odazvao raspravi a niti je izostanak opravdao.
2.1. S obzirom na nastalu procesnu situaciju sudac je izvršio uvid u podatke JRO MUP RH iz kojih proizlazi da okrivljenik u Republici Hrvatskoj nema prijavljeno prebivalište, a niti boravište, a iz Obavijesti iz čl.109. a PZ koja je uručena okrivljeniku i kojom se upoznaje sa pravima i obvezama, pod toč. 6. upozorava, da se pred tijelom postupka rasprava može održati i donijeti odluka o prekršaju i u njegovoj odsutnosti, i pod toč. 7. da do pravomoćnog završetka postupka i završetka postupka izvršenja sankcije dužan je obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta , jer će mu se ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče suda.
3. Sudac je odredio raspravu i istaknuo poziv na oglasnu ploču suda cijeneći da su se ostvarili zakonom propisani uvjeti za takvom vrstom dostave i da je dostava uredna ( čl.145. st.5. PZ).
3.1. U postupku otvaranja rasprave ( 23. 06. 2025. ) sudac je utvrdio da se okrivljenik nije odazvao pozivu, a niti je izostanak opravdao.
3.1.1. Budući je okrivljeniku bilo omogućeno da sudjeluje u postupku i iznese obranu, što on nije iskoristio, sudac zaključuje kako ispitivanje okrivljenika nije potrebno i da to nije od utjecaja na pravilno i zakonito donošenje presude, a niti je na taj način povrijeđeno njegovo pravo na obranu. Sudac je utvrdio kako su ispunjeni uvjeti za održavanje glavne rasprave i da se rasprava može održati i bez nazočnosti okrivljenika ( čl.167. st.3. PZ).
3.2. Sudac otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet postupka.
3.2.1. U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te je proveo uvid i čitanje, Zapisnika o ispitivanju svjedokinje ZS, od 12.06.2022., Zapisnika o ispitivanju svjedoka VS i MS, od 12.06.2022., Izvješće o postupanju policije povodom dojave da je napadnuta jedna ženska osoba, pod brojem 511- 08-21/1-12/1574-2022 od 12.06.2022. godine, Obavijesti žrtvi nasilja u obitelji ZS iz čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, od 15.01.2023., Obavijesti okrivljeniku iz čl. 109a PZ da će se pokrenuti prekršajni postupak, pod ser. brojem [serijski broj] od 03.11.2022. god., te potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o kažnjavanju.
4.Temeljem na raspravi provedenim i ocijenjenim dokazima te na taj način utvrđenim činjenicama, ovaj sudac ocijenio je kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenika i dokazao istinitost činjenica odlučnih za primjenu propisa iz optužnog prijedloga, pa kako iz izjava svjedoka koje su međusobno podudarne proizlazi da se okrivljenik za vrijeme dok se nalazio u osobnom automobilu svađao sa jednom ženskom osobom i vikao na nju te ju hvatao rukama za vrat, zbog čega je svjedok pozvao policiju te se uputio prema automobilu kako bi spriječio okrivljenika u napadu na žensku osobu, nakon čega je ova izašla iz vozila vidno uznemirena i uplašena, dok se okrivljenik udaljio kada je uočio policijskog službenika te je tada utvrđeno da je okrivljenik vikao i fizički napao ZS s kojom je bio u vezi oko 6 mjeseci iz razloga što ona nije željela održavati vezu s njime, a on to nije prihvaćao, sudac je nedvojbeno zaključio da je prekršaj ostvaren na način kako to proizlazi iz optužnog prijedloga, slijedom čega je okrivljenika našao prekršajno odgovornim i proglasio ga krivim.
5. Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:
5.1. Članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji taksativno navodi objašnjenja pojma nasilja u obitelji pa se definira da je to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
5.2. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 36/24) propisuje sankciju za svakog onog tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona ( novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana).
5.3. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje pa su to : bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
5.4. Članak 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 84/2021) nadopunjuje st.1. navodeći da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu
5.5. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam " žrtve nasilja u obitelji" u smislu ovoga Zakona te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
5.6. Članak 25. Prekršajnog zakona propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.
5.7. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.
5.8. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
6. Prigodom odmjeravanja kazne, ovaj je sudac uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, sukladno članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona. Otegotnom okolnošću za okrivljenika sudac je cijenio težinu počinjenog prekršaja, posebno okolnost da je vrijeđao bivšu partnericu nedostojnim riječima i da ju je fizički napao na način da ju je hvatao za vrat u čemu je ustrajao do dolaska građana koji su čuli viku i vidjeli događaj te priskočili u pomoć napadnutoj ženskoj osobi, pa za takvim ponašanjem ne postoji ni jedan prihvatljiv i razložan argument koji bi ga opravdao ili umanjio njegovo značenje, posebno ne činjenica koju iznosi svjedokinja / prekinula je njihovu vezu i dala mu do znanja da ne želi biti s njime/, zbog čega je u počinjenju djela postupao s težim oblikom krivnje, kao i to da je već bio prekršajno kažnjavan i osuđivan, što njegovoj radnji daje naročitu težinu. Kao olakotne okolnosti cijenio je njegovu životnu dob i socijalne prilike u kojima živi, a posebno njegovu nezaposlenost.
6.1. Sudac je s obzirom na utvrđene okolnosti, uvažavajući način počinjenja djela, pobude zbog kojih je djelo ostvareno, životnu dob okrivljenika te njegov socijalni status, ocijenio kako postoji izražena potreba društva da se zbog počinjenog neprava okrivljenik liši slobode i da se za njega izrekne kazna zatvora kao stroža vrsta kazne, zbog čega mu je izrekao kaznu zatvora prema granici posebnog minimuma, smatrajući da se primjenom te vrste kazne može očekivati učinak u sprječavanju daljnjeg nasilja u obitelji i njegovo prilagođivanje društvenim normama, a da je tako izrečena kazna ne samo pravedna, već da sadrži etičku reakciju društva na nedopušteno ponašanje okrivljenika.
6.2. Ujedno, sa stajališta ovoga suca izrečenom kaznom nastoji se ostvariti ne samo individualna, već i generalna prevencija, čija se integrativna funkcija ogleda u jačanju odgovornosti, jačanju u ljudima svijesti o nedopuštenim postupcima, njihovom poticanju da se ponašaju u skladu sa zakonima, općenito da se doprinese razvijanju društvenog morala, društvene svijesti, odgovornosti i discipline građana.
6.3. Međutim, s obzirom na utvrđene okolnosti koje se tiču djela / počinio nasilje prema bivšoj partnerici koja je prekinula vezu/ i počinitelja / do sada nije kažnjavan zbog istovrsnog djela počinjenog na štetu oštećenice/, ovaj sudac smatra da je primjena uvjetne osude i to kazne zatvora u duljini od 20 dana i roka provjeravanja u zakonom propisanom trajanju ( deset mjeseci ), primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja iz čl.6. i čl.32. PZ.
6.4. Sudac cijeni da će i ta mjera pozitivno djelovati na ponašanje kod okrivljenika i da će biti dovoljna da ga odvrati od počinjenja istih ili sličnih djela, a da će on sam znati cijeniti razumijevanje društva za njegov nedopušten postupak te da će se i sam znati oduprijeti nagonima koji ga vode na neko nedopušteno ponašanje, zbog čega je primjenom članka 44. stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona, izrekao uvjetnu osudu, kao mjeru upozorenja.
7. Sudac ovoga suda smatrao je opravdanim odrediti zaštitnu mjeru obvezatnog psihosocijalnog tretmana, našavši da je ta mjera obavezna po zakonu, a da se s obzirom na okolnosti zbog kojih je prekršaj ostvaren, pobude počinjenja djela, njegovo ponašanje prije i nakon ostvarenog prekršaja, poradi otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja ta mjera ukazuje prijeko potrebnom, zbog čega ju je izrekao u trajanju koje ne može biti kraće od šest mjeseci.
8. S obzirom da je okrivljenik nezaposlen, a da za vrijeme sudskog postupka nije bilo poznato njegovo prebivalište ili boravište, sudac ga je u cijelosti oslobodio obveze da nadoknadi troškove postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, smatrajući da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje počinitelja, odnosno da bi izvršenje troškova postupka predstavljalo dodatne izdatke suda dok bi izvršenje ostalo neizvjesno.
U Puli, 23. lipnja 2025. godine
Zapisničar
Sudac
Marijana Borić
Ljiljana Božina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Okrivljenik, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njegovu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.
Dostaviti:
1.okrivljeniku
2.tužitelju
3.oštećenici ZS