REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovrv-4041/2025-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, a na prijedlog sudskog savjetnika Emanuela Melnjaka u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja RM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćnici Andreji Štefan, odvjetnici u [adresa], protiv 1. protivnika osiguranja JM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. protivnika osiguranja PM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, radi ovrhe, 23. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. O d b i j a s e kao neosnovan prijedlog predlagateljice osiguranja RM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] osobno i kao nositeljice OPG MARCIUŠ, RM [adresa] i to posjedovanja, korištenja odnosno pristupa plastenicima

određuje se privremena mjera

I./ Nalaže se protivnicima osiguranja: 1. JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa]. TKALČEC PM, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] da ukloni stupove visine oko 2,10 m te žičanu ogradu visine 2 m koja se prema skici izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka u predmetu naslovnog suda pod poslovnim brojem Psp-19/2023 od dana 11.11.2024. proteže od točke A do točke B, u dužini 49,33 m, nadalje, od točke B do točke C u dužini 2,73 m, od točke C do točke D u dužini od 44,95 m, a od točke D do točke E u dužini od 29,97 m, ukupne dužine od 126,98 m, koja je skica izmjere sastavni dio ovog rješenja, a to uz plastenike u posjedu predlagateljice osiguranja RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] osobno i kao nositeljice OPG MARCIUŠ, RM, [adresa] koji se nalaze na nekretnini upisanoj u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Čakovec upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 383/A/1/1 ORANICA, VEL. OGRADA G. HRAŠĆAN, površine 633 čhv. u odnosu na koju nekretninu je RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], ujedno i upisana kao vlasnica u 1/1, identičnoj kč. br. [katastarska čestica], oranica u mjestu površine 2277 m2, upisanoj u posjedovnom listu broj. 1678 k. o. [katastarska općina] geodetske uprave, Područni ured za katastar Čakovec, k. o. [katastarska općina] 4 / 5HRAŠĆAN za koju je kao posjednica upisana RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se protivnicima osiguranja TKALČEC NADI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i TKALČEC ANTUNU, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] da predlagateljici osiguranja RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] osobno i kao nositeljici OPG MARCIUŠ, RM, [adresa], omoguće pristup i prolaz u svrhu obavljanja hitnih radova, montaže i demontaže mreže za zasjenjivanje i popravaka plastenika i to u dužini koja prolazi točkama koje se nalaze 50 cm od točaka A, B, C, D i E u smjeru nekretnine upisane u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 383/B KUĆA, DVOR I ORANICA VELIKA OGRADA, površine 831 čhv. suvlasništvo protivnika osiguranja, svakog u 1/2 dijela, u roku od 15 dana.

III./ Privremena mjera iz točke I. ovog rješenja stupa na snagu odmah, a traje do proteka 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Čakovcu, posl. br.: Psp-19/2025.

IV./ Privremena mjera iz točke II. ovog rješenja stupa na snagu odmah, a traje do proteka 15 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu u postupka radi utvrđenja stjecanja prava služnosti koji je postupak predlagateljica osiguranja pokrenula pred Općinskim sudom u Čakovcu, pod poslovnim brojem P-162/2025.

V./Ako protivnici osiguranja ne postupe po ovom rješenju i ne ispune navedenu obvezu, sud zaprečuje novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 EUR-a.

VI./ Po prijedlogu predlagateljice osiguranja sud će izreći zapriječene novčane kazne, ukoliko se protivnici osiguranja budu ponašali suprotno svojoj obvezi iz ovog Rješenja.

VII./ Nalaže se protivnicima osiguranja da solidarno naknade predlagateljici osiguranja troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o osiguranju pa do isplate, u roku od 15 dana.”

II. Nalaže se predlagateljici osiguranja RM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da 1. protivniku osiguranja JM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. protivniku osiguranja TM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak postupka u iznosu od 220,00 EUR (dvjestodvadeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja do isplate.

Obrazloženje:

1. Dana 13. svibnja 2025. god. predlagateljica osiguranja podnijela je sudu, radi osiguranja nenovčane tražbine, prijedlog za donošenje privremene mjere da se uklone stupovi, a koja bi trajala sve do okončanja parničnog postupka koji se se vodi kod ovoga sud pod posl. br. Psp-19/2023 (toč. I.), te prijedlog za donošenjem privremene mjere da se omoguće pristup i prolaz u svrhu obavljanja hitnih radova, montaže i demontaže mreže za zasjenjivanje i popravaka plastenika, a koja bi trajala sve do okončanja parničnog postupka koji se vodi pod posl. br. P-162/2025 (toč II.).

2. U prijedlogu navodi kako je vlasnica te zakonita istinita i poštena posjednica predmetne nekretnine (zk. ul. [broj ZK uloška].) od 1978. god. koju je stekla darovanjem od majke, ujedno nositeljica je OPG-a te na predmetnoj nekretnini ima postavljene plastenike u kojima dugi niz godina uzgaja cvijeće. Nadalje navodi da plastenicima redovito pristupa s vlastite nekretnine, no da, povremeno, radi vršenja popravaka, montaže i demontaže mreže za zasjenjivanje i sl. ima potrebu pristupiti plastenicima, i s tzv. susjedne strane (strane nekretnine protivnika osiguranja; zk. ul. [broj ZK uloška]). Takav pristup, kako ističe vršila je unazad više od 20 godina, a sve prema ranijem dogovoru ovdje stranaka, bez ikakvog protivljenja ili ograničavanja od strane protivnika osiguranja. Služnost koja je na opisani način stečena, proteže se 50 cm od točke A, B, C, D i E u smjeru nekretnine protivnika osiguranja sukladno skici izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od dana 11. studenog 2024. u predmetu naslovnog suda pod poslovnim brojem Psp-19/2023. S druge strane, protivnici osiguranja vlasnici su susjedne nekretnine (zk. ul. [broj ZK uloška]). Isti su dana 7. prosinca 2023. god., 8. prosinca 2023. god. te dana 11. srpnja 2024. god. samovlasno i bez pristanka predlagateljice osiguranja, postavili stupove visine oko 2,10 m te žičanu ogradu visine 2 m (označena na skici izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od dana 11.11.2024.) čime su predlagateljici osiguranja onemogućili pristup i korištenje plastenika (a što je sve ranije mogla i vršila unazad više od 20 godina) dakle, smetali su je u posjedu istih. Obzirom na navedeno, predlagateljica osiguranja nije u mogućnosti izvršiti nužne radove, osobito hitno postavljanje mreže radi zasjenjivanja, a radi zaštite bilja od visokih ljetnih temperatura. Jedini način postavljanja mreže jest uklanjanje ograde i stupova koje su postavili protivnici osiguranja, čime bi se omogućio pristup s njihove strane. U protivnom, multiflora (krizantema) koja se sadi u lipnju, a za koje predlagateljica osiguranja već ima narudžbu od 3.000 sadnica za listopad/studeni 2025. godine, neće uspjeti preživjeti, slijedom čega joj prijeti šteta u iznosu oko 10.000,00 EUR. Dodatno ističe, da je u travnju 2025. god. kako bi spasila barem dio rasada karanfila, bila prisiljena prodati dio rasada karanfila po sniženoj cijeni, čime je pretrpjela štetu od približno 600,00 EUR.

3. U privitku prijedloga dostavlja zk izvadak br. 2095, prijepis posjedovnog lista br. 1678, dokaz o registraciji OPG-a, zk izvadak br. 1848, prijepis posjedovnog lista br. 1105, skica izmjere geodetskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od dana 11.11.2024., fotografije (u trenutku postavljanja stupova 07.12.2023., 08.12.2023, na koje je potom 11.07.2024 postavljena žičana ograda), fotografija s prikazom temperature u plastenicima izmjerene u travnju 2025., fotografije s prikazom cvijeća koje tužiteljica uzgaja, otpremnica (cijena multiflore), narudžbe iz 2024. i 2025. godine, otpremnice (prodaja karanfila po nižoj i po redovnoj cijeni) te je po potrebi predložila saslušanje ĆM te ZM (no ne navodi na koju okolnost).

4. Zaključkom suda posl. br. Ovrv-4041/2025-2 od dana 16. svibnja 2025. predlagateljica osiguranja je pozvana da u roku od 8 dana ispravi prijedlog za određivanje privremene mjere na način da za 1. protivnicu osiguranja navede osobni identifikacijski broj (OIB), da dostavi aktualni zemljišno-knjižni izvadak koji se odnosi na nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u spis dostavljen 2023. godine, a koji ne odgovara današnjem stanju), da za istu uskladi broj katastarske čestice iz prijepisa posjedovnog lista, obzirom da je u prijedlogu različito naveden, da dostavi zemljišno-knjižni izvadak za nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da za istu ispravno navede opis nekretnine koji je naveden u prijepisu posjedovnog lista te da u točki II. za istu ispravno navede opis nekretnine sukladno izvatku iz zemljišne knjige i da dostavi katastarski plan za navedene nekretnine. Nadalje, pozivana je da u istom roku ispravi prijedlog u točki III. na način da ispravno navede broj predmeta koji se vodi pred Općinskim sudom u Čakovcu, da iznos u točki V. uskladi s čl. 16. Ovršnog zakona (Narodne novine RH broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu OZ) te da u istom roku navede koji su to razlozi zbog kojih predlaže određivanje privremene mjere, obzirom da se kod ovoga suda već vodi postupak pod posl. br. Psp-19/2023, pokrenut dana 29. prosinca 2023. godine te zašto predlaže određivanje privremene mjere baš u ovom trenutku, odnosno nakon izvjesnog proteka vremena od dana pokretanja gore navedenog postupka i postavljanja stupova, da navede na koji način je do sad, odnosno od dana postavljanja stupova, pristupala svojim plastenicima radi vršenja popravaka, montaže i demontaže mreža, ali i drugih sličnih radova.

5. Predlagateljica osiguranja je postupila sukladno zaključku i u spis je podneskom od dana 21. svibnja 2025. god dostavila ispravljeni prijedlog koji je i nadopunila na način da je dodatno pojasnila dosadašnje navode pa tako, međuostalim navodi kako je postupak zbog smetanja posjeda koji se vodi kod ovoga suda pod posl. br. Psp- 19/2023 pokrenut 29. prosinca 2023. god., nakon što su protivnici osiguranja prvo postavili betonske stupove, a potom i metalnu ogradu, čime je u potpunosti onemogućen pristup s njihove strane. Pojašnjava da je za potrebe uzgoja cvijeća u plastenicima na iste potrebno montirati mreže za zasjenjivanje koje se redovito postavljaju početkom travnja i uklanjaju krajem kolovoza, obzirom štite biljke od visokih temperatura, ali u jesenskom razdoblju, ako se iste ne skinu, negativno utječu na rast i kvalitetu cvijeća. U 2024. god. predlagateljica osiguranja je uz znatne poteškoće uspjela postaviti mrežu na plastenike (zbog betonskih stupova), no prilikom skidanja s jednog plastenika istu nije mogla skinuti zbog potpune blokade pristupa, što je moglo uzrokovati ozbiljnu štetu da je pao snijeg. Zbog postavljenih betonskih stupova i metalne ograde, više ne može montirati niti demontirati mreže za zasjenjivanje, niti vršiti nužne popravke plastenika. Prije smetanja posjeda, iste je radove redovito i neometano obavljala pristupajući plastenicima s dijela nekretnine protivnika osiguranja, unutar pojasa od 50 cm, sukladno skici izmjere vještaka Hrvoja Ramušćaka. Nakon fizičke zapreke, popravci nisu mogući. Dodatno ističe kako je pokrenula postupak za utvrđenje prava služnosti koji se kod ovoga suda vodi pod posl. br. P-162/2025. Fotografijom koju dostavlja u privitku ukazuje na potrebu popravka plastenika, a dodatna oštećenja nastaju i zbog pepela koji vjetar nosi s vatre koju protivnici osiguranja lože u neposrednoj blizini.

6. U privitku podneska dostavlja zk. izvadak, katastarski plan, fotografiju oštećenja, te ispravljeni prijedlog.

7. Sud je dopisom posl. br. Ovrv-4041/2025-4 od dana 22. svibnja 2025. god. prijedlog dostavio protivnicima osiguranja na očitovanje u roku 3 dana, a koji su protivnici osiguranja uredno zaprimili, a što proizlazi iz eSpisa te se dana 29. svibnja 2025. god. očitovali.

8. U svom očitovanju osporavaju sve navode iznesene u prijedlogu za određivanje privremene mjere, smatraju ga neosnovanim i neprihvatljivim te se protive donošenju predloženog rješenje jer nije zadovoljen niti zakonom propisan minimum pretpostavki radi određivanja privremene mjere, odnosno smatraju kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim ni postojanje tražbine, ni opasnost od nenadoknadive štete, niti je precizirala sadržaj tražbine. Ističu kako je predlagateljica osiguranja dužna ukazati na okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao posljedice radnji protivnika osiguranja, a koje bi opravdavale određivanje privremene mjere, što međutim nije dokazala. Navode koje ističe o šteti su tek paušalni, ne sadrže konkretne podatke o visini moguće štete niti je ista specificirana, a mogućnost propadanja dijela cvijeća zbog nemogućnosti postavljanja zaštitne mreže, tek je neargumentirana pretpostavka. Nije im jasno je li predmetno cvijeće već posađeno, niti je li riječ o biljkama obuhvaćenima navodnim narudžbenicama, a obzirom da je isto naručeno još u veljače bilo je dovoljno vremena za poduzimanje mjera radi osiguranja uzgoja te im stoga ostaje nejasno zašto je predlagateljica osiguranja čekala početak lipnja ako je znala za možebitnu nemogućnost postavljanja mreže i prebacuje odgovornost na protivnike osiguranja koji nemaju nikakav utjecaj na njezin uzgoj cvijeća niti snose odgovornost za ispunjenje njenih poslovnih obveza prema trećima. Ističu i kako postavljena mreža ne jamči uspješan uzgoj. Privremena mjera temelji se na tvrdnji o navodnoj nemogućnosti izvođenja radova, što nije potkrijepljeno nijednim relevantnim dokazom niti se iz sadržaja prijedloga može zaključiti da takva prepreka objektivno postoji. Uz to, konstrukcija plastenika omogućava postavljanje mreže iznutra, a na koji način ju je predlagateljica osiguranja i sama postavila, što potvrđuju i fotografije, čime niti nema potrebe za vanjskim pristupom. U konkretnom slučaju, predlagateljica osiguranja, unatoč eventualnim poteškoćama, može nesmetano izvršavati radove i postaviti zaštitnu mrežu s vlastite nekretnine, zbog čega ne postoji stvarna opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Iz prijedloga zaključuju kako se navodna nenovčana tražbina zapravo svodi na novčanu naknadu štete u iznosu od 10.000,00 EUR, što dodatno potvrđuje neosnovanost zahtjeva. Navode kako je ograda postavljena isključivo na njihovoj nekretnini, a i dio plastenika nalazi se na njihovoj nekretnini. Smatraju kako bi uklanjanje ograde bilo nesrazmjerno i štetno za njih, čime bi im se neopravdano zadiralo u pravo vlasništva, a ujedno, to bi dovelo do gubitka jasne međašne oznake. Predlagateljica osiguranja sve radnje može izvršavati s vlastite nekretnine, čime nije narušeno vlasničko pravo predlagateljice osiguranja, ničim nije dokazala da ograda onemogućuje ili bitno otežava radove na plastenicima, a ona je sama odabrala postaviti plastenike tik uz među, iako i dalje ima mogućnost njihova izmještanja. Privremena mjera nema pravnog ni gospodarskog opravdanja. Smatraju kako prijedlog predstavlja zloupotrebu procesnih ovlaštenja kojim predlagateljica osiguranja zapravo traži ostvarenje zahtjeva iz postupka koji se između ovdje stranaka vodi radi smetanja posjeda, odnosno uklanjanje međašne ograde – i to mimo pravomoćne odluke.

9. Slijedom svega navedenog, a kako predlagateljica osiguranja nije ispunila zakonom propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, niti je učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnici osiguranja, bez izricanja mjere, spriječili ili bitno otežali ostvarenje tražbine, niti je pokazala da bi mjera bila nužna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete, to protivnici osiguranja predlažu odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere te obvezati predlagateljicu osiguranja na naknadu troškova postupka.

10. Podneskom od 9. lipnja 2025. god., predlagateljica osiguranja se očitovala na podnesak protivnika osiguranja na način da se usprotivila svim iznijetim navodima od strane istih kao neosnovanima, ostala je pri svim svojim ranijim navodima te smatra da je dokazala sve pretpostavke za osiguranje prema Ovršnom zakonu. U odnosu na tvrdnje da se zaštitna mreža nakon postavljanja ograde može ukloniti ili postaviti iznutra, ponavlja da je to nemoguće zbog dimenzija plastenika i postavljene žičane ograde. Objašnjava da je ujesen 2024. skinula mrežu rezanjem plastičnih vezica s unutrašnje strane plastenika (koje su se nalazile uz tlo), te je povukla mrežu sa svoje nekretnine, a sada je nemoguće mrežu ukloniti ili postaviti zbog ograde. Naglašava da nije pokrenula postupak zlonamjerno, nego da želi spriječiti prijeteću štetu. Također, ističe da multiflore (krizanteme) rastu tijekom ljeta, a iste su naručene u proljeće.

11. Prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere nije osnovan.

12. Nije sporno da je predlagateljica osiguranja vlasnica nekretnine, niti da su protivnici osiguranja vlasnici susjedne nekretnine (stranke ne osporavaju, a isto proizlazi iz dostavljene dokumentacije).

13. Nije sporno niti da su protivnici osiguranja postavili ogradu (stranke ne osporavaju, a isto proizlazi iz dostavljenih fotografija (list 13-15) te skice izmjere(list 11)).

14. Ostaje samo sporno je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje objektivne pretpostavke za određivanje privremene mjere i vjerojatnost postojanja barem jedne od subjektivnih pretpostavki za određivanje privremene mjere, odnosno je li učinila vjerojatnim da bi određivanjem mjere protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu.

15. Odredbom čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ) propisano je kako se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

16. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ-a je propisano da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. Predlagatelj osiguranja treba, sukladno citiranim zakonskim odredbama, u svakom slučaju učiniti vjerojatnim postojanje tražbine, a uz to alternativno učiniti vjerojatnom i jednu od dviju dodatnih pretpostavki koje su predviđene čl. 346. stavkom 1. OZ-a.

17. Odredbom čl. 346. OZ-a određeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

18. Odredbom čl. 344. st. 2. OZ-a, koja se primjenjuje i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbine, sukladno odredbi čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

19. Dakle, imajući u vidu navedeno, za određivanje privremene mjere potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke.

20. Odlučujući o prijedlogu sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju te u spise ovoga suda koji se vode između ovdje stranaka pod posl. br. Psp-19/2023 i P- 162/2025.

21. U odnosu na objektivnu pretpostavku koja se tiče vjerojatnosti postojanja tražbine predlagateljice osiguranja, sud smatra kako ista pretpostavka nije ispunjena.

22. Iz samog sadržaja i postavljenog zahtjeva proizlazi kako je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine - zaštite posljednjeg mirnog posjeda prava služnosti (vraćanje oduzetog posjeda odnosno uspostavi prijašnjeg posjedovnog stanja) te prava služnosti.

23. To znači da predlagateljica osiguranja treba učiniti vjerojatnim da je bila u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti kada su protivnici osiguranja učinili radnje za koje tvrdi da predstavljaju čin smetanja njezinog posjeda te treba učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo služnosti.

24. Međutim, na okolnost da je bila u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti kada su protivnici osiguranja učinili radnje za koje predlagateljica osiguranja tvrdi da predstavljaju čin smetanja njezinog posjeda te postojanja prava služnosti, predlagateljica, osim navoda kako je radi vršenja popravaka, montaže i demontaže mreže za zasjenjivanje i sl. povremeno imala potrebu pristupiti plastenicima sa susjedne stvari, sve prema ranijem dogovoru stranaka, a što je vršila unazad više od dvadeset godina, te da se tome protivnici osiguranja nisu protivili, niti je ograničavali ili sl. (a koje protivnici osiguranja osporavaju) nije dostavila nikakav konkretni dokaz koji bi upućivao na vjerojatnost postojanja zadnjeg mirnog posjeda i postojanje prava služnosti.

25. Uostalom, nejasno je i na koji način bi predlagateljica osiguranja stekla pravo služnosti, da li dogovorom stanaka ili dosjelošću.

26. Nije niti otprilike navela kada je počela vršiti takvo pravo služnosti, niti kada bi to pravo služnosti stekla, a što je važno iz nekoliko razloga, a prije svega kako bi se moglo odrediti koje materijalno pravo, a zbog ispunjena pretpostavki za stjecanje prava služnosti, treba primijeniti.

27. Nastavno na to, navodi i kako je vlasnica te zakonita istinita i poštena posjednica predmetne (svoje) nekretnine od 1978. god., a istu je stekla od majke darovanjem. Takve navode ničim nije potkrijepila, niti je dostavila kakav ugovor, ili barem povijesni zk. izvadak, a iz JRO-a proizlazi kako predlagateljica osiguranja ima prijavljeno prebivališta na adresi tek od 1984. god. Ne navodi niti kada su plastenici podignuti (izgrađeni) u stanju i obliku kako su to danas, a čime bi se ukazalo da pristupa sa susjedne nekretnine više od 20 godina, dok je uvidom u rješenje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Podružnica u Međimurskoj županiji, KLASA: UP/I-320-01/22-03-02-03/0362 URBROJ: 343-2109/09-22-02 [adresa], od 16. ožujka. 2022. god. razvidno kako je OPG Marciuš, Katarina Marciuš, [adresa], upisano u Upisnik tek od 7. rujna 2020. god (list 30).

28. Valja napomenuti kako je sud izvršio uvid u spis koji se vodi kod ovoga suda pod posl. br. Psp-19/2023, no nejasno je vodi li se taj postupak radi smetanja posjeda nekretnine ili posjeda prava služnosti.

29. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine – zadnji mirni posjed prava služnosti i pravo služnosti.

30. Što se tiče druge, subjektivne pretpostavke, a koja se odnosi na postojanje vjerojatnosti opasnosti da će bez predložene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud smatra kako niti ona nije ispunjena.

31. U prijedlogu, a i u kasnijim podnescima, predlagateljica osiguranja ne navodi izričito zbog kojeg razloga iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a smatra da je potrebno odrediti predloženu privremenu mjeru, no iz samog sadržaja da se zaključiti kako ista ukazuje na vjerojatnost da je predložena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak štete koja joj prijeti, dok pod štetom smatra kako bi joj nastala imovinska šteta u iznosu od cca. 10.000,00 EUR, a do kojeg iznosa dolazi na način da broj naručenih multiflora (krizantema) množi s cijenom u 2024. god. (3,30 EUR po komadu), međutim pri tome uopće ne obrazlaže da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti.

32. Ističe se kako predlagateljica osiguranja niti u jednom djelu ne tvrdi da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje niti iz činjeničnih navoda prijedloga proizlazi da postoji opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, a koja opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da je ista morala ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesno poduzeta radi otežavanja odnosno sprečavanja ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja.

33. Sud je mišljenja kako nije učinila vjerojatnim postojanje takve nenadoknadive štete. Predlagateljica osiguranja uopće ne navodi kako bi se radilo o nenadoknadivoj šteti, odnosno u čemu se ona sastoji, osim imovinske, a na kraju niti zašto bi se radilo o nenadoknadivoj šteti.

34. Prema čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; dalje u tekstu ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

35. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti potrebno je da je ispunjen objektivni element odnosno, mora postojati vjerojatnost da bi predlagateljica osiguranja zbog određenih činjenica mogao pretrpjeti određenu štetu, no i subjektivan element, koji se vezuje za nemogućnost popravka iste, a posebice imajući u vidu položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) protivnika osiguranja prema kojima nije realno očekivati da će isti štetu moći naknaditi. Predlagateljica osiguranja, pak, ničim ne upućuje na takvu materijalnu situaciju kod protivnika osiguranja, pa sud ne nalazi (niti na razini vjerojatnosti) da predlagateljici osiguranja prijeti nenadoknadiva šteta.

36. Predlagateljica osiguranja ničim nije ni učinila vjerojatnim da postoji opasnost da bi svo cvijeće propalo. Ista navodi tek da cvijeće neće preživjeti zbog visokih temperatura bez da je dodatno pojasnila ili dostavila kakav dokaz na tu okolnost, odnosno dostavila je samo fotografiju koja tek prikazuje termometar (list 26). Takvi navodi predlagateljice osiguranja nisu dostatni da bi sud utvrdio da prijeti nenadoknadiva šteta, pa čak ni na razini vjerojatnosti. Radi se o neizvjesnim činjenicama koje se same po sebi ne mogu smatrati konkretnom opasnošću nastanka štete koja bi imala karakter nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju zakon propisuje.

37. Nadalje, što se tiče iznosa štete koja joj prijeti, predlagateljica osiguranja do tog iznosa dolazi na način da broj naručenih multiflora (krizantema) množi s cijenom u 2024. god. (3,30 EUR po komadu). Takav izračun sud ne može uzeti kao relevantan obzirom da predlagateljica osiguranja ničim isti ne potkrepljuje (osim otpremnice list 27-29) što je prema mišljenju ovog suda nedovoljno). Predlagateljica osiguranja navodi kako se na jednom plasteniku, zbog nemogućnosti skidanja, nalazi mreža za zasjenjivanje, pa je nejasno kako dolazi do tog iznosa, da li će i to cvijeće koje se nalazi u plasteniku nad kojim se nalazi mreža isto propasti. Uvidom u mail (narudžbe iz 2024. i 2025. (list 32 i 33) proizlazi kako je predlagateljica osiguranja naručila neko cvijeće, no ne može se utvrditi od koga, po kojoj cijeni, niti da je taj pravni posao uopće na kraju krajeva i zaključen (nema nikakvog povratnog odgovora, niti nekog računovodstvenog dokaza). Iako dostavlja otpremnice kojima nastoji ukazati da je bila prisiljena dio cvijeća prodati po nižim cijenama, pa da joj je time nastala šteta od 600,00 EUR, to se ne može s nekim višim stupnjem vjerojatnosti uzeti da je postupanje protivnika osiguranja u uzročno-posljedičnoj vezi s nižim cijenama, a i ako bi bilo to bi se trebalo utvrđivati u parničnom postupku. Naime, ako bi, ne prejudicirajući ishod spora, u parnicama (Psp-19/2023 i P-156/2025) predlagateljica osiguranja uspjela s tužbenim zahtjevom odnosno ako bi se protivnicima osiguranja naložila uspostava stanja koje je bilo prije navodnog smetanja posjeda i utvrdilo pravo služnosti čak i ako bi joj nastala nekakva šteta ona se sasvim sigurno ne bi mogla kvalificirati kao nenadoknadiva ili teško nenadoknadiva.

38. Uvidom u dostavljene fotografije cvijeća koje uzgaja (list 17-26) vidljivo je da isto nije bilo ugroženo niti je imalo kakvih negativnih posljedica, listovi cvijeća nisu zagoreni, ni uveli, a jedan od razloga tomu zasigurno je i to što su plastenici opremljeni i drugim alternativnim mogućnostima kojima se može regulirati temperatura unutar plastenika (barem djelomično) te na taj način zaštititi cvijeće od visokih temperatura (poput ventilacije, navodnjavanje, mreža unutar plastenika, bočni otvori (list 17-26).

39. Uvidom u priložene fotografije (list 16) i katastarski plan (list 44) razvidno je da predlagateljica osiguranja na svojoj nekretnini ima dovoljno mjesta na koji može pomaknuti plastenik ili na drugi način osigurati zaštitu za cvijeće, pa i postaviti mrežu za zasjenjivanje (predlagateljica osiguranja osim navoda da mrežu zbog veličine plastenika, ali i postavljenih stupova i ograde nije moguće postaviti, ne ukazuje način i potrebu postavljanja, odnosno razloge nemogućnosti postavljanja te mreže (npr. veličina te mreže, postavljanje strojeva, zabacivanje mreže)), a obzirom da je narudžba bila u ožujku 2025. god. to je bilo dovoljno vremena da ista to učini. Nesavjesno je postupala kada je naručila iako je bila svjesna da u tom trenutku nema niti će imati uvjete za uzgoj takve vrsta cvijeća (mogla je naručiti cvijeće samo za plastenik na kojem se nalazi mreža, pa po potrebi preseliti cvijeće u plastenik bez mreže).

40. U odnosu na potrebu popravka plastenika, a za koju prilaže fotografiju (list 45), predlagateljica osiguranja ne navodi u čemu se ti popravci sastoje te zašto su nužni, zašto se ne mogu izvršiti s unutarnje, te nije učinila vjerojatnim da bi joj zbog nepoduzimanje istih nastupila nenadoknadiva šteta i čemu bi se sastojala, u vezi dodatnih oštećenja koji nastaju zbog pepela koji vjetar nosi s vatre koju protivnici osiguranja lože u neposrednoj blizini, isti nisu ničim potkrepljeni.

41. Predlagateljica osiguranja nije u prijedlogu tvrdila da postoji vjerojatnost da bi predloženom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu, pa da iz tog razloga ne bi trebala dokazivati da će bez predložene mjere tuženik spriječiti ili znatno otežati ostvarenje opasnost tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari,

42. Budući da nisu ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere, odnosno nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. OZ- a, niti je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje pretpostavke iz čl. 344. st. 2. OZ-a, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

43. Potrebno je dodati da je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez održanog ročišta, budući sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere, daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

44. Odluku o naknadi troškova sud je donio primjenom odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a koji propisuje da je ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan ovršeniku odnosno protivniku osiguranja naknadi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

45. O visini troškova postupka odlučeno je sukladno radnjama punomoćnika protivnika osiguranja provedenim u postupku, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje Tarifa, "Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 107/15,126/22,138/23).

46. Dosuđeni troškovi sastoje se od troškova odgovora na prijedlog u iznosu od 176,00 EUR (Tbr. 11. st. 2. Tarife) a koji iznos valja uvećati za PDV-a u iznosu od 44,00 EUR (Tbr. 46. Tarife), odnosno ukupno 220,00 EUR.

47. Slijedom sveg navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Čakovcu, 23. lipnja 2025.

Sutkinja:

Valentina Varga Gombar

Sudski savjetnik:

Emanuel Melnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. RM, [adresa] zastupane po punomoćnici Andreji Štefan, odvjetnici u [adresa]

2. JM, [adresa] i TM, [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu