REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1180/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužiteljice JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 23. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/411, URBROJ: 443-02-01-12-24-5 od 17. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/411, URBROJ: 443-02-01- 12-24-5 od 17. lipnja 2024. naređeno je investitoru FA, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni drvenu građevinu tlocrta 1,30 m x 1,73 m, visine prizemlja 2,20 m, izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zemljištu izvan građevinskog područja, na tlu oznake ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, prema PPU Grada Umaga, bez građevinske dozvole.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporava da su predmetni radovi izvedeni bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da je tuženik povrijedio pravila postupka jer joj nije bilo omogućeno sudjelovanje na očevidu koji je proveden u postupku, te stoga što joj nije bilo omogućeno pravo na uporabu materinjeg slovenskog jezika, pri čemu ističe da ne razumije hrvatski jezik. Nadalje navodi da je tuženik u inspekcijskom nadzoru utvrdio da se u trenutku pregleda na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne izvode radovi i da stoga nije bilo osnove za zatvaranje gradilišta, čime da je povrijeđena odredba članka 119. Zakona o državnom inspektoratu. Nadalje navodi da tuženik karakteristike i dimenzije pojedinih jednostavnih građevina nije podveo pod zakonsku odredbu kojom bi nedvosmisleno utvrdio da je za izgrađene građevine potrebna izvršna građevinska dozvola. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u spis predmeta upravnog postupka pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je zakazao ročište za raspravu 9. lipnja 2025., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se članak 128. odnosi na jednostavne građevine i radove, koju su sukladno navedenoj odredbi taksativno navedeni u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, 155/23, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima).

7.1. S tim u svezi nadalje, građevina iz predmeta ovoga spora, kako je opisana u osporenom rješenju i zapisniku o obavljanom inspekcijskom nadzoru od 10. travnja 2024., te prikazana na skici i fotografiju u privitku zapisnika, ne može se podvesti pod nijednu građevinu koja bi se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima mogla graditi bez građevinske dozvole, niti bi tuženik za svaku od taksativno navedenih građevina iz Pravilnika bio dužan obrazlagati zašto ne predstavlja građevinu iz predmeta ovoga spora, budući da tužiteljica u inspekcijskom postupku pa ni u ovome sporu ne navodi o kakvoj bi se konkretno građevini iz Pravilnika radilo.

8. Nadalje, prema shvaćanju Suda inspekcijski pregled u građevinskom inspekcijskom postupku ne predstavlja očevid u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), koje pravno shvaćanje je istaknuto i u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a osim toga ni jednom odredbom Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) nije propisano da bi se inspekcijski pregled morao provesti uz prisustvo stranke, niti bi to s obzirom na prirodu inspekcijskog postupka koji zahtjeva brzo i efikasno provođenje mjera bilo svrsishodno, stoga su tužbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.

8.1. Međutim, i neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužiteljica dopisom od 24. travnja 2024., pozvana na izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, te da je postupku aktivno sudjelovala na način da je dostavljala podneske po opunomoćeniku, stoga je prema ocjeni Suda tužitelju omogućeno o očitovanje o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te osigurano ostvarenje procesnih prava.

9. Nadalje, u spisu predmeta upravnog postupka nema naznake da je tužiteljica u tijeku postupka izjavila ne poznaje hrvatski jezik i zatražila da joj se omogući uporaba slovenskog jezika, već je tužiteljica u upravnom postupku s tuženikom komunicirala isključivo putem opunomoćenika, stoga su tužbeni navodi da su u tom smislu povrijeđena tužiteljičina procesna prava također neosnovani.

10. I naposljetku, obrazloženje osporenog rješenja i inspekcijski nalaz ukazuju da se u vrijeme inspekcijskog pregleda na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu izvodili radovi, zbog čega, kao što navodi tužiteljica, ne bi bilo razloga za zatvaranjem gradilišta, međutim ukoliko je to doista točno, navedena okolnost ni na koji način ne dira prava ili interese tužiteljice, stoga ne utječe na zakonitost osporenog rješenje.

11. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

12. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 1.250,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 23. lipnja 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o.,Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područni ured Rijeka, Služba građevinske inspekcije,

Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8