UsI-1425/2024-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Silviju Čoviću, sucu pojedincu, te Radojki Ćupurdija, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice UJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Ici Škarpi, odvjetniku u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 2A, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, zastupanog po opunomoćeniku ČJ, diplomiranom pravniku i zaposleniku (opća punomoć pohranjena u uredu predsjednika suda pod poslovnim brojem 39 Su-293/14), radi odgode izvršenja, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 22. svibnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika stranaka, 23. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-471-02/22-01/392, URBROJ: 513-04-24-20 od 5. ožujka 2024. kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je pravovremeno 10. lipnja 2024. podnijela ovom sudu tužbu, kojom je osporila zakonitost rješenja tuženika KLASA: UP/II-471-02/22-01/392, URBROJ: 513-04-24-20 od 5. ožujka 2024. zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primijene materijalnog propisa te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da je osporeno rješenje donijeto u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj UsI-2518/2023-6 od 29. siječnja 2024. i da je bilo pravne osnove da se porezno tijelo upusti u meritorno razmatranje prijedloga za odgodu izvršenja kojeg je ona podnijela 29. lipnja 2022., odnosno da razmotri bi li izvršenjem izvršnog poreznog rješenja nastupila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Tvrdi i da je u pravomoćnoj presudi ovoga suda izraženo shvaćanje da bi izvršenjem za nju mogla nastupiti šteta koja bi se teško mogla otkloniti. Istaknula je da je u konkretnoj upravnoj stvari riječ o naplati 529.395,03 eura, da bi naplatom toga iznosa bila ugrožena njezina egzistencija, da ne raspolaže ikakvim novčanim sredstvima u gotovini ili po računima koja bi bila ni približno dostatna za namirenje duga, a što da je razvidno iz utvrđenja iz postupka poreznog nadzora, da je jedini mogući način prodaja obiteljske nekretnine, ali da bi to bilo na njezinu štetu jer se u slučaju tzv. prisilnih prodaja postignuti iznos u pravilu umanji 20 do 30% od tržišne cijene te da je zakup obiteljske nekretnine jedini prihod koji bi ostvarivala. Ocijenila je da tuženik ništa od toga nije uzeo razmatranje pri rješavanju upravne stvari. Stoga je zatražila poništiti rješenje tuženika i predmet vratiti na ponovni postupak.
2. Tuženik je odgovorio na tužbu, predloživši, bez održavanja rasprave, odbiti tužbeni zahtjev zbog razloga navedenih u osporenom rješenju. Njime je odbijen prijedlog tužiteljice za odgodom izvršenja prisilne naplate dospjelog poreznog duga, a kojeg je ona podnijela poreznom tijelu 14. rujna 2022.
3. U dokaznom postupku čitani su: presuda ovoga suda poslovni broj UsI- 2518/2023-6 od 29. siječnja 2024., izvod iz e-komunikacije i spis predmeta upravnog tijela KLASA: UP/II-471-02/22-01/392.
3.1. Na ročištu na kojem je zaključena rasprava tužiteljica je povukla dokazni prijedlog za čitanjem spisa ovoga suda poslovni broj UsI-2518/2023 te podataka Financijske agencije na okolnost financijske solventnosti. Tuženik nije imao ikakvih drugih dokaznih prijedloga.
4. Tužiteljica je popisala troškove spora, dok tuženik to nije učinio do zaključenja rasprave.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti odluka javnopravnih tijela, koje su donijete u postupku pokrenutom po prijedlogu tužiteljice za odgodom izvršenja izvršnog rješenja Porezne uprave, Područnog ureda u Splitu KLASA: UP/I-471-02/20- 01/381, URBROJ: 513-07-17-21-26 od 21. svibnja 2021., kojim joj je utvrđen manje obračunati porez i prirez na dohodak od drugog dohotka ukupnom iznosu od 1.724.848,55 kuna sa zateznim kamatama do 1. ožujka 2021. u iznosu od 425.939,20 kuna kao i daljnje kamate od 1. ožujka 2021. obračunate do dana uplate te manje obračunati obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti od drugog dohotka u ukupnom iznosu od 1.085.243,19 kuna i zatezne kamate obračunate od 1. ožujka 2021. u iznosu od 275.510,87 kuna kao i daljnje kamate od 1. ožujka 2021. obračunate do dana uplate i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje od drugog dohotka iznosu od 361.747,73 kune i zatezne kamate obračunate do 01. ožujka 2021. u ukupnom iznosu od 91.836,96 kuna kao i daljnje kamate od 1. ožujka 2021. obračunate do dana uplate za 2015., 2016. i 2017.
7. Nije sporno da je navedeno porezno rješenje postalo izvršno i da je tužiteljica prijedlogom od 1. srpnja 2022. zatražila odgodu izvršenja do donošenja odluke o prijedlogu za obnovu postupka poreznog nadzora od 29. lipnja 2022., a iz kojeg su proizišle navedene porezne obveze i javna davanja.
8. Međutim, pokazalo se spornim jesu li u konkretnom predmetu ispunjene pretpostavke za odgodom izvršenja izvršnog poreznog rješenja do pravomoćne odluke o upravnoj stvari, odnosno do pravomoćne odluke o prijedlogu za obnovu primjenom odredbe članka 140. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP).
9. Odredbom članka 133. stavka 1. ZUP-a je propisano da rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršno, dok prema članku 139. stavku 1. toga zakona ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju, donosi se rješenje o izvršenju u pisanom obliku.
9.1. U skladu s odredbom članka 140. stavka 1. ZUP-a na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.
10. Tumačeći i iščitavajući navedene norme ZUP-a može se zaključiti da javnopravno tijelo u upravnom postupku može (ali ne mora) odgoditi izvršenje pojedinačne odluke do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari ako su ispunjene kumulativno sljedeće pretpostavke: 1. da bi izvršenjem pojedinačne odluke stranci bila nanesena kakva teško popravljiva šteta i 2. da takva odgoda nije protivna javnom interesu.
11. Uzimajući u obzir navedene pretpostavke, ZUP, u članku 140. stavku 1., određivanje odgode izvršenja pojedinačne odluke normira kao iznimku od općeg pravila da podnošenje pravnih sredstava kojima se odlaže pravomoćnost upravne stvari nemaju odgodni učinak s vrlo strogo propisanim iznimkama od toga pravila, pri čemu spomenuti pravni okvir podrazumijeva, između ostaloga, nužnost postojanja nesumnjive i neposredne uzročno-posljedične veze između izvršenja osporene pojedinačne odluke i vjerojatnosti nastanka teško popravljive štete za stranku. Pritom, općenito iznoseći, sud smatra da je predlagatelj dužan, pri traženju izdavanja mjere osiguranja odgode izvršenja nastup određene teško popravljive štete dokazati na razini vjerojatnosti, ali ne i takvo što učiniti izvjesnim.
12. Iz spisa predmeta, osobito sadržaja prijedloga od 1. srpnja 2022. proizlazi da je tužiteljica zatražila odgodu izvršenja naplate poreznog duga, ne navodeći o kakvoj konkretnoj teško popravljivoj šteti je riječ te ne priloživši ijedan dokaz radi učinjena vjerojatnim nastanka određene teško popravljive štete.
13. S obzirom na sadržaj spisa predmeta poreznog tijela i osobito sadržaj prijedloga za odgodu izvršenja i njegovih priloga, sud ocjenjuje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim na dostatnom stupnju vjerojatnosti da bi joj izvršenjem osporene odluke mogla nastati ikakva teško popravljiva šteta, što podrazumijeva postojanje neposredne uzročno-posljedične veze između izvršenja te odluke i vjerojatnosti nastanka teško popravljive štete. Zasigurno će prisilnim izvršenjem konkretne obveze tužiteljici nastati određena šteta, ali to ne podrazumijeva nastanak teško popravljive štete, a niti je to ona učinila vjerojatnim. Valja primijetiti da tužiteljica u prijedlogu nije niti navela da traži odgodu izvršenja zbog nastanka teško popravljive štete, već je to svoje traženje utemeljila samo na tomu da je zatražila obnovu postupka poreznog nadzora.
14. Dakle, sud smatra da u konkretnom predmetu nisu bile ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz članka 140. stavka 1. ZUP-a za odgodom izvršenja. Pritom navodi tužiteljice vezano za ocjenu zakonitosti odluka koje su donijete u postupku poreznog nadzora, a uvjetima izvršnosti poreznog rješenja kojim je utvrđeni dospio porezni duga, nisu bitni i oni ne utječu na ocjenu zakonitosti osporenih odluka.
15. U izloženom je zakonito postupio tuženik, kada je, pravilnom primijenim materijalnog propisa i na temelju odredbe članka 140. stavka 3. ZUP-a, odbio tužiteljev prijedlog za odgodu izvršenja prisilne naplate poreznog duga bez činjenja ikakvih bitnih povreda pa ni one na koje je skrenula pozornost tužiteljice, a koje bi utjecale na rješavanje upravne stvari. Osporena odluka sadrži i sve razloge rješavanja upravne stvari pa i vezano za ocjenu navoda stranke, koji imaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom postupka te logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom propisu.
16. Stoga, a budući da je osporena odluka zakonita i budući da nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje se pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., u daljnjem tekstu: ZUS), odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao točkom I. izreke.
17. S obzirom na to da tužiteljica nije uspjela u sporu, trebalo je, na temelju odredbi članka 148. stavka 1. i 4. u vezi s člankom 147. ZUS-a, odbiti njezin zahtjev za naknadom troška spora kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 23. lipnja 2025.
S U D A C
Silvio Čović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 1. i 6., članak 127., 128. stavak 1. i 3. u vezi s člankom 148. stavkom 5. i 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužiteljice Ici Škarpi, odvjetniku u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 2A,
- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, a spis predmeta tuženika KLASA: UP/II-471-02/22-01/392 vratiti nakon pravomoćnosti presude,
- u spis.
