Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2745/2024-2

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik u Slatini, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Građansko-upravni odjel, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj R1-6/2024-17 od 5. srpnja 2024., dana 23. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj R1-6/2024-17 od 5. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

„I. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja, kč. br. [katastarska čestica] – oranica u selu sa 1280 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina protustranke, č.br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1270 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1838 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema posljednjem mirnom posjedu, tako da ide točkama D – 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – A, u skici izmjere sudskog vještaka koja je sastavni dio rješenja, a što je na terenu označeno ogradom i drvenim oznakama.

II. Sporna površina označena je točkama A – B – C – D – 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 – 8 – 9 – A, na skici izmjere sudskog vještaka Krunoslava Cukora, koja je sastavni dio ovog rješenja, a što je na terenu označeno drvenim oznakama i ogradom, a površine je 148 m2.

III. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja, kč. br. [katastarska čestica] – oranica u selu sa 1309 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke kč. br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1270 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema katastarskim planovima, tako da ide pravcem koji je označen točkama E – F – G – H

– I u skici izmjere sudskog vještaka koja je sastavni dio rješenja, a što je na terenu označeno drvenim oznakama.

IV. Svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa i to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe.

V. Nalaže se protustranci da na ime troškova postupka u roku od 15 dana naknadi predlagatelju iznos od 230,00 eura.“

2. Žali se protustranka osporavajući rješenje zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje sukladno odredbi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.), te predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje granice između nekretnine predlagatelja, kč. br. [katastarska čestica] – oranica u selu sa 1280 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina protustranke, č.br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1270 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1838 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te između nekretnine predlagatelja, kč. br. [katastarska čestica] – oranica u selu sa 1309 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke kč. br. [katastarska čestica] – cesta u selu sa 1270 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u smislu odredbe članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP).

6. Sud prvog stupnja je među između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uredio prema katastarskom nacrtu, navodeći kako je takvo uređenje moguće, a protustranka se nije tome protivila.

7. U odnosu na među između kč. br. [katastarska čestica], sud prvog stupnja je zaključio kako stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom planu, a niti je između stranaka došlo do sporazuma. Stoga je sud prvog stupnja, utvrdivši kako je posljednji mirni posjed vidljiv i lako uočljiv, jer između nekretnina stranaka postoji ograda, među između ovih nekretnina uredio prema posljednjem mirnom posjedu kako je označeno u skici sudskog vještaka i označeno na terenu ogradom i drvenim oznakama.

9. Žalbenim navodima dovedena je u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

10. Naime, prema stavku 2. članka 103. ZVDSP-a propisano je kako će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Odredbom članka 103. stavak 3. ZVDSP-a propisano je ako sud ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavak 2. citiranog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

11. Prema podacima spisa proizlazi kako je predlagatelj upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je ujedno upisan kao posjednik predmetnih nekretnina. Nadalje, da je kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – cesta u selu, upisana Republika Hrvatska – javno dobro u općoj uporabi

– javna cesta pod upravljanjem Županijske uprave za ceste VPŽ, Virovitica, dok su kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] – cesta u selu upisani KT u 45/180 dijela, ĐT u 45/180 dijela, ĆT. u 6/180 dijela, ŽT u 6/180 dijela, BT u 7/180 dijela, ŠT u 7/180 dijela, društveno vlasništvo – korisnik: Općina Orahovica, Orahovica u 7/180 dijela i FT u 57/180 dijela.

12. Iz stanja spisa dalje proizlazi kako je kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] upisana Republika Hrvatska – javno dobro u općoj uporabi – javne ceste, a kao upravitelj upisana je Županijska uprava za ceste VPŽ, Virovitica, a kao posjednik kč.br. [katastarska čestica]

– cesta Vojlovica upisano: javno dobro, Orahovica.

13. Osnovano protustranka ističe u žalbi kako je sud pobijanim rješenjem uredio među ne uzimajući u obzir pravni status predmetnih čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima je uspostavljen poseban pravni režim – javno dobro u općoj uporabi – javna cesta, kao ni zakonitost zatečene ograde između nekretnina stranaka. Osim toga, osnovano u žalbi ističe da je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da je protustranka pristala da se međa uredi prema katastarskom nacrtu time što se nije protivila.

14. Prema odredbi članka 45. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., dalje: ZC), javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe samo u slučajevima, na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji uređuju sigurnost prometa na cestama. Prema stavku 2. istoga članka Zakona, radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti zabranjeno je, između ostaloga, trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi način smetati posjed javne ceste ili njezinog dijela. Nadalje, radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, u zaštitnom pojasu javne ceste zabranjeno je, između ostaloga, postavljati ograde, saditi živice, drveće i druge nasade koji onemogućavaju preglednost na javnu cestu (stavak 3. članka 45. ZC).

15. Dakle, javna cesta je javno dobro u općoj uporabi na kojoj se ne mogu stjecati stvarna prava pa nije moguće niti provesti postupak uređenja međe sukladno odredbi članka 103. stavak 2. i 3. ZVDSP-a.

16. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije dao valjanu i potpunu ocjenu svih odlučnih činjenica, osobito u pogledu pravnog statusa predmetnih čestica koje, prema dostavljenoj dokumentaciji i važećim propisima, predstavljaju razvrstanu javnu cestu ŽC4253 u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom nije dao dostatne razloge zašto je kao mjerodavan kriterij za uređenje međe primijenio posljednji mirni posjed, usprkos izričitoj zakonskoj zabrani postavljanja ograda na javnim cestama iz članka 45. ZC.

17. Stoga je kontradiktoran i zaključak suda prvog stupnja o tome da se posjed predlagatelja umirio jer da protustranka nije zbog navodno neovlašteno postavljene ograde tužila predlagatelja zbog smetanja posjeda pa da stoga sud nije ni utvrđivao kada je sporna ograda podignuta.

18. Naime, posjed na javnom dobru nije dopušten pa ga sud ne smije uzeti kao temeljni kriterij za uređivanje međe. Osim toga, međa se ne može uređivati između nekretnine koja je opće dobro u javnoj uporabi, jer se na općem dobru u javnoj uporabi (koji status imaju i razvrstane i nerazvrstane ceste) ne mogu stjecati stvarna prava, a sukladno članku 103. stavak 5. ZVDSP-a od trenutka kada je sud međašnjim znakovima označio među, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Stoga je nejasan zaključak suda prvog stupnja o tome da su nekretnine protustranke u naravi javna nerazvrstana cesta, ali da se unatoč tome, uređenje međe između stranaka rješava u sudskom postupku prema odredbama ZVDSP-a jer da nije došlo do prometa nekretninama protustranke niti stjecanja stvarnog prava na nekretninama protustranke.

19. Osnovano žalitelj ističe i kako sud prvog stupnja nije uzeo u obzir pisano očitovanje nadležnog upravitelja predmetnih nekretnina protustranke o tome da je izvedena ograda na zemljištu koje u naravi predstavlja javnu cestu i da je nezakonito izgrađena čime da je ometeno nesmetano održavanje županijske javne ceste pa time ne bi bili ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje mirnog posjeda, a samim time niti za uređenje međe prema istome.

20. Kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja, ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer prvostupanjski sud na temelju predloženih i provedenih dokaza nije u dovoljnoj mjeri raspravio i utvrdio odlučne činjenice, to je valjalo temeljem članka 380. toč. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.

21. U nastavku postupka sud će dopuniti činjenično stanje uzevši u obzir sve okolnosti na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem i druge relevantne okolnosti te ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja i troškovima postupka.

U Splitu 23. lipnja 2025.

SUTKINJA

dr. sc. Daniela Pivčević