Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3236/2024-2
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice DS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, protiv protustranke ĆS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejan Jakac i Marina Mraković u Buzetu, radi uređenja međa, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama, poslovni broj R1-179/2022-14 od 29. svibnja 2024., dana 23. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagateljice te se ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama, poslovni broj R1-179/2022-14 od 29. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem obustavljen je postupak radi uređenja međa.
2. Žali se predlagateljica osporavajući rješenje zbog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 353. stavak 1. točka 2) u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje po osnovi pravnog pravila iz paragrafa 21. stavka 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine" od 1. kolovoza 1934. broj 175-XLV) čija je, pak, primjena utemeljena na odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91), te predlaže da se rješenje preinači na način da se nastavi postupak u konkretnoj izvanparničnoj stvari uređenja međa.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet postupka je uređenje granice između nekretnina stranaka u smislu odredbe članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP).
6. Sud prvog stupnja obustavlja postupak s obrazloženjem kako predlagateljica predlaže uređenje međa između nekretnina u njezinu vlasništvu oznake k. č. [katastarska čestica]/ZGR. i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jedne strane te k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] s druge strane, dok da je utvrđeno kako nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] više ne postoje u zemljišnoj knjizi pod navedenim brojevima katastarskih čestica. Stoga prema stavu suda prvog stupnja ne postoje uvjeti za daljnje vođenje ovog postupka jer ne postoje nekretnine protustranaka, već samo predlagateljičine, a između kojih bi trebao sud obnoviti ili ispraviti među. Zbog navedenog sud prvog stupnja nije dopunjeni prijedlog radi uređenja međa dostavio Gradu Buje niti ga naznačio kao II. protustranku u ovom postupku.
7. Predlagateljica u žalbi ukazuje da su u vrijeme podnošenja prijedloga sporne čestice postojale u zemljišnim knjigama i katastarskim operatima te da iste i nadalje postoje, ali pod novim oznakama, pri čemu su zadržale istu prostornu konfiguraciju, a njihova vlasnica je i dalje protustranka.
8. Pregledom spisa i žalbenih navoda proizlazi da je sud prvog stupnja pri donošenju rješenja propustio pravilno utvrditi činjenično stanje, odnosno nije pravilno cijenio promjene u zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju koje se odnose na predmetne čestice. Promjena oznake čestica u zemljišnim knjigama ili katastru ne predstavlja prestanak njihova postojanja u smislu uređenja međa, niti je to razlog za obustavu postupka, ukoliko su iste fizički i pravno još uvijek prepoznatljive te se nalaze u istom vlasništvu protustranke.
9. Sud prvog stupnja se vodio sadašnjim zemljišnoknjižnim stanjem, bez uzimanja u obzir kako predmet uređenja međa uključuje i katastarsko stanje i stvarnu situaciju na terenu. Uređenje međa nije uvjetovano postojanjem identičnih brojčanih oznaka čestica kroz cijeli postupak, već njihovim identitetom i vlasničkom povezanošću.
10. Stoga je žalba osnovana, a rješenje suda prvog stupnja valjalo je ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a kako bi se pravilno utvrdilo činjenično stanje glede identiteta čestica te, sukladno tome, nastavio postupak uređenja međa.
U Splitu 23. lipnja 2025.
SUTKINJA
dr. sc. Daniela Pivčević