Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-183/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Svea Ekonomi d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana 11, OIB: 17863542417, zastupanog po punomoćniku Zoranu Bogojeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nadramija i partneri d.o.o., u Zagrebu, protiv ovršenice ČG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Božici Petak-Vujec, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marijan Fosin & Božica Petak Vujec, u Varaždinu, radi proglašenja prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava nedopuštenim i prijedloga za odgodu prijenosa, rješavajući žalbu ovrhovoditelja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-1634/2024-5 od 26. ožujka 2025., 23. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaćanjem žalbe ovrhovoditelja preinačava se rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovr-1634/2024-5 od 26. ožujka 2025. u točki II izreke i rješava:

Odbija se, kao neosnovan, prijedlog ovršenice od 23. listopada 2024. koji glasi: ''Odgađa se prijenos zaplijenjenih sredstava, te se nalaže Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da odgodi ovrhu na mirovini ovršenice temeljem Suglasnosti o zapljeni ovjerene po javnom bilježniku Koraljki Mađarić iz Varaždina pod poslovnim brojem broj OV-1962/2009 od 15. travnja 2009., do pravomoćnog okončanja ovog ovršnog postupka, odnosno do okončanja parničnog postupka na koji je ovršenica upućena temeljem ovog zaključka.''

II. Nalaže se ovršenici da ovršeniku naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 317,97 eura.

Obrazloženje

1. Točkom I izreke rješenja prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenice temeljem Suglasnosti o zapljeni ovjerene po javnom bilježniku Koraljki Mađarić iz Varaždina pod poslovnim brojem broj OV-1962/2009 od 15. travnja 2009., izvan žalbenog razloga propisanog člankom 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. 131/20., 114/22. i 6/24.; dalje OZ), dok je točkom II izreke odgođen prijenos zaplijenjenih sredstava i naloženo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da odgodi ovrhu na mirovini ovršenice temeljem citirane Suglasnosti do pravomoćnog okončanja predmetnog ovršnog postupka, odnosno do okončanja parničnog postupka na koji je ovršenica upućena temeljem zaključka istoga suda.

2. Protiv točke II izreke prvostupanjskog rješenja žalbu podnosi ovrhovoditelj ne pozivajući se pritom na konkretne žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje u tekstu ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a. Predlaže da se prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinači na način da se odbije prijedlog ovršenice, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz pobijanog rješenja i stanja prvostupanjskog spis, u bitnome, proizlazi:

- da je ovrhovoditelj 1. srpnja 2024. podnio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, zahtjev za naplatu na temelju Suglasnosti o zapljeni od 15. travnja 2009. (dalje u tekstu - Suglasnost) na kojoj je ovjeren potpis ovršenice po javnom bilježniku Koraljki Mađarić dana 15. travnja 2009. pod brojem OV- 1962/2009, a radi naplate glavnice u iznosu od 8.947,80 eura, te dospjele kamate u iznosu od 7.181,28 eura, sukladno utvrđenom stanju tražbine na dan 27. lipnja 2024., kao i daljnjih zateznih kamata, do konačnog namirenja dugovanja,

- da je ovršenica 23. listopada 2024. podnijela prijedlog za proglašenje prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga što je nastupila zastara potraživanja te prijedlog za odgodu ovrhe (prijenosa) do pravomoćnosti odluke o osnovanosti prigovora zastare zbog nastanka nenadoknadive štete,

- da je se ovrhovoditelj očitovao na prijedlog ovršenice te istaknuo da je isti nepravovremen.

6. Pozivom na odredbe čl. 202. st. 12. i čl. 210. st. 1. i i 2. OZ-a, prvostupanjski sud utvrđuje da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi, dok pozivom na odredbu čl. 53. OZ-a utvrđuje da je ovršenica podnijela žalbu nakon proteka roka iz razloga iz članka 50. st. 1. točka 11. OZ-a, slijedom čega na temelju odredbe čl. 55. st. 1. OZ-a istu upućuje da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga istaknutih u svom zahtjevu.

7. U odnosu na prijedlog za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava, pozivom na odredbu čl. 65. OZ-a, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbi čl. 210. st. 1. i 2. u vezi s čl. 202. OZ-a, prvostupanjski sud zaključuje da su ispunjeni uvjeti za odgodom ovrhe na mirovini ovršenice budući da je podnijela žalbu nakon proteka roka te bi za istu, ukoliko bi došlo do prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, nastala nenadoknadiva šteta jer je njezina mirovina jedini novčani iznos od kojega može podmirivati svoje životne potrebe, a posebno što nema drugih primanja.

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a, utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda zakona. Međutim, osnovano ovrhovoditelj osporava zaključak suda u pogledu ispunjenja pretpostavki za određivanjem odgode ovrhe.

9. Naime, odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje. Iz navedenog proizlazi da je za odgodu ovrhe potrebno kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki.

10. Navodi ovršenice izneseni u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sadržajno predstavljaju žalbu nakon proteka roka propisanu odredbom čl. 53. OZ-a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe (čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a). Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a - da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – prema stavu ovoga suda, isti nije učinjen vjerojatnim.

11. Ovršenica u prijedlogu navodi da bi provođenjem izravne naplate za istu nastupila nenadoknadiva šteta, tim više što joj je mirovina jedini novčani iznos od kojeg može podmirivati svoje životne potrebe jer nema nikakvih drugih primitaka, slijedom čega ne bi mogla namirivati niti svoje minimalne svakodnevne osnovne životne potrebe vezane uz osiguranje hrane, pića i stanovanja.

12. Prvenstveno valja istaknuti da ovršenica uz prijedlog nije podnijela niti jedan dokaz kojim bi potkrijepila istaknute navode. Međutim, čak i pod pretpostavkom njihove istinitosti, takvi razlozi, premda otegotni za ovršenicu, ne predstavljaju razlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, odnosno isti ne predstavljaju štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe te bi uzimanje predmetne okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja čime bi se primjena instituta odgode učinila pravilom, a ne iznimkom.

13. Nadalje, ovršenik je dužan u podnesenom prijedlogu navesti činjenice i pružiti dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete, a koja šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih sredstava koji će mu u postupku naplate biti preneseni ako naknadno bude odlučeno da isti ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa. Ovršenica se u svom prijedlogu ne osvrće na navedenu okolnost niti dostavlja ikakve podatke o imovini ovrhovoditelja.

14. S obzirom da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, to nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. u vezi s čl. 381. ZPP-a, koji se u postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

15. Ovrhovoditelj je uspio žalbom te je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka valjalo usvojiti. Uzimajući u obzir naznačenu vrijednost predmeta spora u visini od 8.947,80 eura, uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" br. 138/23. – dalje u tekstu: Tarifa), ovrhovoditelju je dosuđen zatraženi trošak sastava žalbu u visini od 200,00 eura (Tbr. 13 u vezi s Tbr. 7. toč. 1. Tarife), uvećan za pripadajući PDV od 25%, odnosno ukupno 250,00 eura, te trošak sudske pristojbe na žalbu u visini od 67,97 eura.

16. Točka I izreke prvostupanjskog rješenja, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 23. lipnja 2025.

Sudac:

Larisa Gačanin