REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-859/2025-2
U I M E R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to: Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja te Biljane Pamić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FSU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Bosancu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika: 1. Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb i 2. Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-2228/2019-34 od 27.ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-2228/2019-34 od 27.ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:
„Nalaže se I-tuženom Gradu Zagrebu, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb i II-tuženom Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužiteljici isplate iznos od 162.935,66 HRK / 21.625,28 € sa kamatama tekućim od 27.3.2025. do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
2. Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužiteljica. Žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka.
Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Sa žalbom tužiteljice postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba tužiteljice nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka ( čl. 365. ZPP ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.
6.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene navode tužiteljice u dijelu u kojem sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi odredbe čl. 7. i 8. ZPP valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postup jer je procesno ovlaštenje sud prvog stupnja da odlučuje o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je sud prvog stupnja, pravilnom primjenom ove zakonske odredbe, i učinio i ovom sudu za to dao valjane i prihvatljive razloge.
6.2. Osim toga, sud prvog stupnja nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP na koju također sadržajno ukazuje žaliteljica obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.
6.3. Sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
7. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama ( čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio sve činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nije uspjela umanjiti ni tužiteljica u svojoj žalbi.
8. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.
9. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se tuženicima naloži da joj na ime naknade štete isplatite iznos od 162.935,66 HRK / 21.625,28 € sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, smatrajući tuženike odgovornim za štetu koju trpi iz štetnog događaja od 12. prosinca 2018., kada je oko 14,00 sati došla u Dubravu u Ulicu hrvatskog proljeća, u namjeri da se tramvajem odveze u centar grada na događaj Adventa, ali je u prolazu kod kućnog broja 38, koji spaja Ulicu hrvatskog proljeća s Avenijom Dubrava, a koji je djelomično popločen podnim pločama, odjednom stopalom zapela za armaturno željezo koje je virilo iz oštećenog rubnog dijela „stepenice“ koji se nalazi na tom prolazu i pala na tlo svom svojom težinom, pri čemu je zadobila tjelesne ozljede u vidu prijeloma gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti (fractura humeri partis proximalis sinistri) i prednje iščašenje lijevog ramena (luxatio anterior humeri sinistri).
10. U ovom dijelu postupka, obzirom na žalbene razloge žaliteljice, nije sporan nastanak navedenog štetnog događaja i nastanak ozljeda koje je tužiteljica zadobila u ovom štetnom događaju.
11. Sporna je pasivna procesna legitimacija tuženika i posljedično tome njihova odgovornost za nastanak navedenog štetnog događaja.
12. Odlučujući o ovom spornom pitanju i posljedično tome osnovanosti zahtjeva tužiteljice sud prvog stupnja nakon ocijene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP) zaključuje da mjesto štetnog događaja nije javna površina, odnosno da ista ne predstavlja komunalnu infrastrukturu prema čl. 59. Zakona o komunalnom gospodarstvu „Narodne novine“, broj: 68/18, 110/18, 32/20 i 145/2024 – dalje: ZKG), zbog čega ne postoji odgovornost tuženika 1. Grada Zagreba, kao jedinice lokalne samouprave za održavanje iste te posljedično tome ne postoji ni odgovornost njegova osiguravatelja – tuženika 2. Croatia osiguranja d.d. Zagreb, već se predmetna nekretnina na kojoj je došlo do ovog štetnog događaja nalazi u privatnom vlasništvu, čiji su suvlasnici jedino odgovorni za održavanje iste.
13. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, ovakva činjenična utvrđenja suda prvog stupnja i primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud drugog stupnja obzirom da je za to sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu vrlo jasne i prihvatljive razloge, uvjerljivost kojih nije uspjela umanjiti niti žaliteljica izjavljenom žalbom.
14. Na temelju odredbe čl. 59. st. 1. ZKG propisano je komunalna infrastruktura jesu: 1. nerazvrstane ceste, 2. javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, 3. javna parkirališta, 4. javne garaže, 5. javne zelene površine, 6. građevine i uređaji javne namjene, 7. javna rasvjeta, 8. groblja i krematoriji na grobljima, 9. građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza, dok je u stavku 2. ovog članka propisano da osim građevina navedenih u stavku 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti i druge građevine komunalne infrastrukture, ako služe za obavljanje komunalne djelatnosti.
15. Odredbom čl. 61. st. 1. ZKG propisano je da je komunalna infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, dok je odredbom čl. 64. st. 1. navedenog Zakona propisano da je građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom.
16. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i pravilna utvrđenja suda prvog stupnja, uvjerljivost kojih nije dovela u dvojbu niti tužiteljica u svojoj žalbi, da se navedeni štetni događaj dogodio na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k.o. i da je navedeni prolaz sastavni dio zgrade mješovite namjene u [adresa], i da kao takav nije evidentirani kao javni gradski prolaz te da je predmetna (oštećena) stepenica o koju je zapela tužiteljica i sanirana o trošku suvlasnika stambene zgrade [adresa], to je sud prvog stupnja, i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da tuženici nisu pasivno procesno legitimirani u ovoj pravnoj stvari i da posljedično tome nisu ni dužni naknaditi štetu koju iz navedenog štetnog događaja trpi tužiteljica, sve imajući pri tome u vidu da tuženik 1. Grad Zagreb, kao predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, svojom odlikom nije tu nekretninu (prolaz) na temelju odredbe čl. 59. st. 2. ZKG odredio kao građevinu komunalne infrastrukture, radi čega je i žalbu tužiteljice valjalo kao neosnovanu odbiti.
17. Slijedom navedenog, valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu tužiteljice i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.
Pula - Pola, 23. lipanj 2025.
Predsjednik vijeća:
Robert Fabris
