Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje,Istarska 1

Posl.br. Pp-146/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DH iz [adresa], zastupan po Sanji Bravar, odvjetnici iz Rijeke, zbog prekršaja iz čl.199st.8. i čl.51.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlučujući o prigovoru okrivljenika na prekršaji nalog Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i njegova branitelja, dana 18. lipnja 2025. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: DH, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2001. godine, od oca D i majke K, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

kriv je

što je dana 29. kolovoza 2024. god. u 00,00 sati, na cesti u Novigradu, u naselju Karpinjan, upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka]:

I. pod utjecajem alkohola imajući koncentraciju u organizmu u stupnju od 1,75 g/kg, a što je utvrđeno alkotestiranjem, koja je prethodno umanjena za granicu dopuštene pogreške od 0,10 g/kg, odnosno kao vozač upravljao vozilom sa koncentracijom većom od 1,50 g/kg,

čime je počinio prekršaj iz čl.199.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega se temeljem odredbe čl.199.st.8. cit. zakona, izriče novčana kazna od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura,

II. iste prilike, brzinu kretanja svog vozila nije prilagodio uvjetima i stanju kolnika, kao i njegovoj izvedenosti te vidljivosti, uslijed čega je dolaskom u oštar zavoj, izgubio kontrolu nad vozilom, izašao van kolnika i udario u rub podignutog nogostupa, nakon čega je nastavio vožnju te prednjim dijelom vozila udario u stablo, pri čemu je na vozilu nastala materijalan šteta, a sam je zadobio tjelesne ozljede,

čime je počinio prekršaj iz čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u svezi čl.293.st.2. cit. zakona, zbog čega se temeljem odredbe čl.51.st.1. cit. zakona, u svezi čl.37. Prekršajnog zakona izriče ublažena novčana kazna od 150,00 (sto pedeset) eura.

Sveukupno mu se temeljem odredbe čl.39.st.1. Prekršajnog zakona izriče

novčana kazna

u iznosu od

1.470,00 (tisuću četiristo sedamdeset) eura.

III. Temeljem čl.58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se primjenjuje zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima "B" kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.

Zaštitna mjera zabrane upravljanja započinje teći od izvršnosti presude (po proteku roka za plaćanje novčane kazne).

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenik novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom prekršajnom sudu dostavljen je prekršajni nalog od ovlaštenog tužitelja Policijska postaja Umag s ispostavom, pod brojem 211-07/24-3/12654 od 28. rujna 2024. godine, na koji je okrivljenik dao prigovor, zbog prekršaja naznačenog u uvodu i izreci ove presude.

2. Okrivljenik je ovome sudu dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo kako se ne smatra krivim za djela prekršaja, da je prilikom upravljanja vozilom vozio primjerenom brzinom u skladu sa ograničenjem brzine kao i stanju na cesti, te da se neosnovano zaključuje da se kretao neprilagođenom brzinom. Ističe da je sa kolnika sletio radi njegove neodržavanosti, te okolnosti da je kolnik upravo u djelu oštrog zavoja konstrukcijski oslabljen, što da uslijed oslabljenja trenja može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom, dok da je vozačku dozvolu stekao prije 4 godine te da je i nedostatak vozačkog iskustva doprinio nastanku prometne nezgode. Nadalje je naveo kako je prije navedene nezgode bio na utakmici gdje je konzumirao 4 piva, no da opisana konzumacija ne opravdava visinu koncentracije alkohola jer je zapisnikom utvrđeno da je testiranje izvršeno u 00,29 sati, dok je konzumacija bila izvršena prethodnog dana u večernjim satima, zbog čega da osporava nalaz koncentracije alkohola. Nadalje je naveo da je redovni student, nezaposlen, te bi izrečena novčana kazna značajno ugrozila njegovu egzistenciju, jer sredstva za život ostvaruje obavljanjem sezonskih poslova. Također pozvao se na svoju dosadašnju nekažnjavanost te da je već snosio štetne posljedice obzirom da je pretrpio tjelesne ozlijede kao i materijalne troškove štete na vozilu. Nadalje, da mu je osobno vozilo nužno kako bi mogao obavljati svoje akademske obveze, budući je redoviti student medicine u Rijeci, a izricanje zabrane uzrokovalo bi mu nepopravljivu štetu, što da nije svrha kažnjavanja, zbog čega je predložio da mu se izrekne blaža sankcija jer smatra da se radi o lakšem obliku prekršaja za koji se tereti.

3. Na održanoj glavnoj raspravi u završnoj riječi braniteljica okrivljenika navela je kako se moli ublažavanje kazne i zaštitne mjere obzirom da je okrivljenik student bez vlastitih prihoda koji na fakultet svakodnevno putuje svojim vozilom, a do sada nije prethodno kažnjavan.

4. Sud je u postupku pročitao zapisnik o očevidu, situacijski plan, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, naredbu o određivanju mjere opreza, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, prijavu ZZHM-a policijskoj upravi, izvod iz prekršajne evidencije.

5. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa.

6. Razlozi i okolnosti na koje se okrivljenik pozvao u svojoj obrani u potpunosti su subjektivne su prirode, a izneseni argumenti, činjenično neutemeljeni.

7. Prvenstveno se ističe da je stupanj alkoholiziranosti utvrđen propisanim tehničkim sredstvom, čiji se rezultat u postupku smatra vjerodostojnim dokazom. Istaknuta okolnost odmaka vremena od konzumacije alkohola pa do samog alkotestiranja, ne utječe na utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, budući je u zapisniku o ispitivanju alkoholiziranosti prema izjavi samog ispitanika – okrivljenika, precizirana vrsta i količina alkohola (utvrđeni rezultat ispitivanja nije poricao i nije tražio vađenje krvi i urina) kao i vrijeme konzumacije i to u 23,00 h, dok je samo alkotestiranje izvršeno u 00,20 h. Stoga, vremenski odmak od 1,20 min nije utjecao na pravilno utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, imajući u vidu da najviša koncentracija alkohola nastupa nakon sat vremena po konzumaciji, a potom dolazi do njezina opadanja.

8. Nadalje, odredba čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

9. Okrivljenik u svojoj obrani navodi da je vozio primjerenom brzinom u skladu sa ograničenjem brzine, pri tome se ističe kako se okrivljenik ne tereti za prekoračenje dopuštene brzine kretanja, koja se u prekršajnom nalogu ni ne spominje, nego kretanja neprilagođenom brzinom.

10. Nije nužno da vozač pri kretanju razvije veću brzinu pa da je ona time neprilagođena, jer i kretanje manjom brzinom ne znači u svakoj konkretnoj situaciji da je brzina prilagođena. Kako je to gore već navedeno vozač je dužan brzinu kretanja svog vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti itd. i u takvu slučaju može izbjeći uzrokovanje prometne nezgode.

11. Nemogućnost kontrole kretanja vozila pri neprilagođenoj brzini na kolniku koji se proteže u oštrom zavoju, u noćnim satima, nije okolnost koju okrivljenik kao vozač nije mogao predvidjeti.

12. Okrivljenik u svojoj obrani ničime ne dovodi svoje kretanje i nastanak prometne nezgode, u uzročno posljedičnu vezu sa stupnjem svoje visoke alkoholiziranosti, koja nije zanemariva, bezuspješno se pozivajući na lošu kvalitetu kolnika, dok je u zapisniku o očevidu konstatirano da je kolnik bio suh i čist. Eventualna loša kvaliteta kolnika, koju okrivljenik ničime nije argumentirao, je dodatno razlog zbog kojeg je svoju brzinu trebao prilagoditi takvom stanju, posebno kada se on proteže u oštrom zavoju.

13. Da je brzina kretanja okrivljenika bila primjerena, tj. prilagođena postojećim uvjetima na cesti, te da on nije bio pod utjecajem visoke koncentracije alkohola, prometna nezgoda bila bi izbjegnuta.

14. Također, okolost na koju se okrivljenik pozvao, a to je njegovo vozačko neiskustvo, je upravo razlog radi kojeg se trebao kretati povećanom opreznošću, te ne konzumirati alkohol pri upravljanju vozilom, čime je iskazao svoju vozačku neodgovornost, kako prema sebi, tako posebno prema drugim sudionicima u prometu i njihovu ugrožavanju.

15. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, nedvojbeno je da su se u kretanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa, zbog čega je proglašen krivim, kako je to opisano u izreci ove presude.

16. Okrivljeniku je za djelo opisano iz toč.I. izreke, izrečena novčana kazna u najniže propisanom novčanom iznosu za opisanu vrstu prekršajnog djela. Razlozi individualne ali i generalne prevencije ne opravdavaju izricanje ublažene novčane kazne, kako to predlaže okrivljenik, budući je on počinio teže prekršajno djelo u cestovnom prometu.

17. Kao posebnu otegotnu okolnost na strani okrivljenika sud je utvrdio kako je djelo vožnje pod utjecajem alkohola počinjeno sa neizravnom namjerom, obzirom da je on morao i mogao biti svjestan da vožnjom u alkoholiziranom stanju ugrožava sigurnost prometa, a time je upuštajući se u vožnju u navedenom stanju, k tome uzrokujući prometnu nezgodu, manifestirao svoj pristanak na takvo ugrožavanje. Vožnja pod utjecajem alkohola sa navedenom koncentracijom nužno dovodi do slabljenja dužnog opreza i do smanjenja potrebne pažnje u vožnji, a time i do ugrožavanja ostalih sudionika prometa.

18. Kao savjestan vozač o mogućim posljedicama upravljanja motornim vozilom pod utjecajem alkohola te nepropisnog kretanja, trebao voditi računa prije poduzimanja radnje upravljanja motornim vozilom u navedenom stanju.

19. Sve istaknute okolnosti u svojoj obrani, okrivljenik je znao i prije počinjenja opisanih djela, a u alkoholizirano stanje doveo se je vlastitom voljom i pristao na posljedice istih.

20. Za djelo opisano u toč.II. izreke ove presude, a to je uzrokovanje prometne nezgode neprilagođenom brzinom, sud je okrivljeniku izrekao ublaženu novčanu kaznu. Za takvu odluku našao je razloga u činjenici njegove dosadašnje nekažnjavanosti za ovakvu i sličnu vrstu prekršajnih djela, da u nastaloj prometnoj nezgodi nije bilo drugih sudionika, niti oštećenja tuđe stvari ili imovine, a nastalu štetu na svojem vozilu i zadobivene tjelesne ozljede snosi sam, dok je isti student bez redovnih primanja.

21. Stoga je primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona okrivljeniku za počinjeno djelo iz toč.II. izreke ove presude, izrečena novčana kazna ispod najniže propisane kazne za taj prekršaj, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja.

22. Inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da bi okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno mogao ugroziti sigurnost prometa, budući je poduzeo radnju upravljanja motornim vozilom pod visokom koncentracijom alkohola od 1,75 g/kg i u takvu stanju uzrokovao prometnu nezgodu.

23. S obzirom na težinu i prirodu počinjenih djela, neosporan je pravni osnov za primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja, čije je trajanje određeno u opravdanom trajanju, jer je okrivljenika za navedeno vrijeme potrebno isključiti iz sudjelovanja u prometu kao vozača "B" kategorije, kako bi isti shvatio svu težinu i nedopustivost ovakvog protupravnog ponašanja u prometu na cesti.

24. Primjena ove zaštitne mjere nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i njom će se ispuniti i svrha preventivnog djelovanja i ukazati vozaču da je neprimjereno da kao sudionik u prometu krši prometne propise, pa će na njega utjecati da u vremenu izvršavanja mjere i nakon tog vremena, spozna kako je zbog svoje sigurnosti i ostalih sudionika u prometu dužan poštivati prometna pravila.

25. Obzirom na sve utvrđene okolnosti počinjenog prekršaja, te ličnosti okrivljenika, sud je ocijenio da će se svrha primjene zabrane upravljanja postići u izrečenom trajanju od jedan mjesec.

26. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 23. lipnja 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku i branitelju

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.