- 1 -

Broj: Ppž-9183/2022

 

 

             

Broj: Ppž-9183/2022

 

 

 

                                               R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

                                          R J E Š E NJ E

                                                                     

                                         

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. Đ., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. kolovoza 2022., broj: 29. Pp-13160/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2023.,

 

r i j e š i o    j e

                    Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. kolovoza 2022., broj: 29. Pp-13160/2022-3 na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. (pravilno čl. 182. t. 1.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. M. Đ. oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno je da paušalni iznos troškova prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

2.              Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet  vrati na ponovno suđenje.

 

3.               Žalba je osnovana.

 

4.              Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu presudu  po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da nije pravilna i na zakonu osnovana odluka prvostupanjskog suda, na što osnovano žalbom ukazuje žalitelj. 

 

5.              Prvostupanjski je sud na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio optužbe za prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatrajući da djelo koje se optužnim prijedlogom okrivljeniku stavlja na teret, nije prekršaj. 

 

6.               Okr. M. Đ. optužbom se stavlja na teret da je počinio psihičko nasilje na štetu supruge D. Đ. na način da je uzeo pepeljaru sa kuhinjskog stola i istom se udario u glavu, u predjelu čela, a potom je uzeo kuhinjski nož sa kojim si je nanio više porezotina na lijevoj i desnoj ruci u namjeri samoozljeđivanja, što je kod D., koja se cijelo vrijeme nalazila pored okrivljenika, izazvalo osjećaj straha i uznemirenost.

 

7.              Prvostupanjski sud zaključuje da je iz optužnog prijedloga razvidno da je okrivljenik kritične zgode bio agresivan prema sebi, a ne prema supruzi D., pa tako koncipiran činjenični opis ne sadrži bitna obilježja psihičkog oblika nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Prvostupanjski sud smatra da radnje i ponašanja okrivljenika moraju biti usmjerene direktno ili indirektno prema potencijalnoj žrtvi nasilja u obitelji, a što nije konkretni slučaj, budući da se isključivo radi o samoozljeđivanju okrivljenika pa radnje okrivljenika nisu usmjerene na štetu nekog drugog, odnosno njegove supruge.

 

7.1.              U pravu je tužitelj navodima žalbe da je sud pogrešno ocijenio ponašanje okrivljenika, budući da mu je očita namjera bila zastrašivanje i uznemiravanje supruge, samim time što je došao kući i počeo se samoozljeđivati u nazočnosti svoje supruge (iako je to mogao učiniti negdje drugdje).

 

7.2.               Čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisani su pojmovni oblici nasilja u obitelji, te je u smislu t. 3. navedenog članka nasilje u obitelji „psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

 

7.3.              Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okr. M. Đ. stavlja na teret proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik svojim postupanjem počinio psihičko nasilje prema supruzi D. Đ., odnosno da je svojim samoozljeđivanjem izazvao strah i uznemirenost kod supruge, a što je prvostupanjski sud trebalo utvrditi izvođenjem dokaza u ovom prekršajnom postupku ispitivanjem okrivljenika i posebice ošt. D. Đ. te po potrebi drugih odgovarajućih dokaza.

 

8.               U odnosu na navode žalbe da je sud u potpunosti zanemario iskaz ošt. D. Đ. sa zapisnika o ispitivanju svjedoka pred policijom, treba navesti da se navedeni zapisnik ne može koristiti kao dokaz u postupku i na njemu se ne može temeljiti sudska odluka, budući da se ne radi o zakonitom dokazu sukladno čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a takvi zapisnici o ispitivanju svjedoka mogu se koristiti kao dokaz u postupku. 

 

8.1.              Čl. 173. Prekršajnog zakona propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22.;dalje ZKP/08) za ispitivanje svjedoka, međutim, iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje D. Đ. nije razvidno da je svjedokinja poučena o svojim pravima i dužnostima, odnosno, da je ispitana sukladno odredbama ZKP/08 kao privilegirani svjedok.

 

8.2.               Međutim, prvostupanjski je sud mogao koristiti Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji iz kojeg je vidljivo u kakvom stanju je zatečena  ošt. D. Đ. prilikom dolaska službenika policije. 

 

9.               U pravu je tužitelj, nasuprot tvrdnjama prvostupanjskog suda, da u ovoj situaciji nije bilo osnove za primjenu Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ br. 76/14.) niti Naputka o postupanju policije u dovođenju osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu („Narodne novine“ br. 50/15.)

 

10.               Prvostupanjski sud, nadalje, smatra da u činjeničnom opisu djela nedostaje kvalifikatorna okolnost čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a to je utvrđenje da je okrivljenik ponovio nasilje u obitelji, za što je konkretnom pravomoćnom odlukom uz naziv nadležnog tijela i naznaku broja i datuma pravomoćne odluke oglašen krivim i kažnjen.

 

11.              Tužitelj, jednako kao i ovaj drugostupanjski sud, smatra da iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz. čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom je propisano da će se kazniti za prekršaj tko ponovi nasilje u obitelji.

 

11.1.              Naime, optužni prijedlog koncipiran je na način da je činjenično opisan prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, nakon čega su pod „NAPOMENA“ navedene brojevi pravomoćnih presuda kojima je okr. M. Đ. već kažnjen za nasilje u obitelji, uz naznaku sudova koji su te presude donijeli, nakon čega je naveden zakonski naziv prekršaja i propis kojim je određen, a potom je navedeno obrazloženje optužnog prijedloga. Po ocjeni ovog suda, podaci navedeni pod „NAPOMENA“ sastavni su dio činjeničnog opisa prekršaja, a okolnost da tužitelj nije upotrijebio riječ „ponovio“ nije od značaja, budući je ta riječ zakonski izričaj kvalifikatornog oblika osnovnog prekršaja, koje jasno proizlazi iz podataka navedenih pod „NAPOMENA“, koji je sastavni dio činjeničnog opisa optužnog prijedloga.               

 

              12.              Iz navedenih razloga trebalo je prvostupanjsku pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja, izvesti sve potrebne dokaze i nakon toga ocjenom svih u tom postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

13.               Slijedom iznijetog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

                           

           Zagreb, 30. kolovoza 2023.

 

 

 

Zapisničarka:                                                                          Predsjednica vijeća:

                                                                                              

Emina Bašić, v. r.                                                                   Gordana Korotaj, v.r.             

 

 

                                                        

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.