REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici
Poslovni broj: Pp-1279/2024-14
Stalna služba u Rabu
Prekršajni odjel
Rab, Šetalište Markantuna Dominisa 4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mladenke Perkić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika BARBAT-IMPERIAL d.o.o., pravne osobe i drugookrivljenika BČ, odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 1. podst. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa klasa: 116-02/24-01/3489, ur. broj: 443-02-02-10-24-7 od 4. listopada 2024., nakon održane glavne i javne rasprave 20. lipnja 2025. u prisutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi drugookrivljenika BČ, a u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, 20. lipnja 2025. u odsutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi drugookrivljenika i u odsutnosti predstavnika podnositelja optužnog prijedloga, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik BARBAT-IMPERIAL d.o.o., zastupan po ŽČ, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja turizam, OIB [osobni identifikacijski broj], pozitivno poslovanje, 6 zaposlenih, prekršajno nekažnjavana, pravna osoba,
drugookrivljenik BČ, sin B i Ž, rođ. Ć, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju hotelijer, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, VŠS, dobrog imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan i protiv kojeg se ne vodi postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo, po vlastitoj izjavi, odgovorna osoba
krivi su
I. što su,
kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnicu ĆČ, rođenu **.**.1978., državljanku Bosne i Hercegovine, koja je počela raditi 2. srpnja 2024. na poslovima sobarice u hotelu Barbat, [adresa], propustili prijaviti osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada tijelu obveznog mirovinskog osiguranja s datumom stjecanja svojstva osiguranika 2. srpnja 2024., već su osiguranje prijavili 17. srpnja 2024.,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba propustili dostaviti podatke o početku osiguranja za osiguranika – radnika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
time su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, pravna osoba i čl.172. st. 3. u svezi st. 2. t. 5. istog Zakona, odgovorna osoba.
II. što su,
kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnicu ĆČ, rođenu **.**.1978., državljanku Bosne i Hercegovine, koja je počela raditi 2. srpnja 2024. na poslovima sobarice u hotelu Barbat, [adresa], propustili u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno najkasnije 10. srpnja 2024. podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje s datumom stjecanja osigurane osobe 10. srpnja 2024., već su to učinili 17. srpnja 2024,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanak, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe,
čime su počinili prekršaj iz čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pravna osoba i čl. 150. st. 2. istog Zakona, odgovorna osoba,
te im se na temelju citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona
utvrđuje
prvookrivljenoj pravnoj osobi za djelo pod t. I. novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (slovima: dvijestošezdeseteura),
prvookrivljenoj pravnoj osobi za djelo pod t. II. novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura (slovima: tisućučetrdeseteura),
drugookrivljenoj odgovornoj osobi za djelo pod t. I. novčana kazna u iznosu od 40,00 eura (slovima: četrdeseteura),
drugookrivljenoj odgovornoj osobi za djelo pod t. II. novčana kazna u iznosu od 80,00 eura (slovima: osamdeseteura),
te im se na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
izriče
prvookrivljenoj pravnoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 1.300,00 eura (slovima: tisućutristoeura),
drugookrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 120,00 eura (slovima: stodvadeseteura).
Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona prvookrivljenik i drugookrivljenik su novčanu kaznu dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko prvookrivljena pravna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 866,67 eura (slovima: osamstošezdesetšesteurašezdesetsedamcenti).
Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st.2. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena ukoliko drugookrivljena odgovorna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene novčane kazne, što iznosi 80,00 eura (slovima: osamdeseteura).
Ukoliko prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba u određenom roku ne plate novčane kazne iste će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona prisilno naplatiti.
Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona prvookrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeseteura), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se ista u protivnom naplatiti prisilno.
Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona drugookrivljena odgovorna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeseteura), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se ista u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa podnio je ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenih, klasa: 116-02/24-01/3489, ur. broj: 443-02-02-10-24-7 od 4. listopada 2024., zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 1. podst. 2. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
2. Drugookrivljenik BČ, odgovorna osoba ispitan na glavnoj raspravi iskazuje da je on osoba ovlaštena za zastupanje i direktor prvookrivljene pravne osobe ujedno i predstavnik prvookrivljene pravne osobe i odgovorna osoba u pravnoj osobi te obranu daje u ime pravne i odgovorne osobe. Nadalje iskazuje da je optužni prijedlog osnovan i da se smatra krivim za prekršaj koji im se stavlja na teret. Priznaje točnim da su 2. srpnja 2024. na poslovima sobarice u hotelu Barbat zaposlili ĆČ, državljanku BiH, a da ju nisu najkasnije prije početka rada 2. srpnja 2024. prijavili tijelu mirovinskog osiguranja, već da su to učinili 17. srpnja 2024. i da isto tako nisu u propisanom roku od 8 dana od početka njenog rada podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za tu radnicu, već su to učinili 17. srpnja 2024.. Nadalje navodi da je taj propust počinio njihov knjigovođa, ali da su oni svjesni da oni odgovaraju za te prekršaje te pretpostavljaju da je knjigovođa u tom periodu imao previše posla i da mu se jednostavno dogodila omaška, iako su oni sve potrebne dokumente za radnicu dali na vrijeme.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 3. listopada 2024. i prijavu HZMO-u o početku osiguranja za ĆČ od 17. srpnja 2024..
4. Uvidom u zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 3. listopada 2024. utvrđeno je da je isti u suglasnosti s iskazom okrivljenika.
5. Iz prijave HZMO-u o početku osiguranja za ĆČ od 17. srpnja 2024. koja je zaprimljena u HZMO-u 17. srpnja 2024. proizlazi da je za osiguranicu ĆČ podnesena prijava 17. srpnja 2024. i da je ista prijava obrađena 17. srpnja 2024., a da je radnica ĆČ stekla svojstvo osiguranice 2. srpnja 2024..
6. U završnom govoru drugookrivljena odgovorna osoba iskazuje da je točno da su počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret i da im je žao zbog počinjenih prekršaja, jer da uvijek paze da rade po propisima i zakonima te da radnike uredno prijavljuju s prvim danom njihova početka rada, ali da se ovaj put dogodila omaška njihovog knjigovođe i da je unatoč toj omašci radnica prijavljena s prvim danom njenog početka rada tako da istu nisu oštetili, ali da su novčane kazne propisane za te prekršaje previsoke, tim više što nije nastala šteta ni za radnicu, ni za državu pa mole da im se novčane kazne što je više moguće ublaže.
7. Na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza drugookrivljenika i provedenih dokaza sud uzima dokazanim i utvrđenim da su prvookrivljeni i drugookrivljeni počinili djela opisana pod t. I. i II. izreke presude i u njihovim djelima nalazi obilježja prekršaja iz citiranih propisa.
8. Okrivljenici priznaju točnim da su 2. srpnja 2024. zaposlili radnicu, a da ju nisu u zakonskom roku prije početka rada prijavili tijelu mirovinskog osiguranja, kao ni tijelu zdravstvenog osiguranja, već su to učinili 17. srpnja 2024.
9. Odredbom čl. 112. st. 1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.
10. Odredbom čl. 172. st. 2. t. 5. istog Zakona propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (čl. 112. st. 1. t. 2., 3. i 5.), dok je st. 3. istoga članka propisano da će se za postupke iz st.1. i 2. ovoga članka kaznit za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura.
11. Kako su prvookrivljena pravna osoba, kao poslodavac, odnosno obveznik doprinosa i drugookrivljena odgovorna osoba propustili za radnicu ĆČ dostaviti podatke o početku osiguranja za osiguranika – radnika najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, to su postupili suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pod t. I. izreke presude.
12. Odredbom čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenoga osiguranja podnose se u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
13. Odredbom čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (čl. 120. st. 4.), dok je st. 2. istog članka propisano za prekršaj iz st. 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
14. Kako su prvookrivljena pravna osoba, kao poslodavac i drugookrivljena odgovorna osoba propustili za radnicu ĆČ podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, to su postupili suprotno citiranim zakonskim odredbama i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pod t. II. izreke presude 15. Pri izboru vrste i mjere kazne za prvookrivljenu pravnu osobu Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio držanje okrivljenika pred sudom i činjenicu da je došlo do manjeg zakašnjenja prijave radnika tijelu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je prvookrivljenoj pravnoj osobi primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za ta djela, smatrajući te kaznu primjerene težini počinjenih djela te da će se na taj način postići svrha kažnjavanja,
16. Pri izboru vrste i mjere kazne za drugookrivljenu, odgovornu osobu Sud je uzeo u obzir okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, pritom je kao olakotnu okolnost cijenio držanje okrivljenika pred sudom i činjenicu da je došlo do manjeg zakašnjenja prijave radnika tijelu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dok otegotnih okolnosti Sud nije našao, te je drugookrivljenoj odgovornoj osobi primjenom čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za ta djela, smatrajući te kazne primjerene težini počinjenih djela te da će se na taj način postići svrha kažnjavanja.
17. Ukoliko prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba u roku određenom za plaćanje novčane kazne plate 2/3 izrečene novčane kazne, smatrat će se da su kazne u cijelosti platili.
18. Budući su prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret pod t. I. i II. izreke presude, dužni su naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka, koji je srazmjeran dužini trajanja, složenosti prekršajnog postupka i imovnom stanju okrivljenih.
U Rabu 20. lipnja 2025.
Zapisničar
Sudac
Mladenka Perkić
Marija Azinović
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
Dostaviti:
- prvookrivljeniku
- drugookrivljeniku
- podnositelju optužnog prijedloga
- spis
