Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: R1 Ob-583/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područni ured Rijeka, Laginjina 11a, zastupan po predstojniku AK i protustranke BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici ŠK, dipl. pravnici iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, uz sudjelovanje umješača, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, dana 20. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1941. u [adresa], od oca JK i majke NK, djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da nije sposobna samostalno:

- sklapati pravne poslove

- poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima

- donositi odluke o zdravlju i liječenju te davati suglasnost za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje

- donositi odluke koje se odnose na brak, osobna stanja i skrbiti se o osobama koje bi bila dužna po zakonu uzdržavati

- poduzimati radnje i poslove koje se odnose na raspolaganje nekretninama i pokretninama te novčanim iznosima iznad 50,00 EUR mjesečno

- davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na odluke o promjeni mjesta prebivališta odnosno boravišta ili o smještaju u socijalnu ustanovu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka je 20. kolovoza 2024. protiv BK podnio pred ovim sudom prijedlog radi lišenja njene poslovne sposobnosti.

2. Protustranci BK je rješenjem predlagatelja od 19. kolovoza 2024. imenovana skrbnica za poseban slučaj u osobi ĆK, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka radi zaštite njezinih prava i interesa u ovom postupku.

3. Unuk protustranke RK je u predmetu ovog suda poslovni broj R1 Ob-578/2024 također podnio prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti njegove bake, ovdje protustranke. Sud je isprva odlučio spojiti ove postupke radi ekonomičnosti te je jedinstven postupak nastavljen pod poslovnim brojem R1 Ob-578/2024. Međutim, uslijed ponašanja predlagatelja KK, koji u daljnjem tijeku postupka, dostavlja u spis dokumentaciju koja se odnosi na očito poremećene obiteljske odnose između kćeri protustranke, AKŽ i FK, koja je ujedno njegova majka, a koja nije relevantna za donošenje meritorne odluke o prijedlozima predlagatelja, zaključio da predlagatelji imaju različite motive i interese za pokretanje ovog postupka te je ocijenio nesvrsishodnim da se o njihovim prijedlozima zajednički raspravlja, slijedom čega je rješenjem od 11. veljače 2025. razdvojio navedene postupke i odredio odvojeno raspravljanje o istima.

4. Međutim, FK i AKŽ, kćeri protustranke, su stupili u ovaj postupak u svojstvu umješača na strani protustranke, a RK kao umješač na strani predlagatelja, čije je sudjelovanje u ovom postupku ovaj sud odbio rješenjem poslovni broj gornji od 28. veljače 2024. Ovo stoga što su odredbom članka 496. stavaka 1. Obiteljskog zakona taksativno navedene osobe ovlaštene pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti, slijedom čega se u izvanparničnom postupku radi lišenja poslovne sposobnosti ne može na odgovarajući način primijeniti odredba članka 206. stavaka 1. ZPP-a. Radi se o postupku o strogo osobnom stanju zbog čega i postoji taksativno propisan krug osoba koje su ovlaštene pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti, koje svoja prava i interese mogu ostvariti samo kao predlagatelji, a ne i kao umješači. Ovaj pravni stav je izražen u recentnoj sudskoj praksi (v. rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ob-50/2023 od 15. siječnja 2024). Kako su umješači RK i FK protiv ovog rješenja podnijeli žalbu, isto nije postalo pravomoćno.

4.1. Pored navedenog, umješači su svojim ponašanjem u ovom postupku stvorili kod suda dojam da su radnje u postupku poduzimali ne u cilju zaštite interesa protustranke, već svojih prava i interese, uglavnom imovinske prirode, koja bi ostvarili upravljanjem imovinom protustranke kao njezini potencijalni skrbnici. Stav je ovog suda da bi, obzirom na ponašanje imenovanih u ovom postupku, koji su međusobno u zavadi, trebalo izbjeći imenovati skrbnika protustranci iz redova članova njezine uže ili šire obitelji, jer je upitno da li bi isti bili sposobni upravljati imovinom protustranke štiteći i zastupajući pritom isključivo njezina prava i interese.

4.2. Umješač RK je podnio zahtjev za izuzeće suca, koji je odbijen rješenjem Predsjednika ovog suda broj 29 Su-590/2025 od 8. svibnja 2025.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze čitanjem mišljenje socijalnog radnika, socijalne anamneze, zapisnika o uzimanju izjava, medicinske doukmentacije, dopisa II. Policijske postaje, izvadaka iz zemljišnih knjiga, uvida u digitalne podatke o evidencije o državljanstvu i pregled primitaka (list 5-25 spisa), sudskih odluka (list 62- 82 spisa), nalaza i mišljenja (list 90-98 spisa), elektroničkih zapisa iz evidencije o državljanstvu i matice rođenih (list 9-10 spisa), zapisnika o očevidu (list 205-207 spisa), izvadaka iz zemljišne knjige (list 208-212 spisa), a provedeno je i vještačenje po vještaku psihijatru Danieli Petrić (list 19-27 spisa) te je proveden dokaz saslušanjem protustranke.

6. Protustranka je punoljetna hrvatska državljanka koja živi s kćeri AKŽ, koju naziva A i njezinim sinom, unukom B u stanu u [adresa], koji je u vlasništvu protustranke. Protustranka navodi da ima još jednu kći FK te da je s obje u dobrim odnosima, njezine su kćeri i voli ih, no one su nažalost u svađi, a ona ne zna iz kojeg razloga. Sud je s protustrankom lako uspostavio verbalni kontakt, obzirom je komunikativna i otvorena osoba. U razgovoru s njome se saznaje da je u dobi od 73 godine, no osjeća se kao da joj je 20 godina. Većinu stvari može samostalno obavljati i dosta se stvari sjeća. Jedino ima problem s vidom zbog glaukoma posljednjih 15 godina. Preko dana vidi puno bolje nego noću. Vidi ljude u prostoriji i njihove pokrete tijela, no detalje na tijelu ne vidi. Kada je se pita da li zna reći koji je datum, dan u tjednu i koliko je sati, misli da je svibanj ili lipanj i ne zna koji je dan u tjednu, a misli da je 14:00 sati, a očevid se održao 28. veljače 2025. u 13,30 sati. Ne može se točno sjetiti što je jučer ručala, misli da je bila blitva.

6.1. Protustranka navodi da većinu stvari može sama, primjerice, tijekom dana, obavlja ujutro dnevnu higijenu, samostalno se oblači i hrani, a ljeti zna ponekad i prošetati. Znala je otići i na kupanje u pratnji kćeri FK, no prošlo ljeto nije išla. Kći A joj priprema obroke, pere joj robu, odlazi u kupovinu namirnica, a unuk B joj podiže mirovinu. Š daje svoju mirovinu da kupi sve što je potrebno, jer se o njoj brine. A je stalnom s njome. Otac protustranke je imao kuću u [adresa], ali je preminuo. Ima sestru J. Prima mirovinu, ali ne zna reći u kojem iznosu.

Ušteđevine nema, niti druge imovine.

6.3. Predlagatelj je naveo da protustranka ima u svome vlasništvu kuću i zemljište u [adresa], na koje je predlagatelj stavio zabilježbu ovog postupka te je priložio u spis izvatke iz zemljišne knjige za nekretnine u kojima je protustranka upisana kao vlasnica, prije zabilježbe postojanja ovog postupka.

7. Vještak Daniela Petrić je za potrebe ovog postupka izradila nalaz i mišljenje nakon izvršenog uvida u spis i dokumentaciju koja je priložena spisu, a i osobno je obavila psihijatrijski pregled protustranke. Tijekom provođenja vještačenja s protustrankom je uspostavila kontakt, koji se održava uz asistenciju. Pojam poslovne sposobnosti poznaje, no isti ne razumije i nakon pojašnjenja. Prilikom provođenja vještačenja bila je suradljiva.

7.1. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da protustranka boluje od Slabovidnosti H54.2, Glaukoma H40, Inkontinencija mokraće R32, Spondiloza kralježnice M47, Artroza koljena M17, a dijagnoze su postavljene prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10 (MKB 10).

7.2. Iz psihijatrijskog pregleda protustranke koji je u svrhu vještačenja obavljen na njenoj kućnoj adresi u [adresa] i dostupne dokumentacije, vještak utvrđuje da je protustranka je u dobi od 83 godine, udovica, majka dvije kćerke, a starija kćerka AKŽ živi s njom. Navodi da je s mlađom kćeri isto dobra. Kćerke se ne slažu. Navodi da je ljeti s mlađom kćerkom i unukom odlazila na more. Prostustranka je slabovidna. Navodi da kapa kapi u oči za glaukom, a tabletu koju popije joj da kćerka.

7.3. Vještak iz obavljenog psihijatrijskog pregleda protustranke i dostupne dokumentacije, utvrđuje da se protustranci može postaviti dijagnoza Alzheimerova bolest s kasnim početkom (G30.1+). Vještak utvrđuje da je aktualno psihičko funkcioniranje protustranke na razini umjerene do teže demencije. Radi se o kroničnoj degenerativnoj bolesti mozga sa svojstvenim neuropatološkim i neurokemijskim značajkama koje za posljedicu imaju atrofiju mozga. Vještak pojašnjava da postoje dva tipa Alzheimerove bolesti. Presenilni tip ili Alzheimerova bolest s ranim početkom kada se razvije prije 65. godine života. Drugi češći tip Alzheimerove bolesti je senilni tip ili tip s kasnim početkom kada se bolest razvija nakon 65. godine života. Kod protustranke se radi upravo o ovom drugom tipu. Alzheimerova bolest je primarno neurološka bolest i šifrira se po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10. revizija kao G 30.1 Alzheimerova bolest s kasnim početkom. U ranom stadiju demencije javlja se gubitak kratkotrajnog pamćenja, teško učenje novih sadržaja, promjene osobina ličnosti i oscilacije raspoloženja. Umjereni stadij karakteriziraju slijedeći simptomi: poremećaj apstraktnog mišljenja, oštećenje dugotrajnog pamćenja, poteškoće govora, čitanja i pisanja, pogrešne procjene i odluke, gubitak prostorne i vremenske orijentacije, depresija, anksioznost, psihotičnost, nesanica, agitacija, gubitak kontrole impulsa, agresivnost, osamljivanje, gubitak interesa za socijalne aktivnosti, poteškoće svakodnevnog funkcioniranja. Uznapredovali (teški) stadij karakteriziraju: propadanje svih kognitivnih sposobnosti, gubitak orijentacije prema drugima i naposljetku prema sebi, nemogućnost komuniciranja, inkontinencija, nepokretnost, nemogućnost gutanja, epileptički napadi, kontrakture, potreba 24-satne njege i nadzora, sklonost infekcijama. Kod BK simptomi su umjerenog do težeg stadija demencije i uzrokuju ozbiljne kognitivne poteškoće koje se očituju u vrlo izraženim poteškoćama upamćivanja i sjećanja, razumijevanja, logičnog razmišljanja, zaključivanja i izvršnog funkcioniranja uz nesamostalnost u dnevnim rutinskim radnjama.

7.4. Vještak navodi da se obzirom na navedeno primjenjuje test Mini Mental State Examination (MMSE- upitnik kognitivne procjene) kojim se provodi procjena mentalnog/kognitivnog statusa u osoba sa (suspektnom) demencijom. Ovim instrumentom je moguće dobiti osnovne podatke o orijentaciji bolesnika u vremenu i prostoru, zapamćivanje osnovnih pojmova, sposobnosti osnovnih računskih operacija, pisanja, čitanja, precrtavanja malo složenijih geometrijskih likova itd. Broj postignutih bodova ovisi o stupnju edukacije te životnoj dobi. Maksimalni broj bodova je 30. Prema literaturi rezultat ispod 24 postignuta boda može ukazivati na postojanje kognitivnog oštećenja, a rezultat od 20 i manje bodova smatra se pouzdano patološkim, a ispod 10 ukazuje na uznapredovalu demenciju. Kod BK primjeni se MMSE - upitnik kognitivne procjene no djelomično zbog slabovidnosti protustranke. Dijelovi upitnika su - orijentacija 3/10, ponavljanje riječi 3/3, pažnja i računanje 1/5, memorija 1/3, govor – 1/3 (djelomično ispitan), izvršna aktivnost – nije se mogla ispitati 0/5, motorna aktivnost - nije se mogla ispitati 0/1. Protustranka je u dijelovima koji s se mogli primijeniti postigla loš rezultat. U česticama orijentacije, ponavljanja riječi, pažnje i računanja i memorije postigla je 7 od mogućih 21 boda što ukazuje na postojanje demencije. Najlošiji rezultat postiže u orijentaciji, pažnji i računanju, upamćivanju i pamćenju. Interpretacija testa: 25-30 – normalna kognicija; 21-24- blaga demencija; 10- 20 -umjerena demencija; 9 ili niže – teška demencija. S obzirom da se kod protustranke nije mogao u potpunosti primijeniti MMSE upitnik, čestice koje su se mogle ispitati ukazuju na umjerenu demenciju. Kod prostustranke se može očekivati da će se simptomi demencije zbog prirode bolesti produbljivati, kao i pogoršanje psihičkog i tjelesnog stanja. Tijek bolesti je kroničan te se može očekivati samo pogoršanje stanja, a nikako oporavak. Zbog umjerene i teže demencije protustranka nije sposobna samostalno skrbiti o sebi u širokom spektru aktivnosti.

7.5. Zaključak je vještaka da protustranka ne može samostalno funkcionirati i brinuti se o svojim pravima te smatra da njeno stanje znatno utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti. Pritom smatra da protustranka ne može samostalno donositi odluke o sklapanju pravnih poslova, poduzimanju radnji pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima, o zdravlju i liječenju, davanju suglasnosti za medicinske postupke i zahvate uključujući suglasnost za smještaj na bolničko liječenje. Također ne može donositi odluke o sklapanju braka, niti skrbiti o osobama o kojima bi bila zakonski obvezna, kao što su stari i nemoćni roditelji. Ne može samostalno donositi odluke o raspolaganju nepokretnom i pokretnom imovinom, redovitim novčanim primanjima iznad 50,00 eura mjesečno, o promjeni adrese prebivališta i boravišta, kao i o smještaju u socijalnu ustanovu. Kod protustranke su iscrpljene sve mjere za povećanje kapaciteta za samostalan život. Navedeni i predloženi raspon lišenja poslovne sposobnost je nužan i neophodan, a u svrhu osiguranja pravne zaštite i drugih osnovnih potreba protustranke. Glede pozivanja na sud, vještak smatra da je zdravstveno stanje protustranke do te mjere narušeno da ju nije opravdano pozivati na sudsko ročišt, jer je teško pokretna, teško će percipirati pojmove na sudskom ročištu te bi ju pozivanje na sud moglo uznemiriti i na taj način štetiti njenom zdravstvenom stanju. Naime, bolest je u znatno uznapredovanom stadiju, nije izgledno očekivati poboljšanje, štoviše, izgledno je daljnje pogoršanje bolesti.

8. Predlagatelj, posebna skrbnica protustranke i protustranka nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

9. Cijeneći prethodno iznijeto, ovaj sud utvrđuje da protustranka, zbog svojeg zdravstvenog stanja, obilježenog dijagnozom F00.1 Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (G30.1+), nije u mogućnosti u potpunosti brinuti o svojim pravima i interesima. Ovakvo utvrđenje temelji se ponajprije na nalazu i mišljenju vještaka, koji sud u cijelosti prihvaća ocjenjujući ga izrađenim objektivno i stručno te u sukladnosti s ostalom materijalnom dokumentacijom koja prileže spisu. Osim toga, sud se i vlastitim opažanjem imao prilike uvjeriti u utvrđenja vještaka prilikom saslušanja protustranke. Protustranka zbog svog stanja nije u mogućnosti brinuti se o svojim pravima i interesima, odnosno odgovarajuće ih štititi. Protustranka se ne može sjetiti događaja iz bliske budućnosti, koje brzo zaboravlja, dok se događaja iz dalje prošlosti sjeća. Uslijed slabog vida, ne raspoznaje osobe, osim po glasu te više ne izlazi, uglavnom boravi kod kuće. U svakodnevnom životu je ovisna o drugim osobama. Obavlja sama vlastitu higijenu, no ne može samostalno izaći iz kuće, ići u kupovinu ili u šetnju, ne može si pripremiti obrok, održavati prostor u kojem živi, brinuti se o terapiji, podizati mirovinu, niti brinuti o svojoj imovini. Imajući u vidu navedeno, a i činjenicu da je stanje protustranke kod utvrđene dijagnoze definitivno, bez mogućnosti poboljšanja, stav je suda da su se stekli uvjeti za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke.

10. S obzirom na odredbu članka 234. stavka 5. i 6. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – dalje ObZ) sud je ograničenja poslovne sposobnosti odredio na način da protustranka nije sposobna samostalno sklapati pravne poslove, poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima, donositi odluke o zdravlju i liječenju, te davanju suglasnosti za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje, donositi odluke koje se odnose na brak i osobna stanja te skrbiti se o osobama koje bi bila dužna uzdržavati po zakonu, poduzimati radnje i poslove koji se odnose na raspolaganje nekretninama i pokretninama te novčanim iznosima iznad 50,00 EUR mjesečno te davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na odluke o promjeni mjesta prebivališta odnosno boravišta i o smještaju u socijalnu ustanovu. Sud ocjenjuje da se ovakvim ograničenjima u dovoljnoj mjeri štite prava i interesi protustranke, te da donošenjem ove odluke sud ne zadire nerazmjerno u njezina prava, već isključivo u onoj mjeri koliko je to potrebno radi njezine zaštite. Stoga je slijedom ovih utvrđenja, sud donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

Rijeka, 20. lipnja 2025.

Sudac

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pisano u četiri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju

- protustranci

- posebnoj skrbnici protustranke

- umješačima FK, KK i AKŽ

- po pravomoćnosti matici rođenih