Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-125/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Ankici Matić, u pravnoj stvari predlagateljice TU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Marijani Habijančić, odvjetnici u Čazmi, protiv protustranke 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, zastupan po punomoćniku po zaposlenju GU, te 2. MU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu protustranke pod 1. HZMO-a protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-6/2025 od 15. travnja 2025., dana 20. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba protustranke pod 1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao osnovana i preinačuje pobijano prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-6/2025 od 15. travnja 2025. na način da se prijedlog predlagateljice odbija kao neosnovan u odnosu na imenovanog.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je rješenje koje glasi:
"Utvrđuje se da je predlagateljica TU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. LU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1947., a umrlim **.**.2024., od 1977. pa do smrti LU **.**.2024."
2. Žali se protustranka pod 1. i pobija prvostupanjsko rješenje sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.
3. Odgovor na žalbu podnosi predlagateljica i pobija žalbu sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba protustranke pod 1. je osnovana.
5. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice za donošenje rješenja kojim će se utvrditi da je između predlagateljice i sada pok. LU postojala izvanbračna zajednica od 1977. do 2024. – do smrti pok. LU, a koje utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice predlagateljici je potrebno zbog reguliranja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. LU.
6. Sud prvog stupnja je provedenom postupku utvrdio:
- da prema ostavinskom rješenju iza smrti pok. HU (list 12 spisa) proglašen je zakonskim nasljednikom sin MU s tim da iz obrazloženja ostavinskog rješenja proizlazi da su zakonski nasljednici predlagateljica i MU s tim da se izvanbračna supruga odrekla nasljedstva,
- da prema jedinstvenom registru osoba RH pri MUP-u za predlagateljicu i pok. HU proizlazi zajednička adresa stanovanja [adresa],
- da prema iskazu svjedoka SU, kojem je pok. HU bio ujak, predlagateljica i pok. su živjeli zajedno na adresi [adresa] i da je prosturanka pod 2. zajednički sin predlagateljice i pok.,
- da prema iskazima svjedoka NU i CU, također proizlazi zajednički život predlagateljice i pok., te da je protustranka pod 2. njihovo zajedničko dijete,
- da svjedokinja KU potvrđuje navode svjedoka o zajedničkom životu predlagateljice i pok., jer je živjela s njima i da se u njihovoj izvanbračnoj zajednici rodio njen brat, protustranka pod 2.,
- da protustranka pod 2. potvrđuje da su predlagateljica i pok. njegovi roditelji, živjeli na adresi [adresa].
7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje da je osnovan prijedlog predlagateljice i da je protustranka pod 1. pasivno legitimirana.
8. Međutim, kako je u ovoj fazi postupka u pitanju samo žalba protustranke 1., to prema mišljenju ovog suda, zaključak suda prvog stupnja u odnosu na protustranku pod 1. nije pravilan, s obzirom na primjenu materijalnog prava i ustaljenu sudsku praksu (kao Županijski sud u Splitu poslovni broj Gž Ob-245/2024).
9. Naime, prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21 – dalje: ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
10. Dakle, iz navedene odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran-dalje HZMO.
11. Treba navesti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u recentnoj praksi (u odluci broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022.), zauzeo pravno stajalište prema kojemu se iz odredbe članka 22. st. 3. ZMO pod članom obitelji iz stavka 1. toč. 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, HZMO bio pasivno legitimiran.
12. Osim toga Vrhovni sud navodi i kako je prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ), kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO.
13. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO.
14. Prema tome, kako u ovoj izvanparničnoj stvari, kojom predlagateljica predlaže da se utvrdi da je između nje i sada pok. postojala izvanbračna zajednica, HZMO nije pasivno legitimiran, to je pravilnom primjenom materijalnog prava prijedlog predlagateljice valjalo odbiti kao neosnovan.
15. Stoga se žalbeni navodi protustranke, kojima ista smatra da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje, a slijedom toga i pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je donio pobijano rješenje, ukazuju osnovani, pa je valjalo, uvažavanjem žalbe protustranke pod 1. kao osnovane, preinačiti prvostupanjsko rješenje, u odnosu na imenovanoga, rješavajući kao u izreci (članak 380. točka 3. ZPP).
16. Obzirom da protustranka nije zahtijevala troškove postupka to sud o istom nije niti odlučivao.
U Splitu, 20. lipnja 2025.
Sutkinja
Ankica Matić
