REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu

Novo riva 3

21460 Stari Grad

Poslovni broj: P-1948/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja ZŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Branko Bunčuga, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika ad 1. GŠ, pok. Z, ad 2. ŽŠ, pok. G, [adresa], ad.3. ŽŠ CŠ, pok. Ž, ad 4. IŠ, pok. Ž, ad 5. RŠ pok. Ž, ad 6. ĆŠ, pok. Ž i ad 7. CŠ, pok. C, svi odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po punomoćniku Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, radi pravo vlasništva nekretnine, nakon javno održane glavne rasprave zaključene dana 18. lipnja 2025. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, uz objavu odluke dana 20. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik, u cijelosti, predmetne nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], oranica površine 8918 m2, z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, na svoje ime i korist na predmetnoj nekretnini, u cijelosti, sve uz istovremeni i potpuni izbris prava vlasništva s imena tuženika ad 1-7.

Obrazloženje

1.Tužitelj je po punomoćniku ovom sudu dana 15. svibnja 2025. godine podnio tužbu protiv gore navedenih tuženika, a radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, u bitnom navodeći kako je upravo on vlasnik predmetne nekretnine, koju koristi za branje drva i takljica i sakupljanje gnjojiva. Tužitelj je je nadalje naveo kako se slijedom svojih prednika nalazi u posjedu predmetne nekretnine preko pedeset godina, te da njega i njegove prednike nitko nikad nije smetao u posjedovanju iste. Stoga tužitelj predlaže sudu da donese odluku kojom će utvrditi kako je upravo on vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti.

2.Tuženici su odsutni i nepoznata boravišta, (što je utvrđeno i provjerom u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova), te im je shodno tome postavljen privremeni zastupnik. U odgovoru na tužbu od dana 28. svibnja 2025. godine privremeni zastupnik je naveo kako se opreza radi protiv tužbi i tužbenom zahtjevu, predlažući sudu da izvede dokaze kolji su predloženi u tužbi.

3.U dokazne svrhe sud je izvršio pregled: e- izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, izvoda iz posjedovnog lista br. 190, Rješenja o nasljeđivanju iza pok. JŠ, te su saslušani svjedoci UŠ i PŠ.

Svjedok UŠ je naveo kako je on kao dijete i kao dečko, kad bi išao u školu često prolazio preko Milne(Vrbovačka), te mu je stoga poznato kako se ispod mostića nalazila predmetna nekretnina. Da je on već 70 ih i 80 ih godina viđao ovdje tužitelja i njegovu braću, sada već pok JŠ i GŠ. Oni da su na predmetnoj nekretnini brali drva, skupljali gnojivo, misli da je bilo nekoliko maslina. Svjedok je naveo kako mu je poznato da pok Z i GŠ nisu imali svojih potomaka, pa da je stoga predmetna nekretnina pripala upravo ovdje tužitelju. Nikada nije čuo da bi itko ikada tužitelju osporavao pravo na posjed. Nije mu poznato tko bi bili tuženici.

Svjedok PŠ, naveo je kako mu je poznato da je posjed na predmetnoj nekretnini još 60 ih godina imao EŠ, ovdje tužitelj i njegova braća koja su sada pokojna i koja se nisu ženila i nisu imali potomke. Istaknu je kako mu je poznato da su oni na predmetnoj nekretnini brali kiće za koze, skupljali gnojivo a i sam im je nekad pomagao. Koliko je njemu poznato tužitelju nikad nitko nije osporavao pravo na posjed. Nije mu poznato tko bi bili tuženici.

4. Tužbeni zahtjev je pravno osnovan.

5.Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 dalje:), dalje: ZPP, prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

- iz ovom spisu priloženih dokaza proizlazi kako je tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću, a uzimajući u obzir i iskaze navedenih svjedoka, kojima je ovaj sud dao vjeru, a koji su iskazivali u skladu s materijalnim dokazima priloženih spisu, a koji također nisu osobno zainteresirani za ishod postupka.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući dokaze sve zajedno i svakog zasebno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, te na činjenicu kako tuženici nisu osporavali ili doveli u pitanje način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama, a kako nedvojbeno proizlazi da je tužitelji stupio u miran i nesmetan posjed predmetnih nekretnina, u kojem se dakle slijedom svojih prednika nalazi sigurno i više od 40 godina, to je odlučeno kao u izreci.

7.Paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a glasi.“Da se kroz dosjelost steće nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći:nego je još potrebno da onaj koji ovim načelom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo uz to valja da mu je posjed, zakonit pošten i istinit i da trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paraf 309,316,326 i 345).“Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a presumira se da je posjed pošten. Sukladno navedenom pravnom pravilu, a i kasnije sukladno načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04. 04. 1960. godine, kojim je najdulji rok za dosjedanje skraćen na 20 godina, a temeljem kojeg su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN 53/91, 9/92, 77/92 – dalje: ZOVO) nužna pretpostavka za dosjedanje uvijek je bio pošten posjed. Pošten posjed je ako posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Nepošten posjednik je ona tko zna ili je mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 28. st. 2 i 4. ZOVO-a postojanje posjeda određenih kvaliteta kroz zakonom određeno vrijeme pretpostavka je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Također u smislu čl. 159. st. 3. ZV-a traži se pošteni posjed.

8.Odredbom članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN (91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,129/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,1 43/12,152/14-. dalje ZV), određeno je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Također je određeno da ako je njegov posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, da stječe vlasništvo dosjelošću ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina. Nadalje je određeno da je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Odredbom članka 160.ZV-a određeno je kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, te da se za vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kako pošten, zakonit i istinit samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

9. Naime, slijedom navedenog, a što nedvojbeno proizlazi iz ovom spisu priloženih isprava, a pogotovo uzimajući u obzir iskaze svjedoka, te činjenicu kako tuženici u predmetnom postupku nisu osporavali način stjecanja vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama, te polazeći od navedenih zakonskih odredbi, u pogledu pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to: samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, te sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari, to je odlučeno kao u izreci. Također se ističe kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da je tužitelj slijedom svojih prednika stupio u posjed predmetnih nekretnina.

U konkretnom slučaju neminovno je utvrđeno kako je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretnini dosjelošću, i to tzv. izvanrednom dosjelošću, za koju se traži pošten i neprekidan posjed koji je trajao zakonom propisano vrijeme. Naime, pošten posjed je posjed (bona fides) odnosno posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno gore navedenim zakonskim odredbama posjed se smatra pošten dok se ne dokaže suprotno. Kako tuženici nisu tijekom postupka ničim dokazali ( a teret dokaza je na njima ukoliko su željeli osporiti poštenje posjeda tužitelja), te kako je također utvrđeno da je posjed tužitelja u konkretnom slučaju trajao neprekidno i više nego od četrdeset godina, to je odlučeno kao u izreci.

10. Naime, iz samih dokaza priloženih spisu te sukladno izjavi svjedoka koji su između ostalog naveli kako je tužitelj imao/ima neprekidan posjed na predmetnim nekretninama, koji nitko nikad nije osporio, a kako tijekom postupak nije ničim dovedeno u pitanje samostalnost i poštenje posjeda, niti sposobnost vlasnika i stvari, te kako je također u predmetnom slučaju protekao vremenski rok, za stjecanje vlasništva na navedeni način, to je razvidno da su se u konkretnom slučaju ostvarile sve pretpostavke za stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Nadalje, odredbom članka 114 i 115. ZV-a.,određeno je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, te da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Slijedom navedenog, a kako je nesporno utvrđeno kako je tužitelj imao/ima neprekidno, od nikoga ne ometan pošten posjed nad predmetnoj nekretnini, to je između ostalog odlučeno kao u izreci.

U Starom Gradu, 20. lipnja 2025.

Sutkinja:

Marija Pavlinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženicima po privremenom zastupniku

3. spisu