Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: Psp-40/2021-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Juranović i dr. j.t.d., u Novoj Gradiški, protiv tužene GZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2025., u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice, te nakon objave rješenja dana 20. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena EZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetala tužiteljicu GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kao suvlasnicu i suposjednicu u dijela povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 116 m² (dvorište i kuća), upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu prava stvarne služnosti korištenja septičke jame time to je tužena na južnom dijelu svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 154 m² (dvorište i kuća), pisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne plombirala odvodne kanalizacijske cijevi koje otpadne vode odvode iz stambenog objekta izgrađenog na povlasnoj kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 16 m² (dvorište i kuća), upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužiteljice i KZT, svakoga u ½ dijela, te je na taj način onemogućila da se te otpadne vode slijevaju u zajedničku septičku jamu koja se nalazi na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 154 m² (dvorište i kuća), upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene, pa se tuženoj nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da odplombira odvodne kanalizacijske cijevi koje otpadne vode odvode iz stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 116 m² (dvorište i kuća), upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se zabranjuje tuženoj ubuduće svako takvo li slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti korištenja septičke jame, sve u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka od 1.628,42 EUR sa zakonskim zateznima kamatama po godišnjoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje teku od dana presuđenja do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 5. srpnja 2021. navodi kako je suvlasnica i suposjednica ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji suvlasnički udio se u naravi odnosi na dvosobni stan koji se nalazi na katu stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i na pripadajući dio zemljišta, dok je tuženica je vlasnica i posjednica kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 154 m²(dvorište i kuća), upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica pojašnjava da nekretnine tužiteljice i tužene međusobno međaše, odnosno u naravi se radi o dvojnom stambenom objektu kod kojega istočni dio predstavlja jednu stambenu cjelinu koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a zapadni dio predstavlja drugu stambenu cjelinu cjelinu koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s time da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijeljena na dva suvlasnička dijela od kojih svaki iznosi ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da se suvlasnički dio tužiteljice u naravi odnosi na dvosobni stan koji se nalazi na katu stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i na pripadajući dio zemljišta. Tužiteljica nadalje navodi da se u južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene nalazi izgrađena septička koja je od izgradnje cjelokupnog dvojnog stambenog objekta služila kao zajednička za cijeli dvojni objekt te su sve odvodne kanalizacijske cijevi iz cijelog dvojnog objekta ugrađene i spojene tako da se otpadne vode iz cijelog dvojnog objekta slijevaju u zajedničku septičku jamu. Dvojni objekt i zajednička septička jama za cijeli objekt je, po tužiteljici, izgrađen 1980.-tih godina te se od tada zajednička septička jama neprekidno koristila za cijeli objekt. Tužiteljica tvrdi da je dana 27. lipnja 2021. saznala da je tužena u točno neutvrđeno vrijeme plombirala odvodne kanalizacijske cijevi koje odvode otpadne vode iz zapadnog dijela dvojnog stambenog objekta, odnosno iz stambenog objekta koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je na taj način tužena spriječila da se te otpadne vode slijevaju u zajedničku septičku jamu koja - nalazi na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja septička jama je od izgradnje dvojnog objekta pa do danas služila kao zajednička. Navedeno je, po tužiteljici, dovelo do toga da se otpadne vode koje se ispuštaju kanalizacijskim cijevima iz stana tužiteljice, koji se nalazi na katu stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne izlijevaju više u zajedničku septičku jamu već se zadržavaju u kanalizacijskim cijevima te su za sada uslijed povećanog tlaka prouzročile izlijevanje sadržaja u prizemnom stanu stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji stan je poplavljen. Zbog plombiranja odvodnih kanalizacijskih cijevi koje odvode otpadne vode iz zapadnog dijela dvojnog stambenog objekta, odnosno iz stambenog objekta koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne postoji niti mogućnost redovitog korištenja tog stambenog objekta i to kako katnog stana u vlasništvu tužiteljice tako i prizemnog stana koji je poplavljen, sve iz razloga što ne postoji mogućnost korištenja sanitarnog čvora kao i drugih odvodnih sustava spojenih na kanalizaciju. Zbog plombiranja odvodnih kanalizacijskih cijevi koje odvode otpadne vode iz zapadnog dijela dvojnog stambenog objekta, tužena je tim činom smetala tužiteljicu kao suvlasnicu i suposjednicu u dijela kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 116 m² (dvorište i kuća), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u posjedu prava stvarne služnosti korištenja zajedničke septičke jame koja je izgrađena na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je u tužbi ujedno predložila sudu da se protiv tuženice kao protivnika osiguranja donese rješenje o osiguranju kojim će se odrediti privremena mjera kojom se ovlašćuje predlagateljica osiguranja GZ da odblombira odvodne kanalizacijske cijevi koje otpadne vode odvode iz stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zajedničku septičku jamu izgrađenu na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.2. Tužiteljica je u podnesku zaprimljenom u spis 2. siječnja 2025., a nakon zaprimanja nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Ante Vukovića, navela da iz mišljenja vještaka proizlazi da je odvodna fekalna cijev začepljena i onemogućuje normalni protok otpadne vode iz stana tužiteljice u septičku jamu, a da bi točnu pozicija začepljenja moguće bilo utvrditi pregledom sanitarnih čvorova stanova u prizemlju (demontaža WC školjki i provjera vodoinstalatera CCTV kamerom), no i, a s obzirom na poziciju izljeva u jami, moguća bi bila i provjera razbijanjem nogostupa uz objekt jer postoji mogućnost i da je predmetna temeljna instalacija fekalne odvodnje izvan zgrade gdje je primijećeno oštećenje nogostupa i kamenog opločenja. Tužiteljica potom navodi da je iz cjelokupnog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka nedvojbeno utvrđeno da do začepljenja nije došlo u stanu tužiteljice već da je cijev začepljena u dijelu kuće koje je vlasništvo tuženice, a isto tako, iz iskaza saslušane svjedokinje EZ proizlazi da je čula priče da je tuženica tražila tko bi zatvorio septičku jamu na strani tužiteljice te da je to čula od susjeda jer je i njega tuženica pitala da to obavi, ali da se on ne želi miješati te kako je čula da je suprug tuženice zaplombirao tu septičku jamu. Tužiteljica predlaže da se, sukladno mišljenju vještaka, a radi utvrđenja točne pozicije i načina začepljenja, a s obzirom na poziciju izljeva u jami, izvrši provjera razbijanjem nogostupa uz objekt jer postoji mogućnost i da je predmetna temeljna instalacija fekalne odvodnje izvan zgrade gdje je primijećeno oštećenje nogostupa i kamenog opločenja te da je na tom mjestu instalacija začepljena, nakon čega bi vještak dodatno dopunio svoj nalaz i mišljenje.

2. Sud je u ovoj pravnoj stvari dana 23. srpnja 2021. donio rješenje kojim se prihvaća prijedlog tužiteljice-predlagateljice osiguranja GZ za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere u sadržaju kako je to predloženo u samoj tužbi, s tim da je rješenjem određeno da privremena mjera vrijedi do pravomoćnog okončanja ovog postupa ili do drugačije odluke suda.

3. Sud je u ovoj pravnoj stvari izveo dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] sa stanjem na dan 30. lipnja 2021. (ls 7-8), neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] sa stanjem na dan 30. lipnja 2021. (ls 9), neslužbeni izvadak iz katastarskog plana od 30. lipnja 2021. (ls 10), pročitao je Rješenje Općine Biograd na Moru, Općinskog komiteta za privredu, stambeno-komunalne poslove, urbanizam i građevinarstvo s prilozima broj: Up/I-09- 11-1787/1-1983 od 18. kolovoza 1983. (ls 11-16), izvršen je uvid u fotografiju (ls 17), na licu mjesta proveden je dokaz saslušanjem svjedokinja KZ (ls 59-60) i EZ (ls 60-61), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ante Vukovića ing. građ. od 3. srpnja 2023. (l.s. 66-77), pročitana je dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Vukovića ing. građ. od 26. listopada 2024. (l.s. 104-111), te je proveden dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice GZ (ls 117).

4.1. Nije se tijekom ovog postupka ukazivalo spornim, barem po mišljenju ovog suda, slijedeće:

4.2. Da je kčbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 54 m2, kuća površine 62 m2, ukupno površine 116 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem su u B Vlastovnici kao suvlasnici upisani ovdje tužiteljica GZ te TZ sin G, svaki za ½ dijela,

4.3. Da je kčbr. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 92 m2, kuća površine 62 m2, ukupno površine 154 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u B Vlastovnici kao vlasnica za cijelo upisana TZT,

4.4. Da ovdje tužiteljica GZ svoj suvlasnički udio od ½ dijela na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi konzumira korištenjem stana koji se nalazi na katu kuće izgrađene na toj čestici te korištenjem pripadajućeg djela dvorišta te čestice, 4.5. Da kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju tzv. dvojni stambeni objekt od kojeg istočni dio predstavlja stambenu cjelinu koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene, a zapadni dio da predstavlja drugu stambenu cjelinu koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je ovdje tužiteljica suvlasnica za ½ dijela, a što je sve prikazano i na fotografijama koje u spisu prileže na ls 66 i 70, 4.6. Da je na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je u vlasništvu tužene za cijelo) izgrađena septička jama koja je bila zajednička za cijeli tzv. dvojni stambeni objekt koji se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te da su sve odvodne kanalizacijske cijevi iz cijelog dvojnog objekta ugrađene i spojene tako da se otpadne vode iz cijelog dvojnog objekta slijevaju u tu zajedničku jamu.

5. Predmet ovog spora je tužbeni zahtjev tužiteljice da joj se pruži posjedovna zaštita kao suvlasnici i suposjednici ½ dijela povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer da ju je tuženica smetala u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu prava stvarne služnosti korištenja septičke jame koja da se nalazi na južnom dijelu poslužne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužene za cijelo), tako da je tužena plombirala odvodne kanalizacijske cijevi koje otpadne vode odvode iz stambenog objekta koji se nalazi na povlasnoj nekretnini te da je na taj način tužena onemogućila da se otpadne vode slijevaju u zajedničku septičku jamu koja se nalazi na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Napominje se potom od strane suda da je upravo na tužiteljici temeljem odredbe čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), teret dokazivanja odlučnih činjenica u smislu da je upravo ona bila u posljednjem mirnom (su)posjedu prava stvarne služnosti korištenja septičke jame koja da se nalazi na nekretnini tužene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji (su)posjed da je tužiteljici smetan, odnosno oduzet radnjama tužene spomenutim pod točkom 5. obrazloženja. Stoga će se sud u daljnjem tijeku obrazloženja ovog rješenja osvrnuti na provedene dokaze, prvenstveno one personalne, a temeljem kojih bi se trebao izvesti zaključak o posljednjem mirnom (su)posjedu predmetnog prava stvarne služnosti kao i o samom eventualnom činu smetanja toga prava na predmetu spora.

7. Svjedokinja KZ, majka tužiteljice, saslušana na licu mjesta u bitnome je iskazivala da je ona ovu nekretninu, cijelu, dakle i jedan i drugi dio dvojnog objekta gradila sa svojim pok. bivšim mužem, a da je naknadno stan na katu ove kuće dala svojoj kćeri, ovdje tužiteljici, prije tri godine, s tim da stan u prizemlju ove kuće koristi supruga njenog pokojnog bivšeg muža, dok je druga kuća, naslonjena na ovu vlasništvo tužene, kćeri od sestre svjedokinjinog pokojnog bivšeg muža. Svjedokinja navodi da dok je bila vlasnik ovog stana pokušavala je dogovoriti s tuženom da riješe problem zajedničke septičke jame, obzirom se često punila, no nisu mogle nikako ništa dogovoriti. Vezano za predmetni događaj svjedokinja ističe da je 25. lipnja 2021. bila ovdje u stanu te je isti sredila odnosno pripremila za dolazak njenih stalnih gostiju kojima sam stan iznajmila u turističke svrhe, te je istima obzirom su oni njeni stalni gosti ključ dala u Biogradu, prije nego što su trajektom prešli u [adresa]. Dva dana nakon njihovog dolaska susjeda koja čuva donji stan supruga svjedokinjinog pokojnog bivšeg muža obavijestila je EZ, također danas pozvanu svjedokinju, da je donji stan poplavio i da izlaze fekalije, te je svjedokinja odmah zvala potom svoje goste da minimalno koriste kupaonicu jer su svi zajedno spojeni na isti odvod i svjedokinja je znala da će poplaviti i u kćerinom stanu. Također svjedokinja navodi da je sutradan došla sa policijom iz Biograda te su oni napravili zapisnik i također nisu mogli otvoriti vrata ispod stepeništa, pritom pojašnjavajući da se iza tih vrata nalazi otvor zajedničke septičke jame, dok se septička jama nalazi do zida prema susjedu. Kada ju se pita svjedokinja odgovara da od tog događaja niti ona niti njena kćer ne mogu na nikakav način koristiti svoj stan zbog tog što nemaju WC, s tim da svjedokinja ne zna kada je točno tužena zaplombirala njihov odvod u septičku jamu. Upitana svjedokinja je odgovorila da kada je došla s policijom, da je prizemni stan bio zaključan te da nije osobno vidjela to, već je vidjela fotografije koje je uslikala EZ.

8. Svjedokinja EZ, nesrodna sa strankama, saslušana na licu mjesta, u bitnome je iskazivala da je ona susjeda u neposrednoj blizini gdje ima svoju kuću, te poznaje stranke ovog postupka, a i ranije saslušanu svjedokinju već dugi niz godina. Svjedokinja navodi da je uistinu bila nazočna u lipnju 2021. kada ju je susjeda E zvala da dođe u prizemni dio ove kuće te je tada vidjela kada je došla kako se dižu fekalije iz WC školjke i otvora na podu i ide voda, te je jako smrdilo i bilo je toaletnog papira, a što je svjedokinja prenijela gospođi KZ, te joj je i proslijedila i fotografije koje je uslikala E. Svjedokinja iskazuje da se po selu priča da je tužena tražila tko bi zatvorio septičku jamu na strani tužiteljice, a svjedokinja to zna jer joj je susjed rekao da je i njega pitala, ali da se on u to ne želi miješati. Svjedokinja navodi da tužiteljica, a ni gospođa KZ ne dolaze od tada ovdje, jer se ne može pustiti kap vode u njihovom stanu, sve bi se diglo. Koliko svjedokinja zna priča se da je suprug tužene zaplombirao tu septičku jamu. Svjedokinja je u [adresa] od 1970. te zna kada su još gospođa KZ i njezin pokojni suprug kupili ovaj teren, te gradili ovu kuću, misli na oba objekta, tako da apsolutno zna da oba objekta imaju zajedničku gusternu i zajedničku septičku jamu koja se oduvijek koristila zajednički te je kao takva i jedna napravljena.

9. Tužiteljica GZ u bitnome je iskazivala da je njena obitelj bila u dobrim odnosima sa tuženicom, naime tuženica ima ½ kuće koja se nalazi u mjestu [adresa] na Otoku Pašmanu, a drugu polovicu te kuće, odnosno kat na drugoj polovici te kuće je tužiteljici darovala majka KZ, misli da je to darovanje bilo 2019., s tim da su posjednici donjeg kata ispod tužiteljičinog TZ i ŠZ, pojašnjava da je TZ njen polubrat po očevoj strani, a ŠZ je druga supruga njenog pokojnog oca. Ta dvojna kuća ima jednu septičku jamu i ona se nalazi na dijelu kuće koji pripada tuženoj, a tu septičku jamu su oni godinama uredno praznili, nije bilo nikakvih problema oko toga, no nekih godinu dana prije ovog događaja tužiteljici je tuženica u razgovoru najavila da će zatvoriti, odnosno odvojiti-plombirati cijevi pa da nakon toga kanalizacija iz tužiteljičinog dijela kuće više neće moći ići u tu septičku jamu, s tim da je tužiteljica u tom razgovoru spomenula da tako nešto ne radi, rekla joj je da će je morati tužiti ako to napravi. Tužiteljici je poznato da je nakon toga razgovora tužena po mjestu tražila ljude koji će joj to napraviti, tužiteljica to zna jer su joj to pričali mještani. Tužiteljica pojašnjava da taj je stan na katu njihovog dijela kuće njena majka KZ iznajmljivala turistima, pa su tako u lipnju 2021. u taj stan došli gosti, no nakon dva dana prijateljica EZ nazvala je njenu majku i rekla joj da je u donjem stanu sve poplavljeno, EZ je to tada i sve slikala, tužiteljica misli da su i slike priložene uz tužbu, a ona je odmah nazvala i policiju te je policija bila na licu mjesta. Nakon toga događaja cijeli taj dio njihove kuće se nije koristio, a razlog tome je što više nije funkcionalna septička jama. Upitana tužiteljica je pojasnila da ona komunikacija sa tuženicom za koju je rekla da je bila nekih godinu dana prije onog događaja nije bila "oči u oči" već je ta komunikacija bila putem platforme "messenger". Nakon što je tužiteljici predočena fotografija sa ls 70 ista na toj skici pokazuje da bi dio te dvojne kuće, a kojeg je dijela tužiteljica vlasnica za pola bio onaj na kojem piše broj 36, a drugi dio kuće na kojoj piše broj 35 je od tužene i upravo na tome dijelu se nalazi septička jama i to na samom jugozapadnom dijelu čestice tužene i to baš prema nekretnini na kojoj piše broj 36 i koja je u tužiteljičinom suvlasništvu po pola.

10.1. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10.2. Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Cilj posjedovne zaštite koje se pruža prema odredbi čl. 22. ZV jest u održanju kontinuiteta postojećeg stanja, pa pružena posjedovna zaštita vodi k cilju uspostave stanja kako je bilo prije pružanja posjedovne zaštite. Povredom posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo da osobu koja smeta njegov posjed prisili na prestanak tog smetanja i uspostavljanje njegove faktične vlasti u punom sadržaju i opsegu kakav je bio u času smetanja. Odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

10.3. Tužbenim zahtjevom upravljenim radi zaštite posjeda tužitelj zahtjeva pod 1) da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda, pod 2) da se tuženiku naredi uspostava ranijeg stanja i pod 3) da mu se zabrani takvo ili slično smetanja ubuduće. Prije svega, valja još od strane suda navesti da smetanje posjeda mora biti izvršeno određenom ljudskom radnjom koja je protupravna i koja je upravljena na uznemiravanje, odnosno oduzimanje tuđeg posjeda. Tako, u parnicama za smetanje posjeda pasivno je legitimirana u odnosu na čin smetanja svaka osoba koja posjednika neposredno uznemirava u posjedu ili mu posjed oduzima.

10.4. Međutim, obzirom se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o klasičnoj tužbi radi smetanja posjeda već se radi o tužbi radi smetanja (su)posjeda prava stvarne služnosti, za ukazati je da zakonodavac, a što se tiče samog osnivanja služnosti temeljem zakona (sud ukazuje na ovu vrstu stjecanja prava služnosti obzirom iz stanja spisa ne proizlazi da bi predmetna služnost eventualno bila osnovana temeljem pravnog posla ili odlukom nadležnog tijela), u odredbi čl. 228. st. 1. ZV propisuje da će se neposredno na temelju zakona osnovati pravo služnosti kada da se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti, dok odredba čl. 229. st. 1. ZV propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

11.1. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka te uzimajući u obzir navedenu odredbu čl. 441. ZPP, odnosno utvrđenje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te isključivanje raspravljanja o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ovaj sud drži da se može izvesti zaključak po kojem bi se upravo tužiteljicu smatralo zadnjim mirnim (su)posjednikom ovdje predmetnog prava stvarne služnosti (u vidu korištenja septičke jame i odvodnih kanalizacijskih cijevi koje idu do te septičke jame preko nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene do nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu tužiteljice za ½ dijela) i to gledajući u periodu koji je prethodio danu 27. lipnja 2021. kada tužiteljica tvrdi da je saznala za sam čin smetanja. Sud svoj potonji zaključak temelji na ranije ukazanim činjenicama za koje drži da ne bi trebale biti sporne, kao i na provedenim dokazima kada se isti dovedu u vezu i ocjene u njihovoj ukupnosti, a pritom se misli na:

- iskaz saslušane svjedokinje KZ koji je reproduciran pod točkom 7. obrazloženja, a iz kojeg u bitnome proizlazi da stan na katu na dijelu tzv. dvojnog objekta zadnjih godina koristi njena kćer, ovdje tužiteljica GZ, dok je druga kuća koja čini taj tzv. dvojni objekt u vlasništvu kćeri od sestre svjedokinjinog pokojnog bivšeg muža, odnosno ovdje tužene GZT, a da pritom obje te kuće koje su naslonjena jedne na drugu dijele zajedničku septičku jamu,

- iskaz saslušane svjedokinje EZ koji je reproduciran pod točkom 8. obrazloženja, a iz kojeg u bitnome proizlazi da su još 70-ih godina prošlog stoljeća tužiteljičina majka KZ i njen pokojni suprug kupili teren na kojem su izgradili kuću koja se sastoji od dva objekta, a koja da oba objekta imaju zajedničku septičku jamu koja se oduvijek koristila zajednički,

- iz stranačkog iskaza tužiteljice GZ koji je reproduciran pod točkom 9. obrazloženja, iz kojeg u bitnome proizlazi da joj je 2019. majka KZ darovala kat kuće na jednom tijelu tzv. dvojnog objekta, dok je drugi dio tog dvojnog objekta u vlasništvu tužene, pritom da ta dvojna kuća ima jednu septičku jamu koja se nalazi na dijelu kuće koji pripada tuženoj i koju septičku jamu su oni uredno praznili sve do događaja iz lipnja 2021.

11.2. Da se može uzeti dokazanim da je upravo tužena GZT poduzela radnje u vidu plombiranja odvodnih kanalizacijskih cijevi koje su do te radnje tužene odvodile otpadne vode iz stambenog objekta izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu tužiteljice za ½ dijela), a kojom radnjom tužene je onemogućeno da se te otpadne vode slijevaju u zajedničku septičku jamu koja se nalazi na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužene za cijelo) ovome sudu proizlazi iz:

- iskaza saslušane svjedokinje KZ koji je reproduciran pod točkom 7. obrazloženja, i to iz dijela iskaza gdje ista spominje da dok je ona bila vlasnik stana koji je sada u vlasništvu tužiteljice da se pokušavala dogovoriti sa tuženom da riješe problem zajedničke septičke jame obzirom se ista često punila, s tim da je istu 27. lipnja 2021. telefonski obavijestila EZ da iz donjeg stana izlaze fekalije, s tim da ova svjedokinja ne zna kada je točno tužena zaplombirala njihov odvod u septičku jamu,

- iskaza saslušane svjedokinje EZ koji je reproduciran pod točkom 8. obrazloženja, i to iz dijela iskaza gdje ista spominje, a vezano za događaj iz lipnja 2021., da se po selu prije toga pričalo da je tužena tražila tko bi zatvorio septičku jamu na strani tužiteljice, a po pričama je ovoj svjedokinji poznato da je baš suprug tužene zaplombirao tu septičku jamu,

- iskaza saslušane tužiteljice GZ koji je reproduciran pod točkom 9. obrazloženja, i to iz dijela iskaza gdje ista spominje da joj je tužena nekih godinu dana prije događaja iz lipnja 2021. u razgovoru najavila da će zatvoriti, odnosno plombirati cijevi na način da nakon toga kanalizacija iz tužiteljičinog dijela kuće više neće moći ići u zajedničku septičku jamu, s tim da je tužiteljici poznato da su nakon toga razgovora mještani pričali da je tužena po mjestu tražila ljude koji će joj to napraviti.

11.3. Vezano za to da su poduzete radnje koje su dovele do problema u odvodu otpadnih voda iz nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu tužiteljice za ½ dijela, do septičke jame koja se nalazi na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužene za cijelo, ukazuje se da je u ovoj pravnoj stvari proveden dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ing. građ. Anti Vukoviću koji je zajedno sa sudom dva puta izašao na lice mjesta i to:

- 24. veljače 2023. nakon čega je isti u spis 5. srpnja 2023. dostavio svoj nalaz i mišljenje (ls 66-77), u kojem je u bitnome naveo da prema podacima prikupljenim na očevidu i kazivanju tužiteljice proizlazi da je sabirna jama za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smještena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijelom ispod vanjskog stubišta unutar zatvorenog prostora, a dijelom izvan u dvorištu, sa kojom nekretninom tu jamu dijeli, što da odgovara izvodu iz izvedenog projekta vodovoda i kanalizacije izrađenog u ožujku 1981., no kako je za vrijeme očevida bio onemogućen pristup u zatvoreni prostor ispod stubišta gdje se po kazivanju tužiteljice nalazi revizijski poklopac, nije se mogao izvršiti vizualni pregled izljeva odvodne cijevi fekalne vode stana oznake K. 3 (napomena suda: misli se na stan kojeg koristi tužiteljica) u jamu, odnosno da se prekid ili plombiranje cijevi može utvrditi snimanjem odvodne instalacije CCTV kamerama,

- 12. lipnja 2024. nakon čega je isti u spis 28. listopada 2024. dostavio nalaz i mišljenje (ls 104-111), u kojem u bitnome navodi da je prema podacima prikupljenim sa toga očevida (puštanje vode u stanu tužiteljice i provjera CCTV kamerom na izljevu u jami) proizlazi da je fekalna odvodna cijev začepljena i onemogućuje normalan protek otpadne vode iz stana K. 3 (napomena suda: misli se na stan kojeg koristi tužiteljica) u septičku jamu.

13. Dakle, smatrajući da iz svih prethodno navedenih razloga proizlazi da je tužiteljica dokazala da joj je tužena, radnjama za koje je tužiteljica saznala 27. lipnja 2021., u vidu plombiranja (blokiranje – zatvaranja) cijevi kojima su se otpadne vode iz stambenog objekta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu tužiteljice za ½ dijela) odvodile do zajedničke septičke jame koja se nalazi na južnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužene za cijelo), smetala zadnji mirni (su)posjed prava stvarne služnosti korištenja prije navedene septičke jame, pa da samim time tužiteljica ima pravo na zaštitu svoga (su)posjeda sukladno odredbi čl. 21. st. 1. ZV, odnosno da je ista time ostvarila pravo da joj se pruži sudska zaštita sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZV u smislu samog utvrđenja čina smetanja posjeda, naređivanja uspostave posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrane tuženiku takvog ili sličnog smetanja ubuduće, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Razvidno je iz svega prije navedenog da je sud dobrim dijelom svoju odluku temeljio na tzv. personalnim dokazima tj. svjedočkim iskazima KZ i EZ te na stranačkom iskazu tužiteljice GZ. Doduše, kada su u pitanju iskazi tužiteljice i svjedokinje KZ, koja je majka tužiteljice, za pretpostaviti je da su njih dvije zainteresirane za uspjeh tužiteljice u ovoj parnici, no kraj činjenice da su oba njihova iskaza u bitnome suglasni sa iskazom svjedokinje EZ, koja nije u srodstvu sa tužiteljicom, a pritom ta svjedokinja dugi niz godina (od 1970.) ima kuću u mjestu gdje se nalazi predmet ovog postupka, radi čega je razumno za pretpostaviti da raspolaže relevantnim saznanjima koja se tiču predmeta spora, što je sve doprinijelo tome da sud ipak pokloni vjeru svim provedenim personalnim dokazima.

14. Smatrajući da je iz svih prije navedenih razloga činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, ovaj sud je smatrao nesvrhovitim i neekonomičnim dokazni prijedlog tužiteljice iz njenog podneska od 2. siječnja 2025. u smislu provođenja trećeg uviđaja na licu mjesta u ovoj parnici kada bi se "izvršila provjera razbijanjem nogostupa uz objekt jer postoji mogućnost i da je predmetna temeljna instalacija fekalne odvodnje izvan zgrade gdje je primijećeno oštećenje nogostupa i kamenog opločenja te da je na tom mjestu instalacija začepljena". Sud naime smatra da eventualno "postojanje mogućnosti" samo po sebi ne bi moglo biti dovoljno da se u ovoj pravnoj stvari provodi treći uviđaj na licu mjesta te na taj način multipliciraju parnični troškovi te izgledno nanosi i nemala šteta na građevinskom objektu stranaka.

15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove te se temelji i na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 – dalje Tarifa) i to na Tbr. 7. toč. 2. Tarife koja propisuje da u postupcima radi smetanja posjeda odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, dok za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova. Stoga je sud tužiteljici zbog činjenice da je bila zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika, a po njegovom popisu troška sa ročišta održanog 24. veljače 2025., priznao jednokratnu nagradu u visini od 250 bodova, a obzirom vrijednost jednog boda sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR, dođe se do iznosa od 500,00 EUR koji potom valja uvećati za porez na dodanu vrijednost od 25 % nakon čega se dođe do iznosa od 625,00 EUR. Potonji iznos od 625,00 EUR valja uvećati za trošak predujma od 597,25 EUR kojeg je tužiteljica uplatila za provođenje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, te za daljnji iznos od 300,00 EUR na ime predujma za drugi provedeni uviđaj uz sudjelovanje vještaka građevinske struke i za koji trošak obzirom na narav predmetne tužbe sud drži da je bio potreban radi vođenja parnice, te ga nadalje valja uvećati za iznos sudske pristojbe na tužbu od 13,27 EUR koju je tužiteljica platila, kao i za iznos od 26,54 EUR za sudsku pristojbu na ovo rješenje obzirom je upravo tužiteljica obveznik plaćanja te pristojbe, te zaključno ga uvećati za iznos od 66,36 EUR na ime predujma za sudskog dostavljača što je tužiteljica platila, nakon čega se dođe do krajnjeg iznosa od 1.628,42 EUR kojeg sud priznaje tužiteljici da ga je imala kao trošak vođenja ovog parničnog postupka, radi čega je u ovom dijelu odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Biograd na Moru, 20. lipnja 2025.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku Igoru Juranoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Juranović i dr. j.t.d., u Novoj Gradiški,

2. Tuženoj osobno.