REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-432/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja ŽITO d.d. [adresa], OIB: 03834418154, (prije: PROSCIUTTO PANNONICO d.o.o., [adresa], OIB: 08272324802), kojeg zastupa opunomoćenica Mirna Mišetić odvjetnica iz odvjetničkog društva Mišetić i partneri j.t.d. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 19370100881, (sada: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 59951999361), kojeg zastupa ŠZ, službena osoba, radi prigovora protiv postupanja kod dodjele državnih potpora, 20. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-442-01/23-01/414, URBROJ: 517-14-23-02-02-3 od 27. studenog 2023. i predmet se vraća tuženiku (sada: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske) na ponovni postupak.

II. U ponovljenom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 3.750,00 (slovima: tri tisuće sedamsto pedeset) eura, PDV uključen, u roku od 60 dana od dostave odluke o troškovima ovoga upravnog spora. Ako tuženik u navedenom roku tužitelju ne nadoknadi troškove spora, tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate, od dana donošenja odluke o troškovima spora do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova u preostalom dijelu od 1.250,00 (slovima: tisuću dvjesto pedeset) eura.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-442-01/23-01/414, URBROJ: 517-14-23-02-02-3 od 27. studenog 2023., odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja (podnesen Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja) protiv Obavijesti istog Ministarstva od 3. studenog 2023., kojom je projektni prijedlog tužitelja referentne oznake MF-2023-1-1-158 uvršten na popis neprihvatljivih projektnih prijedloga te isključen iz postupka dodjele bespovratnih sredstava po Pozivu za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu" referentni broj MF- 2023-1-1 (dalje: Poziv).

2.1. Tužitelj u tužbi navodi da osporavano rješenje smatra nezakonitim zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno da su pobijanim rješenjem, kao i postupkom koji mu je prethodio, povrijeđena pravila postupka opisanog u Uputama i dokumentaciji te da su povrijeđena načela jednakog postupanja, zabrane diskriminacije, transparentnosti i razmjernosti. Suštinski osporava najprije stav tuženika da tužitelj na lokaciji Projektnog prijedloga obavlja djelatnost "prerađevine od mesa, riba, rakova ili mekušaca" koja, prema stajalištu tuženika, spada u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, na koju da se Program dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, KLASA: 351-01/22-27/22, URBROJ:517-04-01-01-22-5 od 17. veljače 2022., referentne oznake MF-2022-1-HR-01-001od 17, izmijenjen 8. ožujka 2023., KLASA: 351-01/22-27/22, URBROJ: 517-04-1-1-23-40 (dalje: Program potpora) ne primjenjuje. Također, kao drugi razlog osporavanja rješenja smatra da je u postupku pravilno utvrđeno (ali je pogrešno primijenjeno materijalno pravo) na način da je utvrđeno da se na lokaciji projekta nalaze vozila i priključci za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a unutar građevina na koje se planira ugraditi fotonaponska elektrana da se nalaze umjetna gnojiva i sjetveni materijal, a ne pogon za proizvodnju pršuta i salama te da je uvidom u tehničko rješenje Glavnog projekta jasno vidljivo da se fotonaponska elektrana planira ugraditi na prethodno spomenute građevine. Navodi da je izgradnja sunčane elektrane sukladno dostavljenom projektnom prijedlogu i planirana na krovu tuđe građevine (građevine u vlasništvu druge pravne osobe - trgovačkog društva Novi agrar d.o.o., u svezi čega je sklopljen i tuženiku dostavljen Ugovor o pravu građenja), a isključivo za potrebe tužiteljevog pogona za proizvodnju pršuta i salama koji se nalazi na drugoj katastarskoj čestici. U tom je smislu nevažna okolnost koja se djelatnost obavlja "na lokaciji projektnog prijedloga", već je jedino relevantno tko će energiju te sunčane elektrane koristiti, odnosno tko će se na nju priključiti.

2.2. U odnosu na prvi tužbeni navod ističe da pojam "prerađevine od mesa, riba, rakova ili mekušaca" uopće nije djelatnost, već proizvod, što je očito i iz činjenice da ovako formulirana djelatnost ne postoji u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, te djelatnost koju on zaista obavlja - proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi - nije primarna poljoprivredna proizvodnja. Tužitelj iscrpno iznosi historijat postupanja u ovoj upravnoj stvari koji će sud iznijeti naknadno radi lakše preglednosti obrazloženja presude. U odnosu na sadržaj Poziva smatra da je pogrešan i zaključak o neprihvatljivosti projekta po toč. 2.2. Poziva - "Prihvatljivost projekta" jer je tužitelj ocijenjen neprihvatljivim po toč. 2.1. Poziva - "Prihvatljivost prijavitelja", gdje je navedeno da su prihvatljivi oni prijavitelji koji pripadaju području C Prerađivačka industrija upravo stoga što je tako određeno glavom VII. Programa potpora te glavom IV. Programa potpora kojom je određeno da se taj Program ne primjenjuje na potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje. U odnosu na argument da djelatnost tužitelja pripada sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje ističe da mu Izvješće o provedenom pregledu i ocjeni pristiglih projektnih prijedloga od 26. listopada 2023. nije dostavljeno niti je objavljeno, na koji način mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku. Ističe da poljoprivredna djelatnost, sukladno članku 3. st. 1. al. d) Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine" br. 118/18., 42/20., 127/20., 52/21., 152/22.), obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, u skladu sa skupinama 01.1,01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacionalne klasifikacije djelatnosti - NKD 2007. Sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007 ("Narodne novine" broj 58/2007, 72/2007), pod pobrojane razrede spadaju uzgoj jednogodišnjih usjeva, uzgoj višegodišnjih usjeva, uzgoj sadnog materijala i ukrasnog bilja, uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja, mješovita proizvodnja te pomoćne djelatnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva. Tužitelj nadalje iscrpno na stranici 6-12 tužbe navodi sve prehrambeno – tehnološke procese koje obavlja kako bi od primarnog poljoprivrednog proizvoda prerađivačkom djelatnosti došao do konačnog proizvoda. Programom potpora navedeno je da je isti namijenjen prerađivačkoj industriji i toplinarstvu, a da se isti (uz određene iznimke) ne primjenjuje na potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje; Program potpora ujedno i definira što je to primarna poljoprivredna proizvodnja, a što prerada poljoprivrednih proizvoda. Ove su definicije u potpunosti usklađene s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (dalje: GBER Uredba), na koju se Program potpora sukladno svojoj glavi XII. stavak 4. i temelji, ali su i u skladu s definicijama istih pojmova sadržanih u Zakonu o poljoprivredi. Tako Program potpora, GBER Uredba i Zakon o poljoprivredi daju sljedeće definicije primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda: Primarna poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja proizvoda iz tla ili stočarstva navedenih u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje: UFEU) bez obavljanja dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda; Prerada poljoprivrednih proizvoda je svako djelovanje na poljoprivrednom proizvodu čiji je rezultat proizvod koji je i sam poljoprivredni proizvod, osim djelatnosti na poljoprivrednim dobrima koje su prijeko potrebne za pripremu životinjskih ili biljnih proizvoda za prvu prodaju. Stoga, ako se na proizvodu dobivenom proizvodnjom iz tla ili stočarstva obave radnje kojim se promijeni priroda tih proizvoda (proizvoda dobivenih iz tla ili stočarstva), više se ne radi o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, već o preradi, čiji je rezultat i sam poljoprivredni proizvod, ali ne više onaj koji smo dobili proizvodnjom iz tla ili stočarstva, nego neki drugi. Prilog I. UFEU sadrži popis poljoprivrednih proizvoda na koje se sukladno članku 38. UFEU odnosi zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika, te se na njemu nalaze svi poljoprivredni proizvodi na koje se odnosi zajednička poljoprivredna politika, kako oni nastali primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, tako i oni nastali preradom poljoprivrednih proizvoda, dakle u slučaju proizvoda od mesa i mesa peradi, radi se o poljoprivrednim proizvodima koji su nastali industrijskom obradom stoke, peradi i/ili ostalih živih životinja. Prerađevine od mesa su proizvodi navedeni u poglavlju 16. Priloga I. UFEU, ali one ne predstavljaju proizvod iz tla ili stočarstva, već proizvod nastao preradom drugog poljoprivrednog proizvoda - proizvoda nastalog iz stočarstva (žive životinje - svinje), odnosno obavljanjem dodatnih radnji na proizvodima dobivenim iz stočarstva kojima se priroda tih proizvoda (žive životinje - svinje) promijenila. Rezultat tog djelovanja je i sam poljoprivredni proizvod (prerađevina od mesa), ali različit od onog nastalog primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Tužitelj ističe da ne posjeduje klaonice, već kao sirovinu za proizvodnju pršuta i salama nabavlja i koristi svježi svinjski but koji ni sam više nije rezultat primarne poljoprivredne proizvodnje (živa životinja kao proizvod stočarstva), već prerade. Dakle, tuženik je pogrešno protumačio činjenicu da se prerađevine od mesa nalaze na popisu u Prilogu I. UFEU, što proizlazi i iz pribavljenog tumačenja Ministarstva poljoprivrede KLASA: 320-01/23-01/57, URBROJ: 525-11/680-23-2 od 19. prosinca 2023. (dalje: tumačenje Ministarstva poljoprivrede) koje je priloženo spisu. Poziva se na diskriminatorno ponašanje u odnosu na druge projekte odnosno dijametralno suprotno tumačenje pojma "smrznuto voće" s obzirom na sadržaj Priloga I. Opreza radi predlaže provođenje vještačenja po vještaku prehrambeno-biotehnološke struke. Tužitelj je također pribavio i Stručno mišljenje Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 28. prosinca 2023. da se, s motrišta biotehničkih znanosti i prehrambene tehnologije, proizvodnja prerađevina od mesa klasificira kao prerada poljoprivrednih proizvoda te da su prerađevine od mesa rezultat rada prerađivačke prehrambene industrije, kojom se u potpunosti mijenja priroda osnovne sirovine i dobiva različit prehrambeni proizvod. Također, tužitelj je za potrebe ove upravne stvari pribavio i pravno mišljenje izv. prof. dr. sc. NZ s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 28. prosinca 2023., u kojemu je navedeno da definicija „primarne poljoprivredne proizvodnje" iz čl. 2. st. 1. t. 9. GBER Uredbe ne podrazumijeva da su svi proizvodi iz Priloga I. Uredbe rezultat primarne poljoprivredne proizvodnje. To stoga što Prilog I. Uredbe sadrži, pored proizvoda koji u rezultat primarne poljoprivredne proizvodnje, također i proizvode koji su rezultat prerade.

2.3. Ističe da je netočan i zaključak tuženika da Program potpora izričito isključuje dodjelu potpora za djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, uz nekoliko iznimki kao što su potpore za zaštitu okoliša (kao i u GBER Uredbi), a upravo je tužitelj i prijavio potporu za zaštitu okoliša, jer je predmet Poziva (toč. 1.1. Poziva), podupiranje ulaganja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: OIE) u cilju ispunjavanja specificiranih obveza Republike Hrvatske do 2030. godine, dok toč. 1.2. Poziva definira da će se sredstva Poziva dodjeljivati prema pravilima za dodjelu državnih potpora za zaštitu okoliša na koje se odnose posebne odredbe Odjeljka 7. Uredbe GBER Uredbe i to kroz potpore za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora na koje se odnosi članak 41. iste uredbe. U točki XVIII. tužbe tužitelj iznosi usporedno postupanje tuženika u odnosu na druge prijavitelje, a koje različito i neosnovano različito postupanje ima karakter arbitrarnosti. Ističe da je na razini EU u javno dostupnoj bazi podataka Europske komisije o odobrenim državnim potporama moguće pronaći podatke o odobrenim državnim potporama dodijeljenim uz iste kriterije poduzetnicima koji djeluju u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda. Navodi da je ukupan iznos raspoloživih sredstava potpore osiguranih za ulaganja prema predmetnom Pozivu 60 milijuna eura, te je iz podataka iz tablice prihvatljivih projektnih prijedloga, razvidno da će za ukupno odobreni 161 projektni prijedlog u fotonaponske elektrane biti potrebno 43.747.686 eura sredstava potpore ukoliko baš svi projektni prijedlozi budu na kraju realizirani, što znači da će ostati neiskorišteno najmanje 16,25 milijuna eura, čime je značajno usporena i dinamika dekarbonizacije poslovanja poduzetnika.

2.4. U odnosu na stav tuženika da se na lokaciji projektnog prijedloga nalaze vozila i priključci za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a unutar građevina na koje se planira ugraditi fotonaponska elektrana da se nalaze umjetna gnojiva i sjetveni materijal, a ne pogon za proizvodnju pršuta i salama te da je uvidom u tehničko rješenje Glavnog projekta jasno vidljivo da se fotonaponska elektrana planira ugraditi na prethodno spomenute građevine, ističe da je u glavi III. Programa potpora propisano da postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije može biti planirano na samim proizvodnim postrojenjima, ali i na drugim objektima i površinama povezanim s proizvodnim postrojenjima. Nadalje, da je u točki 2.2. Poziva navedeno da u slučaju da zemljište/postojeća građevina nije u vlasništvu prijavitelja, prijavitelj mora dokazati pravo korištenja zemljišta/građevine tijekom razdoblja od minimalno pet godina od očekivanog završetka projekta. U konkretnom slučaju, tužiteljev projektni prijedlog odnosi se na izgradnju sunčane elektrane na krovu postojeće građevine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu trgovačkog društva Novi Agrar d.o.o.,a za potrebe korištenja od strane tužiteljeva postrojenja za proizvodnju pršuta koje se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje se odgovarajućim instalacijama povezuje na sunčanu elektranu. Poziva se na sadržaj sklopljenog ugovora o pravu građenja (koji je priložen spisu), te iz kojeg proizlazi da tužitelj nije stekao pravo korištenja nekretnine u vlasništvu Novog agrara za bilo koju drugu svrhu, osim u svrhu postavljanja sunčane elektrane (koja se sukladno projektnoj dokumentaciji ima nalaziti na krovu postojećeg objekta), pa tako nije stekao pravo na bilo koji način koristiti unutrašnjost objekta niti zemljište oko njega. Kao dokaz o navedenim činjenicama prilaže: Ugovor o pravu građenja od 07. lipnja 2023., Elektroenergetsku suglasnost br. 4008-70181438- 10000916, zemljišnoknjižne izvatke za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izjavu projektanta od 29. prosinca 2023., izjavu Novog agrara d.o.o. od 28. prosinca 2023. i rješenje o kućnom broju za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.5. Smatra da je u postupku propušteno primijeniti odredbu toč. 4.1.3. Poziva u smislu da ako je u postupku provjere i ocjene projektnih prijedloga ocijenio da u projektnom prijedlogu dostavljeni podaci nisu jasni ili je uočena neusklađenost u dostavljenim podacima koja objektivno onemogućava provedbu postupka dodjele, Odbor od Prijavitelja može zahtijevati pojašnjenja, na koji način je povrijeđeno i načelo razmjernosti.

2.6. Tužitelj kao razlog nezakonitosti smatra i činjenicu da Lista neprihvatljivih projektnih prijedloga) ne sadržava informacije o iznosima utvrđenih prihvatljivih i/ili neprihvatljivih troškova po pojedinačnim projektnim prijedlozima, kao i činjenicu da osporavano rješenje ne sadržava sve propisane dijelove (uvod rješenja ne sadrži osobni identifikacijski broj (OIB) tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, a niti obrazloženje sadrži propise na temelju kojih je riješena upravna stvar). Slijedom navedenoga predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika, te predmet vrati na ponovni postupak, odnosno da prigovor prihvati kao osnovan i naredi tuženiku da projektni prijedlog tužitelja dostavi Odboru za odabir projekata radi ponovne provjere i ocjene projektnog prijedloga i dostave izmjene Izvješća s listom prihvatljivih i neprihvatljivih projektnih prijedloga, i to na način da se projektni prijedlog tužitelja referentne oznake MF-2023-1-1-158 uvrštava na listu prihvatljivih projektnih prijedloga, uz nadoknadu troškova upravnog spora, uz naknadu troškova upravnog spora.

3.1. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ostaje pri svim navodima iz pobijanog rješenja, koje će sud u odnosu na utvrđene nepravilnosti iznijeti naknadno u obrazloženju presude, te ih sud neće zasebno iznositi kao navode odgovora na tužbu. U bitnome za odlučivanje tuženik ističe da "sudjelovanje u bilo kojem javnom pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava nije građansko pravo, već privilegija koju subjekti imaju mogućnost koristiti u skladu s uvjetima propisanima pravilima pojedinog poziva", te da je u tijeku izrada novog poziva za subjekte iz prerađivačke industrije. Nadalje navodi da je u povodu prigovora tužitelja pribavio očitovanje Odbora, koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostavio 21. studenoga 2023. (u daljnjem tekstu: Očitovanje) i u kojem se pored navedenog u Obavijesti u bitnome upućuje na definiciju primame poljoprivredne proizvodnje iz Programa potpora te na odredbe točke IV. Programa u kojoj se navode područja na koja se Program potpora ne primjenjuje. Dakle, uvidom u dokumentaciju Projektnog prijedloga utvrđeno je da prijavitelj obavlja djelatnost iz prerađivačkog sektora C prema NKD 2007 broj 10.13. Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi te se u bitnome navodi da su prerađevine od mesa označene kao poljoprivredni proizvodi iz Priloga I. UFEU te kako je obzirom na sve proizvode koji se smatraju primarnom poljoprivrednom proizvodnjom zaključio da se Program potpora ne može primijeniti na djelatnost proizvodnje proizvoda od mesa i mesa peradi te naglašava da je Odbor prilikom provjere svih projektnih prijedloga uzimao u obzir samo djelatnosti koje se zaista provode na lokaciji projektnog prijedloga.

3.2. U odnosu na lokaciju projekta ističe da je u postupku utvrđeno da se na lokaciji projekta obavlja poljoprivredna djelatnost, što je utvrđeno jer se na lokaciji projekta nalaze vozila i priključci za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a unutar građevina na koje se planira ugraditi fotonaponska elektrana nalaze se i umjetna gnojiva i sjetveni materijal, a ne pogon za proizvodnju pršuta i salama i da je uvidom u tehničko rješenje Glavnog projekta (str. 77-78 Grafički dio i prilozi) vidljivo da se fotonaponska elektrana planira ugraditi na prethodno spomenute građevine.

3.3. Smatra da Programom potpora nije predviđena dodjela potpora sektoru primame poljoprivredne proizvodnje kao i da je u Programu potpora, dijelu IV. Područje primjene, stavku 1., točka h) propisano da ako poduzetnici djeluju u sektorima koji se isključuju prema točkama c), d) ili e), a imaju druge djelatnosti koje su obuhvaćene područjem primjene Programa, Program se primjenjuje samo na potpore dodijeljene u vezi s tim drugim sektorima ili djelatnostima uz uvjet da sektori ili aktivnosti isključeni iz djelokruga Programa ne ostvaruju korist od potpore iz okvira Programa. U tom pogledu korisnik potpore dužan je na primjeren način, osigurati razdvajanje djelatnosti ili troškova, da se djelatnosti iz isključenih sektora ne koriste potporama na temelju Programa. S obzirom da je utvrđeno kako se na lokaciji zahvata obavlja primarna poljoprivredna djelatnost, te činjenicu kako je u Programu potpora dijela IV. Područje primjene, stavku 1., točka h) propisano da sektori ili aktivnosti isključeni iz djelokruga Programa ne smiju ostvariti korist od potpore iz okvira Programa, a iz dostavljene dokumentacije Projektnog prijedloga nije vidljivo da je korisnik potpore na primjeren način osigurao razdvajanje djelatnosti ili troškova i da se djelatnosti iz isključenih sektora ne koriste potporama na temelju Programa, smatra da je pravilno ocijenjeno da Projektni prijedlog nije u skladu s Programom potpora. Ističe da je tužitelj registriran i za djelatnost poljoprivredne proizvodnje slijedom čega mu je obavljanje poljoprivredne djelatnosti dopušteno te se ne može isključiti mogućnost da će na lokaciji zahvata u nekom trenutku započeti obavljati primarnu poljoprivrednu djelatnost tim više što se radi o lokaciji na kojoj se takva djelatnost već obavlja dok istodobno iz dostavljene projektne dokumentacije nije razvidno da je na primjeren način osigurano da isključena djelatnost neće ostvariti korist od potpore. Smatra da iz ugovora o pravu građenja zaključenog između tužitelja i Novi Agrar d.o.o. nije vidljivo kakvu korist Novi agrar d.o.o. ostvaruje od prava građenja na svojoj nekretnini, te smatra i da Projektni prijedlog nije dovoljno specificiran.

3.4. U odnosu na tužbene navode o otklanjanju nedoumica smatra da je tužitelj bio ovlašten samoinicijativno otkloniti iste pravodobnim postavljanjem pitanja na specificirani način u toč. 3.3. Poziva.

3.5. Tuženik ističe kako za rješavanje ove upravne stvari nije pravno relevantno radi li se o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili nekoj drugoj vrsti poljoprivredne proizvodnje iz razloga što intencija Programa potpora nije financiranje poljoprivredne djelatnosti. U odnosu na definiciju poljoprivredne proizvodnje smatra da iz sadržaja Programa potpora ne proizlazi da postoji općenita definicija poljoprivredne proizvodnje niti poljoprivrednog proizvoda već samo definicija primame poljoprivredne proizvodnja kao proizvodnje svih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije bez da se na njima obavljaju dodatne radnje, odnosno za potrebe provedbe Programa potpora primamom poljoprivrednom proizvodnjom se smatra proizvodnja proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije. Ističe da je cilj i namjena potpora bila potpora i omogućavanje ispunjenja ispunjenje obveza Republike Hrvatske iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja OIE do 2030. 3.6. Odredba Programa potpora dijela IV. Područje primjene, članka 1. točke e) automatizmom je prepisana iz članka 1. stavka 3., točke b) GBER Uredbe što je vidljivo iz činjenice da omaškom sastavljača isključena dodjela potpora za zaštitu okoliša iako je nespomo da su potpore koje se dodjeljuju na temelju Programa potpora upravo potpore koje se odnose na zaštitu okoliša. Naglašava da je Program potpora više puta prošao kontrole Europske komisije i da je odobren odlukama Europske komisije od 12. prosinca 2022. te 30. svibnja 2023.

3.7. U odnosu na formalne nedostatke rješenja navodi da je OIB tuženika javno dostupan podatak, dok u odnosu na izostanak objave Izvješća o provedenom pregledu i ocjeni pristiglih projektnih prijedloga KLASA: 310-34/22-49/2, URBROJ: 563-04- 2/220-23-18 od 26. listopada 2023., koje je sastavio Odbor, navodi da je izrada navedenog izvješća propisana u Pozivu, točka 4.1.4., te ne postoji obveza javne objave predmetnog izvješća, koji služi za potrebe sastavljanja obavijesti odnosno objedinjene preliminarne liste prihvatljivih i neprihvatljivih projektnih prijedloga po vrsti ulaganja. Kako je tužitelj mogao izvršiti uvid u obavijest smatra da mu je omogućeno sudjelovanje u postupku. Slijedom navedenoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev.

4.1. Tužitelj je 8. travnja 2024. dostavio očitovanje u kojemu je osporio navode odgovora na tužbu navodeći da je tuženik dužan europska sredstva trošiti poštujući načela transparentnosti, jednakog postupanja i zabrane diskriminacije, a koja načela je tuženik u ovome postupku povrijedio, odričući tužitelju i nekolicini drugih prerađivača poljoprivrednih proizvoda pravo da sudjeluju u predmetnom postupku uz obrazloženje da kao proizvođači proizvoda iz Priloga I. UFEU djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, da bi istodobno dopustio sudjelovanje nekim drugim prerađivačima poljoprivrednih proizvoda koji se također bave proizvodnjom proizvoda navedenih na tom popisu. Najprije osporava stav da se konkretna potpora ne može dodijeliti poduzetnicima koji djeluju u sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje, iako suprotno proizlazi iz toč. 1.2. Poziva i članka 2. stavak 1. točka 101. GBER Uredbe, dakle i primarna poljoprivredna proizvodnja Programom potpora proglašena je prihvatljivom za sufinanciranje u slučaju da se radi o potpori za zaštitu okoliša, što ova potpora jest. Citira toč. IV d) Programa, koja je usklađena sa člankom 1. stavak 3. GBER Uredbe na koju se referira Program.

4.2. U odnosu na tvrdnju tuženika u odgovoru na tužbu da nije pravno relevantno radi li se o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ili nekoj drugoj vrsti poljoprivredne proizvodnje iz razloga što intencija Programa potpora nije financiranje poljoprivredne djelatnosti, poziva se na sadržaj odredbe članka 3. stavak 1. toč. d) Zakona o poljoprivredi iz koje odredbe proizlazi da niti ne postoji druga osim primarne poljoprivredne proizvodnje. Tako citirana odredba navodi da "Poljoprivredna djelatnost, sukladno čl. 3. st. 1. toč. d) Zakona o poljoprivredi obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, u skladu sa skupinama 01.1, 01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacionalne klasifikacije djelatnosti - NKD 2007, a što sve spada u područje NKD-2007 : Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo. Prerada poljoprivrednih proizvoda nije poljoprivredna djelatnost, već prerađivačka industrija (Područje C. po NKD-2007). Činjenica da je rezultat prerađivačke industrije poljoprivredni proizvod (pršut) ne znači da se ti poduzetnici bave poljoprivredom.

4.3. U odnosu na tvrdnju tuženika da bi svaki poljoprivredni proizvod koji dolazi u doseg Priloga I. UFEU bio definiran kao primarni poljoprivredni proizvod ističe da nigdje u Programu potpora i Pozivu ne postoji izričaj ili odredba takvog sadržaja, već je u Programu precizna definicija primarne poljoprivredne proizvodnje (točka 30. definicija) kao i prerade poljoprivrednih proizvoda (točka 28. definicija) koje su u potpunosti usklađene s GBER Uredbom. Stoga je pogrešan stav da bi za potrebe Programa potpora sektor A (primarna poljoprivredna proizvodnja) trebao uključivati i sektor C (sektor prerade).

4.4. Ističe da su u ovom postupku uredno prihvatljivima ocijenjeni projektni prijedlozi nekih poduzetnika koji se također bave preradom poljoprivrednih proizvoda, odnosno, proizvodnjom proizvoda iz Priloga I. UFEU, npr. četiri projekta poduzetnika Podravka d.d. te jedan projekt poduzetnika Hlad usluge d.o.o., pri čemu se jedan od projekata poduzetnika Podravka d.d. odnosi na proširenje kapaciteta sunčane elektrane u industrijskoj zoni Danica, koja uključuje među ostalim i proizvodnju mesnih prerađevina koje spadaju u Poglavlje 16. Priloga I. UFEU (jednako kao i proizvodi tužitelja i PIK-a Vrbovec plus d.o.o. koji su radi navedene činjenice isključeni iz daljnjeg postupka, dok je odobren i projekt poduzetnika HLAD usluge d.o.o. koji se bavi proizvodnjom smrznutog voća koje spada u Poglavlje 8. Priloga I. UFEU. Stoga predlaže da sud pribavi od tuženika specificirane (list 8 podneska) prihvaćene projektne prijedloge sa cjelokupnom dokumentacijom društava Podravka d.d. i Hlad usluge d.o.o., ali i neprihvaćene projektne prijedloge sedam drugih poduzetnika koji su diskvalificirani zbog okolnosti koje postoje i kod ova dva prihvaćena poduzetnika. Smatra da su navedenim postupanjem povrijeđena načela jednakog postupanja, zabrane diskriminacije, transparentnosti i razmjernosti.

4.5. U odnosu na pitanje gradnje na tuđoj nekretnini ističe da je iz projektnog prijedloga i pripadajuće dokumentacije vidljivo da je izgradnja sunčane elektrane planirana na krovu tuđe građevine (građevine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu trgovačkog društva Novi Agrar d.o.o.), u svezi čega je sklopljen Ugovor o pravu građenja, a isključivo za potrebe tužiteljevog pogona za proizvodnju pršuta i salama koji se nalazi na drugoj katastarskoj čestici - kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je dopušteno točkom IlI. Programa potpora i točkom 2.2. Poziva, odnosno dopušteno je da se fotonaponske ćelije postave na tuđu nekretninu, samo je potrebno dokazati pravo korištenja kroz minimalno razdoblje od 5 godina, kao što je i dopušteno da se one ne postave na sam objekt koji koristi obnovljive izvore energije, već na druge objekte i površine koje su s njime povezane (u konkretnom slučaju povezanost je ostvarena što je i prikazano na str. 77. i 79. Glavnog elektrotehničkog projekta). Potpuno istovjetna situacija ocijenjena je prihvatljivom u odobrenim projektima drugih poslovnih subjekata.

4.6. U odnosu na navod tuženika da je tužitelj, između ostaloga, registriran i za djelatnost poljoprivredne proizvodnje, tužitelj ističe kako prva djelatnost na popisu registriranih djelatnosti Podravke d.d., kojoj je odobreno sufinanciranje čak četiri projekta po predmetnom pozivu, Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, te ponovno iznosi prigovor povrede načela jednakog postupanja.

4.7. U odnosu na navod tuženika da se „ne može isključiti mogućnost da će na lokaciji zahvata u nekom trenutku tužitelj započeti obavljati primarnu poljoprivrednu djelatnost" ističe da isti potvrđuje činjenicu da tužitelj na spornoj lokaciji uopće ne obavlja djelatnost, zatim da na istoj lokaciji ni ne može obavljati primarnu poljoprivrednu djelatnost jer k. č. br. [katastarska čestica] nije tužiteljeva nekretnina, na temelju Ugovora o građenju tužitelj je dobio samo mogućnost na nju postaviti svoje solarne panele te je izrijekom isključeno da nekretninu koristi u bilo koju drugu svrhu (članak 6. Ugovora), te predmetna nekretnina (što je razvidno iz zk izvatka) uopće nije namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i za tu se svrhu ni ne može koristiti. Ne radi se o poljoprivrednoj površini na kojoj se odvija bilinogojstvo ili napasanje stoke (oranica, pašnjak), niti se na njoj nalazi objekt za držanje stoke (staja). Isto tako postavlja se pitanje hoće li i bilo koji drugi prijavitelj na lokaciji svog projektnog prijedloga početi obavljati poljoprivrednu djelatnost, odnosno djelatnosti koje nisu iz traženog Područja C ili D - odjeljak 35.30 NKD 2007.

4.8. U odnosu na navod je li Projektnim prijedlogom uistinu predviđena proizvodnja električne energije samo za vlastite potrebe tužitelja ističe da je iz Glavnog elektrotehničkog projekta (koji dostavlja uz podnesak) vidljivo da je jedini korisnik električne energije koju proizvede sunčana elektrana pogon za proizvodnju pršuta i salama koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje tužitelj iznosi stručne specifikacije dovoda proizvedene električne energije (str. 79. Glavnog elektrotehničkog projekta). Predlaže i da sud provede dokaz vještačenjem po sudskom vještaku elektrotehničke odnosno elektrostrojarske struke.

4.9. U odnosu na navod tuženika da tužitelj nije osigurao razdvajanje djelatnosti ili troškova tako da se djelatnosti iz isključenih sektora ne koriste potporama na temelju Programa, ističe da tužitelj uopće ne obavlja poljoprivrednu djelatnost pa tako ni na lokaciji ulaganja i nema što razdvajati. Naglašava da je točkom IV. 1. h) Programa potpora propisano je da ako poduzetnici djeluju u sektorima koji se isključuju prema točkama c), d) ili e), a imaju druge djelatnosti koje su obuhvaćene područjem primjene Programa, Program se primjenjuje samo na potpore dodijeljene u vezi s tim drugim sektorima ili djelatnostima uz uvjet da sektori ili aktivnosti isključeni iz djelokruga Programa ne ostvaruju korist od potpore iz okvira Programa. U tom pogledu korisnik potpore dužan je na primjeren način osigurati razdvajanje djelatnosti ili troškova da se djelatnosti iz isključenih sektora ne koriste potporama na temelju Programa. Drugim riječima riječ o situaciji kada (isti) poduzetnik obavlja više djelatnosti, od kojih su neke prihvatljive za sufinanciranje, a neke nisu, pa onda mora osigurati primjereno razdvajanje tih djelatnosti odnosno troškova kako bi se osiguralo da će korist od potpore imati samo prihvatljive djelatnosti. Tužitelj je u potpunosti od Novog agrara d.o.o. razdvojen sukladno zakonskim propisima (poreznim, računovodstvenim i ostalim).

5. Podneskom od 1. listopada 2024. tuženik je obavijestio sud da je tuženik, podjelom nadležnosti, sada Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

6.1. Na temelju podneska tužitelja od 17. travnja 2025. sud je izvršenom provjerom u Sudskom registru utvrdio da je Trgovački sud u Osijeku 19. prosinca 2024. proveo upis pripajanja subjekta, po rješenju pod poslovnim brojem Tt-24/9265-2 od 19. prosinca 2024., na način da se subjektu upisa ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 03834418154, europski jedinstveni identifikator (EUID): HRSR.030033416, pripaja društvo PROSCIUTTO PANNONICO d.o.o. za proizvodnju i usluge, [adresa] (Općina Čepin), [adresa], OIB:08272324802, MBS: [matični broj subjekta], na temelju Ugovora o pripajanju od 11. prosinca 2024., te na temelju Suglasnosti Skupštine društva od 11. prosinca 2024. kao i Suglasnosti Skupštine društva koje se pripaja od 11. prosinca 2024. Nadalje, iz Sudskog registra proizlazi i da je na skupštini društva ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 03834418154, održanoj 12. prosinca 2024. donesena odluka o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo te je usvojen Statut kao temeljni akt društva, provedba upisa izvršena je 27. prosinca 2024.

6.2. Stoga je sud, primjenom članka 105. stavak 1. točka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24; u daljnjem tekstu: ZUS), rješenjem poslovni broj Us I – 13/2024-12 od 22. travnja 2025., prekinuo spor u odnosu na prvobitno označenog tužitelja (prestanak samostalnog postojanja), te istim rješenjem u toč. II. izreke nastavio spor u odnosu na tužitelja (sada) ŽITO d.d., [adresa], OIB: 03834418154.

7.1. Dana 22. svibnja 2025. u ovome sudu održana je rasprava u nazočnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, primjenom odredbe članka 91. stavak 3. ZUS-a. Opunomoćenica tužitelja navela je da je i iz provjere prihvatljivosti projekta tužitelja izrađenog od strane Odbora za odabir projekata, razvidno da je i Odbor u odnosu na projekt ocijenio pozitivnim točku 9. odnosno da se projektom predviđa proizvodnja električne energije za vlastite potrebe (dakle ne za potrebe Novog agrara d.o.o.). Navedena ocjena dostavljena je sudu kao prilog odgovora na tužbu. Također, opunomoćenica tužitelja priložila je u spis i presliku presude Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-1/2024-11 od 10. travnja 2025., koji spor je proistekao iz istog poziva odnosno provedbe programa potpore, te je specificirala trošak upravnog spora u odnosu na koji potražuje naknadu.

7.2. Na navedenoj raspravi sud je, primjenom odredbe članka 93. stavak 2. ZUS-a, odbio kao nepotrebne za rješavanje ove upravne stvari dokazne prijedloge vještačenja po vještaku prehrambeno-biotehnološke struke i pribave projektnog prijedloga Podravka d.d. za izgradnju SE Dugopolje i drugih citiranih prijedloga, kao i vještačenja po stalnom sudskom vještaku elektrotehničke odnosno elektrostrojarske struke, obzirom da je činjenično stanje moguće utvrditi na temelju dokaza priloženih spisu predmeta, primjenom članka 8. ZUS-a.

8. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovoga upravnog spora.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 114. stavka 3. ZUS-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Iz spisa tuženika proizlazi da je tuženik 17. travnja 2023. objavio Poziv (za dodjelu sredstava "Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu" referentni broj MF-2023-1-1), koji je objavljen u okviru Programa potpora. Navedeni program financiran je sredstvima Modernizacijskog fonda koji je uspostavljen kao financijski instrument na temelju Direktive (EU) 2018/4101 za podršku deset država članica Europske unije s nižim dohocima, među kojima je i Republika Hrvatska, a u svrhu postizanja ciljeva Europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije.

11. Sukladno glavi XII. Programa potpora, predmetne potpore temelje se na odredbama GBER Uredbe, te je sukladno stavku 4. glave XII. Programa potpora propisano da će se odredbe GBER Uredbe primjenjivati na sva pitanja koja nisu uređena Programom potpora, pa čak i u slučaju suprotnosti neke od odredbi Programa potpora s odredbama GBER Uredbe.

12. Tužitelj je, nesporno, podnio svoj projektni prijedlog Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 19. lipnja 2023., te je prijedlog, nesporno, sadržavao svu obaveznu dokumentaciju iz točke 3.2. Poziva, među ostalim i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007, kojom je tužitelj dokazao da djelatnost koju obavlja (proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi) pripada području C Prerađivačka industrija.

13. Dana 3. studenog 2023. tuženik je na svojoj web stranici objavio "Obavijest u okviru Poziva za dodjelu sredstava Modernizacijskog fonda - 3.11.2023." (dalje: Obavijest) u kojoj je objavio preliminarne liste prihvatljivih i neprihvatljivih projektnih prijedloga po vrstama ulaganja, te je projektni prijedlog tužitelja uvršten na "Popis neprihvatljivih projektnih prijedloga - ulaganje u fotonaponske elektrane", pod rednim brojem 82, a kao razlog navedena je točka 2.2. Prihvatljivost projekta, odnosno da je projekt prihvatljiv ako je u skladu s Programom potpora (Prilog 1 Poziva) te da je u toč. IV. Programa potpora određeno da se potpora ne može dodijeliti poduzetnicima koji djeluju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje odnosno proizvodnji proizvoda iz tla ili stočarstva navedenih u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Dakle, projekt je ocijenjen neprihvatljivim, na temelju Izvješća o provedenom pregledu i ocjeni pristiglih projektnih prijedloga KLASA: 310-34/22-49/2, URBROJ: 563-04-2/220-23-18 od 26. listopada 2023., kojeg je sastavio Odbor za odabir projekata osnovan Odlukom osnivanju Odbora za odabir projekata KLASA: 310-34/22- 49/2, URBROJ: 563-02-2/252-23-13 od 28. srpnja 2023., direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

14. Sukladno glavi III. Programa potpora ("Cilj i namjena"), Program potpora namijenjen je poduzetnicima iz prerađivačke industrije i toplanama sa sustavima za centralno toplinsko grijanje i hlađenje radi ulaganja u izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ("OIE"), a koji mogu biti planirani na proizvodnim postrojenjima kao i na drugim objektima i površinama povezanim s proizvodnim postrojenjima.

15. Sukladno glavi IV. Programa potpora ("Područje primjene"), Program potpora se ne primjenjuje na, među ostalim, potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, uz određene iznimke, među kojima su i potpore za zaštitu okoliša.

16. Sukladno glavi VII. Programa potpora ("Korisnici potpore"), pod "Prihvatljivost korisnika" navedeno je da korisnici po tom Programu mogu biti trgovačka društva i obrtnici, odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici koji na temelju Odluke NKD 2007. pripadaju području C. Prerađivačka industrija (osim djelatnosti iz niže navedenih isključenja od dodjele potpore) i području D, odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija. Stoga je i u toč. 2.1. Poziva ("Prihvatljivost prijavitelja") navedeno da prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva i obrtnici odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji na temelju Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija i području D odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija.

17. Sukladno točki 3.2. Poziva, ta se pripadnost dokazuje dostavom Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u u 2007 u pdf formatu.

18. Nesporno je da je na temelju Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. djelatnost tužitelja "proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi", što proizlazi i iz priložene Obavijesti o razvrstavanju tužitelja prema NKD-u 2007 (list 74 spisa) Državnog zavoda za statistiku od 28. siječnja 2020., te nosi brojčanu oznaku razreda 10.13., odnosno spada u područje C Prerađivačka industrija.

19. Protiv navedene obavijesti tužitelj je izjavio prigovor (toč. 4.2.1. Poziva) navodeći da je jedina djelatnost kojom se bavi od svog osnutka proizvodnja mesnih proizvoda odnosno pršuta i salama, a koja djelatnost ne spada pod primarnu poljoprivrednu proizvodnju, nego u Prerađivačku industriju.

20. Valja istaknuti da činjenicu da je pojedini proizvod naveden na popisu iz Priloga I. UFEU ne znači automatski da se radi o primarnom poljoprivrednom proizvodu dokazuje i pribavljeno tumačenje Ministarstva poljoprivrede KLASA: 320-01/23-01/57, URBROJ: 525-11/680-23-2 od 19. prosinca 2023. (list 94-96 spisa) u kojem je na pitanje da li su svi proizvodi iz Priloga I. UFEU rezultat primarne poljoprivredne proizvodnje odgovoreno da Zakon o poljoprivredi razlikuje „primarnu poljoprivrednu proizvodnju" kao uži pojam koji obuhvaća poljoprivredne proizvode (iz bilinogojstva ili stočarske proizvodnje) na kojima nisu provedene dodatne radnje kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda te „poljoprivredne proizvode" kao širi pojam koji obuhvaća sve proizvode iz Priloga I. UFEU, osim proizvoda ribarstva i akvakulture. Prilog I. osim proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje sadrži i prerađene proizvode, odnosno one dobivene od primarnih poljoprivrednih proizvoda na kojima su provedene dodatne radnje kojima je promijenjena priroda tih proizvoda. Zaključno, primarni poljoprivredni proizvodi su samo oni proizvodi bilinogojstva ili stočarstva iz Priloga I. UFEU na kojima nisu provedene dodatne radnje kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. Prilog I. UFEU ne sadrži popis gospodarskih djelatnosti/aktivnosti, već popis proizvoda identificiranih putem šifri tzv. Briselske nomenklature, pri čemu se unutar osnovnog teksta UFEU, kao ni u Prilogu I., ne nalazi popis proizvoda iz tog Priloga koji bi diferencirao djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje od djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede navodi da se u razvrstavanju djelatnosti polazi od Nacionalne klasifikacije djelatnosti određene odlukom Vlade Republike Hrvatske iz 2007. po kojoj je primarna poljoprivredna proizvodnja razvrstana u područje A. Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo, a prerada u područje C. Prerađivačka industrija te da je proizvodnja i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda (pod koju sukladno NKD/2007 spada i tužiteljev razred 10.13) razvrstana u područje C. Prerađivačka industrija.

21. Potrebno je ponoviti i da Program dodjele potpora propisuje (Definicije, točka 28) da je „prerada poljoprivrednih proizvoda" svako djelovanje na poljoprivrednom proizvodu čiji je rezultat proizvod koji je i sam poljoprivredni proizvod.

22. Slijedom svega navedenoga, sud ocjenjuje da tužitelj, evidentno, obavlja prerađivačku djelatnost, te da i Program potpora propisuje (Definicije, točka 30) da je „primarna poljoprivredna proizvodnja" proizvodnja proizvoda iz tla ili stočarstva navedenih u Prilogu I. UFEU, bez obavljanja dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. Životno je i logički neobjašnjvo kako bi tužitelj obavljao djelatnost "proizvodnju proizvoda od mesa i mesa peradi" i bio svrstan u područje C Prerađivačka industrija po NKD-u 2007, a da ne obavlja dodatne radnje kojim se mijenja priroda proizvoda. U tom smislu sud ocjenjuje da pribavljena mišljenja i tumačenja od strane tužitelja (citirana u navodima tužbe) potvrđuju predmetni stav. Tako i Prehrambeno biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (u prethodno citiranom tumačenju) navodi da se proizvodnja prerađevina od mesa klasificira kao prerada poljoprivrednih proizvoda te da su prerađevine od mesa rezultat rada prerađivačke prehrambene industrije, kojom se u potpunosti mijenja priroda osnovne sirovine i dobiva različit prehrambeni proizvod, a što je i samo po sebi jedino moguće pravilno tumačenje.

23. Tuženik pogrešno tumači sadržaj Priloga I. UFEU, jer isti ne sadržava isključivo primarne poljoprivredne proizvode, već i one koji nastaju preradom primarnih poljoprivrednih proizvoda. Tako članak 38. UFEU-a propisuje da su „poljoprivredni proizvodi” plodovi zemlje, proizvodi stočarstva i ribarstva, ali i proizvodi „prvog stupnja prerade neposredno vezani uz te proizvode“.

24. Sud ocjenjuje i da je tuženik pogrešno protumačio da se program potpora ne primjenjuje na poljoprivrednu proizvodnju, jer, upravo suprotno Program potpora propisuje (IV: Područje primjene, stavak 1. točka d) da se ovaj program ne primjenjuje na potpore koje se dodjeljuju sektoru „primarne poljoprivredne proizvodnje“. Dakle, potpore se nesporno ne primjenjuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, pri čemu se tužitelj i ne bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, kako je to već pojašnjeno.

25. Iznimno, Program potpora propisuje (IV: Područje primjene, stavak 1. točka e) da se ovaj program ne primjenjuje na potpore koje se dodjeljuju u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, ali samo u slučajevima ako je iznos potpora utvrđen na temelju cijene ili količine tih proizvoda te ako su te potpore uvjetovane prenošenjem na primarne proizvođače, a koje situacije nisu primjenjive u odnosu na projekt tužitelja. Dakle, u svim drugim slučajevima potpora se može dodijeliti u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda.

26. U odnosu na kontradiktorne stavove tuženika o pitanju djelatnosti poljoprivrede kao razloga za isključenje, valja istaknuti da je upravo predmet Poziva (toč.1.1.) podupiranje ulaganja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE) u cilju ispunjavanja specificiranih obveza Republike Hrvatske do 2030. godine i to: smanjenja emisija stakleničkih plinova iz ETS sektora i sektora izvan ETS-a (u odnosu na 2005. godinu), smanjenja potrošnje isporučene energije u odnosu na referentnu isporučenu energiju, odnosno u odnosu na potrošnju isporučene energije prije provedbe mjera, povećanja udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije.

27. Sukladno članku 2. stavak 1. točka 101. GBER Uredbe, pojam "zaštita okoliša" znači svako djelovanje ili aktivnost kojom se smanjuju ili sprječavaju onečišćenje, negativni učinci na okoliš ili druga šteta nanesena fizičkom okolišu (uključujući zraku, vodi i tlu), ekosustavima ili prirodnim resursima nastala zbog ljudske aktivnosti i čiji je cilj, među ostalim, ublažiti klimatske promjene, umanjiti rizik takve štete te zaštititi i ponovno uspostaviti bioraznolikost ili dovesti do učinkovitije upotrebe prirodnih resursa, uključujući mjere za uštedu energije i upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i druge tehnike za smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari te prelazak na modele kružnoga gospodarstva kako bi se smanjila upotreba primarnih materijala i povećala učinkovitost.

28. Slijedom navedenoga, a kako predmetna potpora predstavlja potporu za zaštitu okoliša, nejasan je i neutemeljen stav tuženika o izostanku traženog uvjeta prihvatljivosti projekta.

29. U odnosu na navode iz odgovora na tužbu koji se tiču prihvatljivosti projekta s obzirom na lokaciju građenja sud zaključuje da je tuženik iz priloženih dokaza (najprije Ugovora o pravu građenja od 07. lipnja 2023., Elektroenergetske suglasnosti br. 4008-70181438-10000916, zemljišnoknjižnih izvadaka za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dr.) izveo pogrešan zaključak jer je u glavi III. Programa potpora propisano da postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije može biti planirano na samim proizvodnim postrojenjima, ali i na drugim objektima i površinama povezanim s proizvodnim postrojenjima. U točki 2.2. Poziva navedeno je da u slučaju da zemljište/postojeća građevina nije u vlasništvu prijavitelja, prijavitelj mora dokazati pravo korištenja zemljišta/građevine tijekom razdoblja od minimalno 5 godina od očekivanog završetka projekta.

30. Tako iz sadržaja citiranog ugovora o građenju proizlazi da je Novi agrar d.o.o. dopustio tužitelju izgradnju sunčane elektrane na svojoj nekretnini na period od 20 godina; pri čemu je iz projekta vidljivo da je izgradnja sunčane elektrane planirana na krovu građevine Novog agrara d.o.o., u sklopu kojeg projekta je i elektroenergetska suglasnost iz koje je vidljivo da je priključak na sunčanu elektranu odobren isključivo tužitelju za potrebe njegovog postrojenja za proizvodnju pršuta koje se nalazi na adresi [adresa], a što odgovara kčbr. [katastarska čestica].

31. Na temelju citiranih isprava sud zaključuje da je tužitelj dokazao pravo korištenja (kao jedini korisnik) kroz minimalno razdoblje od 5 godina na navedenoj nekretnini, kao i povezanost objekta (str. 77. i 79. Glavnog elektrotehničkog projekta). 32. Također, sud ocjenjuje i da tuženik pogrešno tumači odredbu toč. IV. 1. h) Programa potpora jer se ne radi o situaciji opisanoj u odredbi koja stoga i nije primjenjiva u ovoj upravnoj stvari, jer se odnosi na hipotetsku situaciju kada bi prijavitelj istovremeno obavljao više djelatnosti od kojih su samo neke prihvatljive za sufinanciranje.

33. Ocjena je suda da odobrenje predmetne potpore tužitelju ne bi bilo protivno cilju i namjeni potpore, koja je propisana Programom dodjele (glavom III. Cilj i namjena), odnosno otklanjanju tržišnog nedostatka vezanog uz negativne utjecaje na tržištu energije, stvaranjem uvjeta putem poticaja za povećanje udjela OIE u ukupnoj proizvodnji energije.

34. Sud nije ulazio u osnovanost ostalih tužbenih navoda jer je prethodno navedeno bilo dostatno za ocjenu o nezakonitosti osporenog rješenja.

35. Također, u izostanku obrazloženja različitog postupanja u odnosu na druge prijavitelje (tumačenje kriterija prihvatljivosti na dijametralno suprotan način) sud nije mogao otkloniti prigovore nejednakog postupanja i zabrane diskriminacije te izostanka razmjernosti, kao i prigovor da je u smislu točke 4.1.3. Poziva nadležno tijelo trebalo zatražiti pojašnjenja u slučaju eventualnih nejasnoća u projektu).

36. Stoga je sud osporavano rješenje tuženika ocijenio nezakonitim i odlučio kao pod točkom I. izreke presude, u skladu s odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a, te vratio predmet na ponovni postupak kao u točki II. izreke presude, a u kojemu će se otkloniti navedeni nedostatci, pridržavajući se pravnih shvaćanja ovoga suda, kako to propisuje odredba članka 151. stavak 2. ZUS.

37. Slijedom navedenog, sud nije sam riješio stvar, već je odlučio vratiti predmet na ponovni postupak tuženiku radi ispravljanja utvrđenja da se projekt tužitelja ne može smatrati prihvatljivim prema (u postupku koji je prethodio) osporenim kriterijima. Stoga će tuženik u ponovnom postupku prigovor prihvatiti kao osnovan i projektni prijedlog tužitelja dostaviti Odboru za odabir projekata radi ponovne provjere i ocjene projektnog prijedloga i dostave izmjene Izvješća s listom prihvatljivih i neprihvatljivih projektnih prijedloga, pri čemu tuženik kao ni Odbor, nije ovlašten ponovno preispitivati prethodno u ovoj presudi otklonjene razloge neprihvatljivosti projekta odnosno prijavitelja. U nedostatku nekih drugih ali iscrpno obrazloženih razloga koji bi temelj imali isključivo u relevantnim prethodno citiranim propisima, uz pravilno tumačenje cilja i svrhe istih, potrebno je projektni prijedlog tužitelja, referentne oznake MF-2023-1-1- 158, uvrstiti na listu prihvatljivih projektnih prijedloga.

38. U pogledu zatraženih troškova upravnog spora od strane tužitelja, sud je donio odluku primjenom odredbe članka 147. ZUS-a. Naime, temeljno načelo priznavanja prava stranke na naknadu troškova spora je načelo uspjeha u sporu (načelo causae), odnosno, da stranka ima pravo, ovisno o uspjehu u upravnom sporu, na naknadu opravdanih troškova spora.

39. Tužitelj je u cijelosti uspio u ovom upravnom sporu, stoga mu pripadaju i troškovi spora. Obzirom da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to se sukladno Tbr. 27. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23. - dalje: Tarifa) priznaje nagrada od 500 bodova po radnji za opravdane troškove sastava tužbe, sastava obrazloženog podneska od 8. travnja 2024. i zastupanja na održanom ročištu (22. svibnja 2025.), prema Tbr. 27. točki 2. Tarife, dok prema Tbr. 54 bod iznosi 2,00 eura, što iznosi 1.000,00 eura na koji iznos se obračunava PDV od 25 % sukladno Tbr. 46, što sveukupno iznosi 3.750,00 eura. Slijedom iznijetog, u pogledu troškova sud je donio odluku kao u točki III. izreke presude.

40. Kako sud, primjenom odredbe članka 144. stavak 1. ZUS-a nije ocijenio opravdanim za rješavanje ove upravne stvari i trošak sastava podneska od 17. travnja 2025. o izvršenim statusnim promjenama na strani tužitelja, valjalo je odlučiti kao u toč. IV. izreke presude.

U Osijeku 20. lipnja 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 5.ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku