Ovr-674/2020-57

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Darku Župančiću, u pravnoj stvari u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini ovršenika i naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Ovr-674/2020 od 16. studenog 2020., dana 18. lipnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se žalba ovršenika DG od 03. prosinca 2020. godine, te se u cijelosti preinačuje rješenje o ovrsi Ovr-674/2020 od 16. studenog 2020. na način da se ovršni zahtjev ovrhovoditelja odbija.

II. Nalaže se ovosudnom z.k. odjelu upis brisanja zabilježbe ovrhe i zabilježbe pokretanja postupka na nekretnini u vlasništvu ovršenika ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje se sastoje od 5769/400000 dijela k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 9 Ul. Basaričeka Đure površine 1422 m2 i dvorište površine 2933 m2, povezano s vlasništvom posebnog dijela (E-100) šesterosobni stan na IV. katu koji se sastoji od 6 soba, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja i hodnika ukupne površine 104,84 m2 – Ulaz II, sa pripadajućim udjelom u zajedničkim dijelovima zgrade, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane pod brojem Z- 18190/2021 (prvenstveni red upisa Z-24208/2020 i Z-16188/2020).

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru broj poslovni Ovr-574/2020 od 16. studenog 2022. radi prisilne naplate novčane tražbine ovrhovoditelja Eos Matrix d.o.o., (dalje: ovrhovoditelj) određena je ovrha na nekretnini ovršenika DG (dalje: ovršenik) pobliže označenoj u točci II. izreke, a temeljem ovršne isprave Ugovora o kreditu br. 038-50-355782, solemniziran dana 17. srpnja 2006. godine od strane javnog bilježnika Gordane Frković-Ljubice Jožinec iz Samobora, pod brojem Ou-991/2006, a koji je postao ovršan dana 20. rujna 2011. godine, a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 128.508,84 kuna (17.056,05 eura), a odnosi se na glavnicu u iznosu od 55.219,90 kuna (7.328,94 eura), redovnu kamatu u iznosu od 5.189,26 kuna (688,73 eura), zatezne kamate u iznosu od 68.218,12 kuna (9.054,10 eura) i ostalih potraživanja u iznosu od 9.881,56 kuna (1.309,94 eura).

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio ovršenik u kojoj navodi da se protivi predmetnoj ovrsi na njegovoj jedinoj nekretnini navodeći da putem ustege mirovine kod HZMO redovito uplaćuje mjesečne rate i time otplaćuje dugovanje s naslova kredita. U HZMO je dostavio i ovjerenu izjavu kojom dopušta da se na ime otplate predmetnog duga vrši ustega ½ dijela njegove mirovine i ustega mirovine se redovito vrši i uplaćuje na račun prvo RBA, a potom cesionara, ovdje ovrhovoditelja. Nadalje, ističe da je Ugovor o kreditu temeljem kojeg se traži ova ovrha ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u CHF, pa ovršenik ističe prigovor ništetnosti, te valutne klauzule kao i promjenljive kamatne stope, koje su kao takve pravomoćno presuđene od strane Europskog suda i domaćih sudova, zbog čega prigovara izračunu visine duga koji ni u kojem slučaju ne može biti u iznosu od 128.508,84 kuna (17.056,05 eura). Nadalje ističe da je predmetno rješenje o ovrsi protivno pravu na dom sukladno Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pa ističe prigovor zaštite prava na dom. Nadalje, ovršenik je u žalbi istaknuo i da bi provedbom ovrhe na predmetnoj nekretnini bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, te smatra da jednokratna naplata potraživanja ovrhovoditelja, koje se ovim rješenjem dopušta, nije nužna ni razmjerna potrebi ovršenika.

3. Ovrhovoditelj u očitovanju na žalbu ovršenika navodi da su žalba i žalbeni razlozi u cijelosti su neosnovani. Žalitelj navodi da uredno otplaćuje rate kredita ustegom na mirovini. Naime, zbog neplaćanja dospjelih rata kredita, RBA d.d. raskinuo je predmetni Ugovor o kreditu, koji je u trenutku raskida dospio na naplatu u cijelosti, te su aktivirana sredstva osiguranja kredita tj. naplata obustavom s mirovine, a temeljem čega se mjesečno obustavlja cca 722,64 KN. Stoga navodi žalitelja da uredno otplaćuje kredit nisu istiniti jer da je bila riječ o urednoj otplati rata kredita sukladno predmetnom Ugovoru o kreditu, do raskida istog ne bi niti došlo. Nadalje, ovršenik ističe da se protivi ovrsi na njegovoj jedinoj nekretnini. Ovršni postupak je postupak prisilnog ostvarenje tražbine, te su navedene radnje (kao prodaja nekretnine na dražbi) dio postupka ovrhe na nekretninama. Isti se vodi temeljem ovršne isprave s čijim se sadržajem, bez prisile, ovršenik suglasio te je istu potpisao u prisutnosti javnog bilježnika koji ga je upozorio na sve pravne posljedice neispunjavanja ugovorenih obveza. Ovršenik je dobrovoljno pristao da se radi osiguranja i namirenja tražbine ovrhovoditelja, osnuje založno pravo na nekretnini, te je ujedno pristao da ovrhovoditelj u slučaju dospijeća novčane tražbine može provesti neposrednu ovrhu na nekretnini koja je predmet založnog prava. Navod ovršenika da mu je to jedina nekretnina nije zakonski osnov za odgodu ovrhe, niti žalbeni razlog obzirom da je čl. 44 st. 3 novele OZ-a propisana izmjena te se navedeno primjenjuje na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu tog Zakona (3.8.2017.g.) dok ovdje pravni posao kao ovršna isprava datira iz 2006. godine. Žalitelj ističe kako predmetni Ugovor o kreditu sadrži valutnu klauzulu te je stoga ništetan. Predmetni navod ne predstavlja žalbeni razlog, o istom može odlučivati jedino i isključivo sud u zasebnoj parnici na utvrđenje ništetnosti predmetnog Ugovora o kreditu. A kako je u predmetnom slučaju ovršna isprava i dalje na snazi, odnosno nije ju nadležno tijelo niti ukinulo niti poništilo niti pravomoćno utvrdilo da je ništetna, predmetni navod žalitelja ukazuje se u cijelosti neosnovanim. Stoga se u okolnostima u kojima nije pravomoćno utvrđena ništetnost predmetne ovršne isprave ovršenik neosnovano poziva na žalbeni razlog. Nadalje, žalitelj zahtjeva odgodu ovrhe dok se ne utvrdi stvarna visina duga. Istome se ovrhovoditelj protivi u cijelosti. Naime, u prijedlogu za odgodu ovrhe nisu kumulativno ispunjeni uvjeti određeni čl. 65. Ovršnog zakona. Što se tiče stvarne visine duga, a koju ovršenik ovdje žalitelj spori, valja napomenuti da je ista dokazana izvodom iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja, te da se ovršenik odredbom članka 12. stavak 2. u vezi članka 11. Ugovora o kreditu suglasio o pravu prednika ovrhovoditelja ili Javnog bilježnika kojeg on odredi da naknadno određuje visinu tražbine do iznosa glavnice kredita uvećano za pripadajuće kamate, naknade i troškove kao i vrijeme dospijeća tražbine. Temeljem svega navedenog ovrhovoditelj predlaže da sud odbije žalbu i žalbene navode u cijelosti te da što hitnije nastavi s ovrhom na nekretnini.

4. Žalba ovršenika je osnovana.

5. Naime, sud smatra da se ovršenik osnovano poziva da bi prodaja predmetne nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Prema odredi čl. 80.b st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/15, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje OZ) ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Da li je u konkretnom slučaju došlo do narušenja pravične ravnoteže sud je dužan provesti test razmjernosti, pri čemu je dužan uzeti u obzir okolnosti navedene u čl. 80.b. st. 3. OZ-a je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, te je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da se ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

6. Provodeći test razmjernosti sud je provedbom vještačenja predmetne nekretnine utvrdio da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan davanja nalaza i mišljenja vještaka 15. studenog 2022. godine iznosila 132.517,76 eura, dok je glavnica tražbine za koju se tražilo određivanje ovrhe iznosila 7.328,94 eura, te da prema izvodu iz poslovnih knjiga na dan 19. studenog 2024. godine neplaćena dospjela glavnica iznosila 1.892,12 eura, da se ostatak tražbine odnosi na neplaćenu ugovornu kamatu u iznosu od 688,73 eura, ostalih troškova u iznosu od 1.311,51 eura i zateznih kamata u iznosu od 10.555,66 eura, te da se time može zaključiti da je vrijednost tražbine ovrhovoditelja koja bi se namirila u ovom postupku (14.448,02 eura, od čega glavnica 1.892,12 eura) nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj je predložena provedba ovrha (132.517,76 eura). Ovrhovoditelj u ovom postupku nije učinio vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe ostala bezuspješna, već je priznao da se predmetno dugovanje naplaćuje i na mirovini ovršenika, što je vidljivo i iz izvoda iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja koji je podnesen uz prijedlog za ovrhu (ukupno potraživanje iznosilo 17.056,05 eura, od čega potraživanje na ime glavnice 7.328,94 eura) i izvoda iz poslovnih knjiga od dana 19. studenog 2024. godine (ukupno potraživanje iznosilo 14.448,02 eura, od čega na ime glavnice 1.892,12 eura). Predmetna nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika jer ista predstavlja stan u kojem ovršenik živi, što je utvrđeno prilikom očevida dana 14. rujna 2022. godine, te isto proizlazi i iz iskaza ovršenika na ročištu dana 07. travnja 2022. godine, te iz iskaza ovršenika proizlazi da isti nema drugih nekretnina u vlasništvu kojim bi mogao zadovoljiti svoje potreba za rješavanje stambenog pitanja. Sud nije našao osnovnim navod ovrhovoditelja da isti ima opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine, jer isto nije potrebno radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja, a okolnost da ovrhovoditelj nije banka i da se ne bavi kreditiranjem nije, nije okolnost koja bi opravdavala interes za hitnim namirenjem tražbine prodajom predmetne nekretnine čija vrijednost uvelike premašuje iznos tražbine ovrhovoditelja. Ovršenik je u konkretnom predmetu dobrovoljno pristao da se zasnuje založno pravo na predmetnoj nekretnini i unaprijed izrazio svoju suglasnost s njenom prodajom, međutim sud smatra da uvažavajući sve ostale okolnosti utvrđene predmetnim testom razmjernosti, da vrijednost nekretnine uvelike premašuje iznos tražbine ovrhovoditelja, da se predmetno potraživanje ovrhovoditelja podmiruje ustegom na mirovini ovršenika, da predmetna nekretnina služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, te da ovrhovoditelj nema osobito opravdan razlog za hitnim namirenjem, da je osnovan prigovor narušene ravnoteže interesa ovršenika i ovrhovoditelja, te da je njegov prigovor valjalo prihvatiti, te temeljem ovlaštenja iz čl. 51. st. 2. OZ-a prihvatiti žalbu ovršenika, doneseno rješenje o ovrsi preinačiti i odbiti ovršni zahtjev ovrhovoditelja, a temeljem odredbi čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Samoboru, 18. lipnja 2025. godine.

Sudac

Darko Župančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se izjavljuje županijskom sudu putem ovog suda, u roku 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja.

Dna: 1. Ovrhovoditelj EOS MATRIX d.o.o.

2. Ovršenik DG

3. Z.k. odjel po pravomoćnosti