Poslovni broj: UsI-1961/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, uz sudjelovanje Nataše Brajević, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne i usmene rasprave zaključene 12. lipnja 2025. godine u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 18. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje  rješenja  tuženika  Ministarstva  graditeljstva  i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361- 05/23-26/285, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 27. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/23-26/285, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 27. lipnja 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena se tužiteljeva žalba na rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje KLASA: UP/I-361-03/13-04/9818, URBROJ: 2181-1- 10-3/25-23-5 od 29. svibnja 2023.

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene poslovne zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. U pravodobno podnesenoj tužbi tužitelj navodi kako je prvostupanjskim rješenjem odbijeno izdavanje rješenja o izvedenom stanju pozivom na eliminacijski kriterij iz čl. 6. st. 1. toč. 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Međutim, da postoji nesklad između tekstualnog dijela odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana i grafičkog dijela u kojem je navedeno korištenje i namjena prostora. Naime, člankom 14. GUP-a regulirana je športska i rekreacijska namjena površina za šport i rekreaciju. Kao rekreacijska namjena – kupališta – R3 propisano je da se na tim površinama mogu uređivati plaže i oblikovati obalna linija, odnosno zadržavati obalu u prirodnom stanju. Površine se mogu uređivati za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila. Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji, spremište rekvizita) ukupne BRP-e do 200 m2/ha uređene cjeline kupališta. Prema tome, iako je čl. 14. GUP-a detaljno opisano koji se prostori mogu namijeniti kao kupališta, potpuno suprotno odredbi čl. 14. GUP-a grafičkim dijelom istog pod korištenjem i namjenom prostora obuhvaćen je dio koji uopće ne spada pod plažu i zadržavanje obale u prirodnom stanju. Naime, predmetni objekt se ne nalazi niti na plaži niti na obali, već je udaljen od nje preko najmanje 75 metara i nalazi se na znatno većoj nadmorskoj visini od same plaže Kašjuni. Iz nalaza i stručnog mišljenja t.d. Supervision d.o.o. Split, Domovinskog rata 104 B, kojem je rješenjem predsjednika Županijskog suda u Splitu od 14. veljače 2020. godine odobreno obavljanje poslova sudskog vještačenja iz područja graditeljstva i procjene nekretnina, a koje je rađeno za potrebe upravnog postupka utvrđivanja prava vlasništva pred Uredom za imovinsko pravne poslove po zahtjevu Republike Hrvatske, vidljivo da se sporni objekt nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja čestica predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog nalaza i stručnog mišljenja vidljivo je da je sporni objekt površine 72 m2 i ima anagrafsku oznaku Meštrovićevo šetalište 49, te je za polovinu površine ucrtan u katastru i vidljiv je na digitalnoj orto-foto karti iz 1968. godine. Objekt je smješten od 15 do 30 m ispod asfaltirane prometnice – Meštrovićevo šetalište i udaljen od 75 do 95 metara istočno od mora i plaže Kašjuni, ali na znatno većoj nadmorskoj visini od same plaže. Odredbom članka 330. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine NN 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012), a koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, propisano je da građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. Prema tome, radi se o građevinskom objektu koji je postojao i prije 1968. godine za koji se smatra da ima valjanu građevinsku i uporabnu dozvolu, a koji je tijekom vremena dograđen. U zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predmetne čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je općenarodna imovina za ½ suvlasničkog dijela, KĆ za 2/8 suvlasničkog dijela i EĆ za 2/8 suvlasničkog dijela. Međutim, pravni prednici RĆ, NĆ i UĆ, kao i oni sami, u mirnom su i neprekidnom posjedu tog točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više od 70 godina zbog čega se temeljem zakona smatra da su postali vlasnici točno određenog dijela predmetne nekretnine, a o čemu je u tijeku parnični postupak... Imajući u vidu činjenicu da je sporni objekt tu bio izgrađen prije 1968. godine te da se temeljem Zakona o prostornom uređenju koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva i ranijih propisa koji su bili na snazi u vrijeme donošenja GUP-a smatrao da ima valjanu građevinsku i uporabnu dozvolu, Grad Split je potpuno nezakonito dio zemljišta na kojem je izgrađen građevinski objekt zajedno s pripadajućim zemljištem koje služi za uporabu objekta GUP-om namijenio u Športsko rekreacijsku namjenu R3 kupališta iako to područje u naravi predstavlja područje obraslo visokim raslinjem šumom te je udaljeno od kupališta 75 do 95 metara i nalazi se na višoj nadmorskoj visini od obližnje plaže, a dio objekta koji se tu nalazi smatra se izgrađenim u skladu s pravomoćnom građevinskom dozvolom. Također, važno je napomenuti da je Grad Split u obrazloženju svog rješenja naveo da se građevine izgrađene do 1968. godine i s građevnom dozvolom mogu rekonstruirati bez izmjene gabarita. Stoga su Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana Splita i grafičkim dijelom elaborata Generalnog plana povrijeđene odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je Republika Hrvatska ratificirala 5. studenog 1997. godine i od tada je Konvencija u primjeni u Republici Hrvatskoj. Kako se radi o međunarodnom ugovoru koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljen on čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske te je po pravnoj snazi iznad zakona. To znači da ima prednost u primjeni spram zakona. Naime, predmetni objekt umjesto smještaja u građevnoj zoni gdje je dopuštena ograničena gradnja rekonstrukcija objekata koje se smatraju legalnim objektima temeljem ranijih zakonskih propisa Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana, suprotno pravilima Konvencije, prenamijenjen je u Športsko rekreacijsku namjenu R3 kupališta. Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava nakon što je strankama izdana valjana građevinska dozvola koja je postala pravomoćna i po kojoj je započeta izgradnja jedinica lokalne samouprave ne može više mijenjati prostorne planove za pojedino područje i to područje proglasiti područjem na kojem nije dopuštena gradnja. Isto važi i za građevine za koje se temeljem zakonskih propisa smatra da imaju valjanu građevinsku i uporabnu dozvolu. Naime, takvim postupanjem povrijeđena su vlasnička prava osoba vlasnika nekretnina na mirno uživanje vlasništva temeljem čl. 1. Protokola br.1. Grad Split temeljem zakona ima pravo mijenjati prostorne planove jer Konvencija omogućuje državama ugovornicama da nadziru korištenje imovine u skladu s općim interesom, donošenjem onih zakona koje smatraju potrebnim za tu svrhu. Međutim, s druge strane, mora postojati razumni odnos razmjernosti između korištenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti. Predlaže da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje. 4. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

4. U sporu je održana rasprava 12. prosinca 2024. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.36/2024 - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio tužitelj, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti. Tužitelja je ustrajao u svim navodima iz tužbe.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem su donesena osporena rješenja te priloženu tijekom spora. Sud je odbio prijedlog tužitelja da se izvede dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta i vještaka građevinske struke, držeći da se zakonita olodluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojima je odlučeno o zahtjevu tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na 9140/1, 9141/1, 9143/1 k. o. [katastarska općina].

8. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni članka 6. stavak 1. podstavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj: 86/12,143/13, 65/17), između ostalog, propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom.

9. Iz podataka spisa dostavljenog ovom sudu uz odgovor na tužbu tuženika proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade na 9140/1, 9141/1, 9143/1 k. o. [katastarska općina].

10. Prema odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32713, 52/13, 41/14 i 55/14) predmetna zgrada se nalazi na području koje je, prema grafičkom prikazu “Korištenje i namjena prostora" određeno kao z o n a špo rtsko r ekr e a cijske n a mje n e R3 -kupališta “ te u n uta r podr učja po s ebnih u vjeta ko rište nja , z aštiće n e prir odn e v rijedn o sti PŠ-pa rk

11. Slijedom navedenog, a imajući pri tome u vidu prethodno citiranu odredbu članka 6. stavka 1. podstavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, pravilan je zaključak upravnih tijela da se predmetna zgrada – poslovne namjene ne može ozakoniti jer ista nije u skladu s namjenom propisanom citiranom zakonskom odredbom. U odnosu na opširne navode tužitelja koji se tiču zakonitosti odredbi Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, valja reći kako isti ne mogu biti predmetom ovog spora jer se zakonitost općih akata preispituje u posebnom postupku pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

12. Stoga, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.

13. Obzirom na navedeno ovaj sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

U Splitu, 18. lipnja 2025. godine

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA: - opun. tužitelja,

- tuženiku,

- u spis.