Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj P-494/2023-24

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, a na prijedlog sudske savjetnice Irene Hoblaj, u pravnoj stvari tužitelja RĆ, R, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Jasni Preložnjak -Bedić, odvjetnici u Čakovcu, protiv tuženika Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & partneri d.o.o., odvjetnicima u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane i dovršene glavne rasprave 4. lipnja 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja Jasne Preložnjak – Bedić, odvjetnice u Čakovcu i zamjenika punomoćnika tuženika ŽĆ, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & partneri d.o.o., 18. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o kreditu, broj 2402006-1031262160/51400607- 5103080176 sklopljen 26.7.2006. između tužitelja i tuženika potvrđen – solemniziran kod javnog bilježnika Ivana Marodija iz Čakovca, Matice hrvatske 14 dana 28.7.2006. pod brojem OU-947/06-1, kao i Aneks broj: 1 Ugovora o kreditu broj: 5103080176 od 12.2.2016. ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Marodija iz Čakovca, Matice hrvatske 14 dana 19.2.2016. pod brojem OV-1700/16 pa stoga predmetni ugovor i Aneks ne proizvode nikakve pravne učinke za ugovorne strane, kao ni za sudužnika i založne dužnike.

II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju parnični trošak prema troškovniku sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. „

II. Nalaže se tužitelju OĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da nadoknadi tuženiku Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, parnični trošak u iznosu od 1.625,00 (tisuću šesto dvadeset pet eura), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti. U tužbi navodi da je sa tuženikom sklopio 26.7.2006. Ugovor o kreditu, broj: 2402006- 1031262160/51400607-5103080176 koji ugovor je unaprijed pripremio tuženik. Tužitelj i tuženik su 12.2.2016. sklopili Aneks broj: 1 predmetnog ugovora o kreditu. Tužitelj se u tužbi poziva na presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske po kolektivnoj tužbi za zaštitu prava i interesa potrošača u kojima je pravomoćno utvrđeno da su odredbe u ugovorima o kreditu u odnosu na koje je podignuta kolektivna tužba, između ostalih i tuženika, a kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom tuženika, kao i odredbe o valutnoj klauzuli CHF nepoštene, a time i ništetne radi čega nije potrebno ponovno provoditi postupak, radi utvrđenja da li su odredbe u predmetnom ugovoru o kreditu nepoštene, a time i ništetne. Tužitelj ima pravni interes na podnošenje ove tužbe za utvrđenje predmetnog ugovora o kreditu ništetnim u cijelosti kako bi se donijela presuda kojom će se zaštititi prava i pravni interesi tužitelja, a na temelju koje presude tužitelj za ubuduće osigurava svoja prava i pravni interes. Naprijed navedene nepoštene i ništetne odredbe predmetnog ugovora o kreditu su odredbe ugovora o cijeni i predmetu ugovora o kreditu i predstavljaju bitne sastojke ugovora bez kojih isti ne može opstati. Tužitelj se poziva na odluke suda EU , C-70/17, C-65/20, C-118/17 i C-260/18, kao i na Zakon o zaštiti potrošača, čl.81.st.1. kojim je određeno da ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo ima smatrati nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Pri tome se poziva na Odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. Aneks ugovora dijeli sudbinu osnovnog ugovora, te sklapanjem predmetnog aneksa o konverziji nije zapreka da se utvrdi ništetnost cijelog ugovora. Čak i kada ne bi bilo drugih razloga samim time što je ništetan osnovni ugovor o kreditu ništetan je i predmetni Aneks. Stoga tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje ništetnost predmetnog ugovora o kreditu kao i ništetnost Aneksa broj 1 Ugovora o kreditu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je prije svega izjavio prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Čakovcu. Nadalje, ističe da je tužitelj dužan dokazati svoj status potrošača i predložiti dokaze na temelju kojih temelji svoj status potrošača. Odlučna činjenica koju sud treba uzeti u obzir u ovom predmetu je činjenica da su parnične stranke 18.2.2016. sklopile Aneks ugovora o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u EUR sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Tim aneksom položaj tužitelja izjednačen je s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama, s valutnom klauzulom u EUR. Navodi da je sklapanjem Aneksa ugovora stvorena nova pravna osnova koja uspostavlja ravnotežu između tužitelja kao potrošača i tuženika kao trgovca, time da tužitelj ne osporava činjenicu da je konverzija provedena sukladno zakonskim odredbama. Poziva se na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revd- 2021/20-6 od 1. lipnja 2022., poslovni broj: Gos-1/19 od 4.ožujka 2020. , odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-522/18 od 26. travnja 2022. i Rev 893/17 od 29. lipnja 2021., odluku suda EU u predmetu C-567/2020. Tuženik osporava navode tužitelja da je cijeli ugovor o kreditu ništetan. Eventualna ništetnost pojedinih odredbi ugovora, što tuženik osporava da bi bio slučaj u konkretnom predmetu, ne može povlačiti ništetnost samog ugovora. Člankom 55. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništetna, a da ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači i ništetnost samog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe. Nadalje, člankom 324. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Dakle, odredba o glavnom predmetu i cijeni može opstati i bez zaštitne klauzule i bez određivanja na koji se način mijenja kamatna stopa, pa ništetnost tih odredbi ne može povlačiti ništetnost cijelog ugovora. Stoga predlaže da sud odbaci, odnosno da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Rješenjem broj: P-494/2023-5 odbijen je prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Čakovcu, kao neosnovan, a navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1532/2023-2 od 12. prosinca 2023.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160/51400607-5103080176 od 26. srpnja 2006. na listovima 8-14 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na listu 15 spisa, u zapisnik javnog bilježnika od 28. srpnja 2006. na listovima 16-17 spisa, u Aneks broj 1 Ugovora o kreditu broj 5103080176 od 12. veljače 2016. na listovima 18-24 spisa, u priloženu sudsku praksu, u članak - stambeni krediti s ostatkom vrijednosti na listovima 59-67 spisa, u pregled prometa po partiji kredita 5103080176 za razdoblje od 14.8.2006. do 29.9.2015. na listovima 96-111 spisa, u priloženu sudsku praksu, u obavijest o izračunu konverzije kredita na listovima 153-156 spisa, u izračun konverzije kredita broj 5103080176 na listovima 157-160 spisa, u tablicu uplata u HRK na listovima 161- 164 spisa, u obrazac za prihvat izračuna konverzije kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR na listovima 165-166 spisa, u nacrt Aneksa ugovora o kreditu na listovima 167-174 spisa, u obrazac za prihvat izračuna konverzije kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR na listovima 183-185 spisa, u pisani iskaz na listovima 186-187 spisa, u pojam "valutna klauzula" i rizici financiranja u kunama s valutnom klauzulom na listovima 188-191 spisa, u grafički prikaz kretanja tečaja USD u razdoblju od ožujka 1998. do veljače 2004. na listu 192 spisa, u pitanja i odgovore za stambene kredite na listovima 198-199 spisa, u metodologiju utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i proizvode banke na koje se obračunava ugovorna kamata na listovima 200-209 spisa, u priloženu sudsku praksu, te je saslušan tužitelj.

5. Tužitelj je izjavio kako je ugovor o kreditu s tuženikom sklopio prije otprilike 19 – 20 godina, a radilo se o kreditu radi kupnje obiteljske kuće. U to vrijeme imao je firmu, ugostiteljsku firmu, koju je brzo zatvorio, ali su sredstva kredita utrošena isključivo za njegove osobne potrebe, odnosno radi kupnje obiteljske kuće. Po zanimanju je kuhar te je u vrijeme sklapanja ugovora bio zaposlen u restoranu Barok Čakovec. Ranije nije imao kreditnih zaduženja. U drugim bankama nije se interesirao jer je čuo da je najbolje uzeti kredit kod tuženika. Bio je u banci nekoliko puta i razgovarao s jednom osobom, ne sjeća se kako se zove, ali zna da je sada u mirovini. Ne sjeća se da li su mu u banci nudili ugovor u nekoj drugoj valuti, tamo su ga čekali spremljeni papiri i došao je samo na potpisivanje ugovora. Ne sjeća se da li su mu posebno pojašnjavane ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, odnosno o riziku sklapanja ugovora sa takve dvije odredbe, misli da mu nije ništa pojašnjeno, samo mu je bilo bitno da mu se predoči koliko će iznositi mjesečna rata i da može što prije dobiti kredit. Ne sjeća se točno kad je sklopio Aneks ugovora o kreditu, sjeća se samo da je nešto razgovarao s tom gospođom, djelatnicom banke, telefonskim putem. Također se ne sjeća da mu je tom prilikom bilo nešto pojašnjavano vezano za navedene ugovorne odredbe. Prilikom solemnizacije ugovora ugovor nije pročitao, sjeća se samo da je više puta nešto potpisivao. Ne sjeća se da mu je bilo što od ugovornih odredbi kod javnog bilježnika pojašnjeno. Ne sjeća se da li mu je banka za vrijeme otplate kredita slala bilo kakve obavijesti. Iz medija odnosno iz vijesti čuo je da švicarac raste i nije tražio nikakvu izmjenu ugovora o kreditu. Mjesečna rata kredita na početku je iznosila oko 1.400,00 kn mjesečno, a najviše je porasla i preko 2.000,00 kn mjesečno. Prilikom sklapanja ugovora djelatnica banke nije pojasnila da rate kredita može rasti i to u iznosu u kojem je rasla, bilo je rečeno da može varirati do par kuna, više ili manje. Kuća za koju je uzeo kredit nalazi se na adresi [adresa] na kojoj adresi i danas stanuje. Prilikom sklapanja ugovora odnosno Aneksa ugovora nije imao nedoumica, te se ne sjeća da li je prilikom sklapanja ugovora dobio kakve letke ili brošure na kojima je bilo prikazano kretanje tečaja. Odluka o prihvatu konverzije u konačnici je bila njegova, te se ne sjeća da li mu je kakva odredba iz Aneksa ugovora o kreditu bila nerazumljiva.

6. Uvidom u ovosudni spis P-344/2022 utvrđeno je da se radi o tužbi tužitelja RĆ protiv tuženika Erste & Steiermarkische bank d.d., radi isplate, preplaćenih iznosa s osnove ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u pogledu istog kredita. U navedenom postupku donijeta je presuda koja nije postala pravomoćna.

7. Člankom 324.st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018. – dalje Zakon o obveznim odnosima) propisano je da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora niti odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev-1172/18 od 19.ožujka 2019. ništetnost dijela ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i ugovorenoj zaštitnoj valutnoj klauzuli ne povlači za sobom i ništetnost cijelog ugovora. Sukladno članku 1065. i članku 1021. Zakona o obveznim odnosima bitni sastojci Ugovora o kreditu su obveza davanja određenog novčanog iznosa i obveza vraćanja danog iznosa uz plaćanje ugovorenih kamata u vrijeme i na način kao što je to utvrđeno ugovorom. Eventualna ništetnost odredbi u dijelu ugovorene zaštitne klauzule i načina mijenjanja kamatne stope nisu bitni elementi ugovora, te ugovor može opstati bez njih. Odredbom čl. 87. i 102. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/2003., dalje Zakon o zaštiti potrošača) propisano je da ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači za sobom i ništetnost samog ugovora ako isti može opstati bez te ništetne odredbe. Odredbe predmetnog ugovora o kreditu koje se odnose na glavni predmet, početno ugovorenu kamatnu stopu mogu opstati i bez zaštitne klauzule i bez načina određivanja kako se mijenja kamatna stopa.

8. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora o kreditu, kao i Aneksa ugovora, neosnovan.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, te je tužitelj dužan tuženiku nadoknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu.

10. Trošak tuženika odnosi se na troškove zastupanja po punomoćniku - odvjetniku, a trošak je odmjeren prema vrijednosti predmeta spora. Tuženiku je priznat trošak sukladno čl. 154. i čl. 164. Zakona o parničnom postupku kako je zatraženo u predanom troškovniku i s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" Republike Hrvatske broj 138/2023.), dakle 2,00 EUR/bod, što je sukladno recentnoj sudskoj praksi i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu 200,00 EUR (tbr.8. toč.1.), sastav žalbe na rješenje u iznosu od 100,00 eura (tbr.10.toč.5.), sastav podneska od 8.4.2024. u iznosu od 200,00 eura (tbr.8. toč.1.), sastav podneska od 26.5.2025. u iznosu od 200,00 eura (tbr.8. toč.1.), zastupanje na ročištima 16.4.2024., 20.6.2024. i 4.6.2025. ( Tbr.9/1) za svako u iznosu od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 1.300,00 eura, te pripadajući PDV u iznosu od 325,00 eura, dakle tužitelj je dužan tuženiku nadoknaditi troškove postupka u iznosu od 1.625,00 eura.

11. Temeljem svega gore iznijetog sud je odlučio kao u izreci.

Čakovec, 18. lipnja 2025.

Sutkinja:

Jasna Vehtersbah-Stojan

Viša sudska savjetnica:

Irena Hoblaj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda nenadležni Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.

O tom obavijest:

1. tužitelj po punomoćnici

2. tuženik po punomoćnicima